Eksperti proglasili Trampovu tarifnu formulu „lažnom“ i „nevjerovatno glupom“
Carinske stope koje je predsjednik Donald Tramp predstavio u srijedu proističu iz jednostavne formule zasnovane na trgovinskom disbalansu SAD-a s drugim zemljama, a ne na carinskim stopama koje te zemlje naplaćuju SAD-u, kao ni na „manipulaciji valutom i trgovinskim barijerama“, kako je Bijela kuća prvobitno tvrdila.
Tramp je predstavio stope koje uključuju 54% za Kinu, 20% za Evropsku uniju i 26% za Indiju, navodeći da su te brojke zasnovane na „kombinovanoj stopi svih njihovih carina, nefinansijskih barijera i drugih oblika varanja“, koja je zatim prepolovljena jer je Tramp želio da bude „dobar“.
Analize objavljene na društvenim mrežama i u medijima utvrdile su da su brojke zasnovane na mnogo jednostavnijem proračunu, gdje se trgovinski suficit neke zemlje (razlika između vrijednosti njenog izvoza i vrijednosti uvoza iz SAD-a) dijeli ukupnom vrijednošću izvoza, a zatim množi sa 0,5.
Ova formula se poklapa s carinama koje je Tramp predstavio za Kinu, Evropsku uniju, Indoneziju, Indiju i Vijetnam, kako je ukazao Ian Bremmer, globalni politički analitičar i osnivač konsultantske firme Eurasia Group, napisavši na mreži X: „Ovo je… nevjerovatno glupo“.
Kina, na primjer, imala je trgovinski suficit od 295 milijardi dolara sa SAD-om prošle godine, sa izvozom robe u vrijednosti od 438 milijardi dolara u SAD — 295 podijeljeno sa 438 milijardi je 67%, a kada se prepolovi, dobija se carinska stopa od 34% koju je Tramp predstavio u srijedu.
Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika kasnije je potvrdila formulu objavljivanjem onoga što djeluje kao složena matematička jednačina za izračunavanje carinskih stopa, ali kada se uklone grčka slova, jasno je da se u osnovi radi o dijeljenju trgovinskog suficita zemlje sa SAD-om ukupnom vrijednošću njenog izvoza, a zatim ponovnim prepolovljavanjem.
Ovakav pristup implicira da bi zemlje mogle smanjiti svoje carine tako što bi kupovale više američkih proizvoda, što bi, kako kaže viša ekonomistkinja banke Natixis, Trin Nuen (Trinh Nguyen) za CNBC, „bilo veoma teško za azijske zemlje, posebno siromašnije, jer su američki proizvodi znatno skuplji, a kupovna moć tih zemalja niža“.
„Ako Trampova administracija nije izračunala ‘carinske stope’ koje druge zemlje navodno nameću SAD-u koristeći formulu trgovinski deficit/uvoz, onda je pravo čudo što je stopa za svaku zemlju tačno jednaka toj formuli“, napisao je ekonomski novinar Džejms Surowieki (James Surowiecki) na mreži X, nakon što je ranije nazvao carinske stope „lažnim“. Thomas Sampson sa Londonske škole ekonomije rekao je za BBC da je „formula unazad osmišljena kako bi opravdala uvođenje carina zemljama sa kojima SAD ima trgovinski deficit. Ne postoji nikakva ekonomska osnova za to i to će globalnu ekonomiju skupo koštati.“
Mreža X je obilježila objavu zamjenika portparola Bijele kuće, Kuša Desaja (Kush Desai), koji je tvrdio da su „bukvalno izračunali carinske i necarinske barijere“, kao netačnu, dodajući tzv. „zajedničku bilješku“ (community note). U bilješci se navodi da formula u suštini glasi (izvoz – uvoz)/uvoz… i da ne uključuje nikakve podatke o stvarnim carinskim stopama koje zemlja izvoznica naplaćuje SAD-u.
Sara Dorn, Forbes
Trump’s Tariff Formula Slammed As ‘Fake’ And ‘Incredibly Stupid’ By Experts