Evropska centralna banka: Ostanite mirni, čuvajte gotovinu

Neobična studija Evropske centralne banke (ECB) naglasila je važnost gotovine u kriznim situacijama. Neke vlade čak preporučuju koliko bi je trebalo imati kod kuće.

Analitičari ECB Frančeska Faela (Francesca Faella) i Alehandro Zamora-Perez (Alejandro Zamora-Perez) u studiji pod naslovom „Ostanite mirni i čuvajte gotovinu” analizirali su četiri krize koje su posljednjih godina pogodile Evropu i uticale na potražnju za gotovinom.

Radi se o pandemiji koronavirusa, ruskoj invaziji na Ukrajinu koja je započela u februaru 2022, velikom kvaru električne mreže na Iberijskom poluostrvu u aprilu ove godine, te grčkoj dužničkoj krizi prije deceniju.

Kako ističu, korisnost gotovine „značajno raste kada je stabilnost ugrožena – bez obzira na specifičnu prirodu ili geografski obim samog šoka, kao i na nivo digitalizacije”.

Različite reakcije u različitim krizama

Tokom pandemije došlo je do trajnog preventivnog gomilanja gotovine zbog produžene neizvjesnosti u javnom zdravstvu.

Ruski napad na Ukrajinu izazvao je nagli rast potražnje u državama blizu ratne zone. Zabilježeno je povećanje broja podizanja gotovine u Estoniji, Letoniji, Litvaniji, Slovačkoj i Finskoj, a procjenjuje se da je nakon početka rata iz banaka podignuto dodatnih 211 miliona eura – najviše u prva tri nedjelje. „Tako dugotrajan rast potražnje za fizičkim novčanicama posebno je iznenađujući s obzirom na to da su baltičke i sjevernoevropske zemlje inače vrlo digitalizovane i snažno oslonjene na bezgotovinske sisteme plaćanja”, pišu autori, dodajući da je povećan broj podizanja zabilježen i u Njemačkoj i Austriji.

Nestanak struje na Iberijskom poluostrvu pokazao je da je gotovina nezamjenjiv način plaćanja kada digitalna infrastruktura zakaže. Istovremeno je i važan instrument za smirivanje javnosti: broj podizanja povećao se čak i u područjima koja nijesu bila pogođena, iako su tamo digitalni sistemi normalno funkcionisali.

Grčka dužnička kriza izazvala je ponavljajuće talase pojačane potražnje tokom dugotrajnih finansijskih potresa i političkih napetosti.

„U trenucima akutnog stresa javnost se često okreće fizičkom novcu kao pouzdanom sredstvu za očuvanje vrijednosti i otpornom sredstvu plaćanja, što naglašava njegovu ključnu ulogu”, pišu autori studije.

Pouzdana, opipljiva, privatna

Analiza pokazuje da gotovina nudi stabilnu nominalnu vrijednost, trenutni pristup i privatnost. Njenu privlačnost pojačava njena opipljiva priroda, koja pruža osjećaj sigurnosti i kontrole, kao i funkcionalnost bez internet veze – ključnu u slučaju prekida digitalnih sistema.

Na taj način stvara „raspršenu mrežu likvidnosti za zajednicu eurozone kada centralizovani sistemi zakažu – funkciju koju u sistemima zasnovanim isključivo na digitalnim plaćanjima nije moguće replicirati”, navodi se u studiji.

Kad država savjetuje: Čuvajte gotovinu

Autori dodaju da navedeni nalazi podržavaju sve veće razumijevanje vlasti da je gotovina ključni dio nacionalne pripravnosti na krizne situacije.

„Centralne banke, ministarstva finansija i agencije za civilnu zaštitu u više država sada preporučuju da domaćinstva drže višednevnu zalihu gotovine za nužne kupovine. Na primjer, vlasti u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj savjetuju čuvanje iznosa od otprilike 70 do 100 eura po članu domaćinstva ili iznosa dovoljnog za pokrivanje osnovnih potreba tokom približno 72 sata”, navode.

Ključno efikasno i veliko snabdijevanje

Studija, prema autorima, potvrđuje da je i dalje presudno da centralne banke i privatni sektor obezbijede efikasno i veliko snabdijevanje gotovinom, uključujući odgovarajuće zalihe i fleksibilne planove za neprekidno poslovanje.

Dodaju da infrastruktura i strateške rezerve moraju biti spremne na nepredvidive skokove potražnje. „Tako se osigurava da gotovina, kao jedina obaveza centralne banke koja je direktno dostupna svima, može ispunjavati svoju ulogu – ne samo u svakodnevnim transakcijama, već i kao temeljni stub ekonomske stabilnosti i povjerenja javnosti, naročito kada je to najpotrebnije. Ti su imperativi priznati u strategiji eurosistema za gotovinu, čiji je cilj da garantuje stalnu raspoloživost, dostupnost i prihvaćenost gotovine u evrozoni.”