Evropa traži održive penzijske sisteme: reforme kao uslov za pristup fondovima

Evropska komisija razmatra mogućnost da veže reforme penzionih sistema za isplatu sredstava iz sljedećeg budžeta EU, vrijednog dva biliona eura, kako bi zaštitila javne finansije zemalja članica od predstojeće demografske krize.

Tri visoka zvaničnika EU rekla su za Politiko (Politico) da ekonomski i finansijski odsjeci Evropske komisije razmatraju načine kako da ojačaju posrnule državne penzione sisteme, kroz preporuke za politike štednje za starost koje bi bile upućene svakoj zemlji pojedinačno.

Ako zemlje članice ignorišu te preporuke, poznate kao „preporuke po državama“ (CSRs – Country Specific Recommendations), mogle bi izgubiti pravo na pun iznos sredstava iz sedmogodišnjeg budžeta EU, koji će početi da se primjenjuje od 2028. godine.

„Naš posao u Komisiji je da pomognemo državama da urade teške stvari“, rekao je jedan visoki zvaničnik EK, koji je, kao i ostali sagovornici, govorio pod uslovom anonimnosti. „CSR-ovi su idealni za to jer povezuju reforme s investicijama.“

Evropa pod pritiskom duga i starenja stanovništva

EU se suočava s toksičnom kombinacijom visokog duga, starenja stanovništva i pada nataliteta. U kombinaciji, ti faktori prijete da parališu javne penzione sisteme zasnovane na modelu „iz generacije u generaciju“, u kojem aktivni radnici izdržavaju penzionere.

Taj problem nije samo budući — on već postoji. Više od 80% penzionera u EU 2023. godine živjelo je isključivo od državne penzije, što je dovelo do toga da svaka peta osoba starija od 65 godina u Uniji bude u riziku od siromaštva – što odgovara broju od 18,5 miliona ljudi.

Cilj Brisela je dvostruk:

1. Smanjiti pritisak na državne budžete, i
2. Podsticati razvoj tržišta kapitala po uzoru na SAD, tako što bi se dugoročna štednja građana više usmjerila u investicije.

Iako je ideja dobronamjerna, ona je politički izuzetno osjetljiva i već izaziva nezadovoljstvo među zamjenicima ministara finansija.

Politički rizici i otpor

Penziona politika je izvan pravnih nadležnosti Evropske komisije. Čak i tako, vezivanje sredstava EU uz politički eksplozivne teme moglo bi imati teške posljedice za vlade, posebno zato što su najvjerniji birači demokratije stariji od 50 godina.

„Ne možeš kupiti penzionu reformu,“ rekao je jedan zamjenik ministra finansija. „To pogađa samu srž onoga što demokratija jeste.“

Reforme penzionih sistema često izazivaju masovne proteste. U Briselu su u utorak sindikati sukobili s policijom tokom protesta protiv mjera štednje koje uključuju povećanje starosne granice za penziju sa 65 na 67 godina do 2030.

Belgija je, pritom, prošla blaže nego Francuska, koja je 2023. godine mjesecima svjedočila nasilnim protestima nakon što je predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) podigao starosnu granicu sa 62 na 64 godine.

Ipak, nedavno ponovo postavljeni francuski premijer Sebastijan Lekornu (Sébastien Lecornu) najavio je u utorak da će Makronove reforme penzija biti privremeno zaustavljene, zbog parlamentarne krize koja onemogućava usvajanje budžeta. Ovakvo odlaganje moglo bi Francusku iduće godine koštati oko 400 miliona eura, u trenutku kada vlada pokušava smanjiti javni dug i budžetski deficit.

Šta zapravo predlaže Komisija

Evropska komisija ne bi određivala starosnu granicu za odlazak u penziju niti visinu mjesečnih penzija. Umjesto toga, fokus bi bio na:

• podsticanju građana da više štede za starost, i
• motivisanju kompanija da zaposlenima nude dodatne korporativne penzione planove.

CSR preporuke su dio godišnjeg fiskalnog nadzora, kojim Komisija koordinira ekonomske politike država članica. One se pregovaraju s nacionalnim vladama kako bi se riješili najhitniji ekonomski problemi, a Komisija tvrdi da to nije prisila, već zdrava ekonomska praksa.

„Ako se to odnosi na penzije — neka bude tako,“ rekao je drugi visoki zvaničnik Komisije.

Poslije pandemije – novi model „šargarepe i štapa“

Zemlje članice EU često su ignorisale CSR preporuke u prošlosti, ali bi se to moglo promijeniti ako se uvedu finansijski podsticaji. Ova ideja potiče iz postpandemijskog fonda oporavka EU od 800 milijardi eura, navodi Politiko.

Tada je Komisija prvi put vezala isplatu sredstava za konkretne reformske ciljeve. Zemlje poput Španije morale su, između ostalog, sprovesti penzione reforme kako bi otključale nove tranše sredstava.

Model „šargarepe i štapa“ pokazao se toliko uspješnim u sjedištu Komisije da sada želi primijeniti isti sistem u narednom budžetu EU, kako bi CSR-ovima dala veću težinu.

Ipak, ne dijele svi taj entuzijazam. Mnoge vlade kritikuju ogromnu birokratiju i dokumentaciju koju su morale pripremiti da bi dokazale da su ispunile tražene uslove, zbog čega je stotine milijardi eura ostalo neiskorišćeno.

„Ne znamo zašto je Komisija toliko zaljubljena u ovaj model,“ rekao je još jedan zamjenik ministra finansija. „Penzione reforme su izuzetno kontroverzne. Sumnjam da će iko stvarno pristati da to uradi.“