EK: Ekonomski rast Crne Gore ostaje umjeren, uvoz, deficit budžeta i javni dug će se povećati
Evropska komisija očekuje da će ekonomski rast Crne Gore ostati umjeren u periodu 2025–2026, sa stopama od tri i 3,2 odsto, a uvoz, deficiti budžeta i javni dug će se povećati.
Prognoza rasta za ovu godinu je slabija u odnosu na procjene rasta iz novembra prošle godine, kada je EK navale da će crnogorski bruto-domaći proizvod (BDP) ove godine porasti 4,2 odsto. Za narednu godinu je prognoza nešto bolja, pa se sada očekuje rast od 3,2 odsto u odnosu na jesenjih tri odsto.
EK, u novim Proljećnim ekonomskim prognozama, navodi da bi cjelogodišnja primjena programa „Evropa sad 2.0”, koji između ostalog uključuje smanjenje doprinosa za penzije i povećanje minimalne zarade, trebalo da podstakne privatnu potrošnju i investicije u ovoj godini.
„Pozitivan efekat na privatnu potrošnju očekuje se da oslabi u 2026, dok bi rast investicija trebalo da se nastavi zahvaljujući realizaciji velikih projekata na drumskim i željezničkim koridorima“, naveli su iz EK.
Očekuju nastavak pada izvoza u 2025. zbog planiranog privremenog zatvaranja Termoelektrane Pljevlja, dok će rast izvoza usluga (turizam) vjerovatno ostati slab. Skroman oporavak izvoza predviđa se za 2026, usljed djelimičnog oporavka izvoza usluga. Rast uvoza predviđa se za period 2025–2026. u skladu sa domaćom tražnjom i dodatnim uvozom električne energije zbog zatvaranja Termoelektrane.
EK u novom izvještaju navodi da je deficit tekućeg računa povećan u 2024. usljed manjeg izvoza robe i slabe turističke sezone, dok su suficiti na osnovu primarnog i sekundarnog dohotka pali, u skladu sa slabim privrednim rastom u EU i smanjenjem doznaka.
Očekuje se dalje povećanje deficita tekućeg računa u 2025–2026. godini zbog slabog izvoznog učinka i rasta uvoza usljed jake domaće tražnje.
Privredni rast Crne Gore usporen u 2024. zbog slabog izvoza, ali podržan domaćom potrošnjom i investicijama
EK podsjeća da je ekonomski rast Crne Gore usporen u 2024. godini zbog slabog izvoza, dok su privatna potrošnja i oporavak investicija podržali ekonomsku aktivnost. Nedavno usvojene mjere za povećanje minimalne zarade i smanjenje doprinosa za penzije trebalo bi da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali će takođe doprinijeti i povećanju inflacije.
„Budžetski deficit opšte države u 2024. godini bio je uglavnom u skladu sa revidiranim ciljem. Sprovođenje ovih politika dovešće do smanjenja budžetskih prihoda i povećanja rashoda, što će rezultirati većim budžetskim deficitima u periodu 2025–2026. i povećanjem javnog duga“, navodi EK.
Domaća tražnja ostaje ključni pokretač rasta
Realni rast BDP-a za 2024. iznosio je 3%, podsjeća EK.
„Ekonomski rast je bio podstaknut oporavkom investicija (povećanje od 9,3% na godišnjem nivou) i snažnom privatnom potrošnjom (rast od 8,7%), koju su podržala povećanja minimalnih penzija, plata i zaposlenosti. Zbog slabog izvoza električne energije i slabije turističke sezone, izvoz robe i usluga smanjen je 3,2%, dok je uvoz porastao 5,5%, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Vladina potrošnja je umjereno povećana“, piše u prognozama EK.
Nastavak pada stope nezaposlenosti
Navodi se da je rast zaposlenosti u svim sektorima nastavljen i u 2024, a stopa nezaposlenosti pala je na rekordno niskih 11,5%. Očekuje se da će rast zaposlenosti blago ubrzati u 2025. godini zbog smanjenih doprinosa za penzije i pokretanja novih investicionih projekata.
„Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti u 2026. zbog rasta plata, što može ograničiti otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga“, smatraju u EK.
Domaće mjere politika stvaraju inflatorne pritiske
Inflacija je pala u 2024, pri čemu je godišnja inflacija smanjena na 1% u septembru, prije nego što se povećala na 2,8% u februaru 2025.
EK navodi da se usporavanje inflacije u 2024. dogodilo usljed nižih cijena hrane i energije, dok je inflacija, ako se isključuji hrana i energenti, ostala visoka, oko 5%. U 2025. godini očekuje se da će cijene za potrošače ostati na sličnom nivou, podržane domaćim pritiscima poput većih plata i socijalnih transfera, dok će uvozne cijene vjerovatno imati negativan uticaj na inflaciju. Za 2026. predviđa se smanjenje inflacije, pod pretpostavkom da ne bude novih promjena u politici.
Rizici po ekonomske prognoze su negativni
Izloženost Crne Gore ekonomskim kretanjima u SAD-u je ograničena, ali ključni negativni rizik predstavlja neizvjesno globalno okruženje i usporavanje izvoza, upozorava EK.
„Uska izvozna baza i mala ekonomija čine je izrazito ranjivom na promjene međunarodne tražnje“, navodi se.
Pogoršanje budžetske ravnoteže
Budžetski deficit za 2024. iznosio je 3,1% BDP-a, što je blizu revidiranog cilja, ali predstavlja značajno pogoršanje u odnosu na 2023. zbog većih socijalnih transfera, kapitalnih izdataka i pada jednokratnih prihoda.
„U budućem periodu očekuje se širenje deficita opšte države na 3,7% BDP-a usljed nižih prihoda zbog prepolovljenih doprinosa za penzije, povećanja minimalne zarade i redovnog usklađivanja penzija. U nedostatku snažnih kompenzacionih mjera, javni dug će vjerovatno porasti na 64,5% BDP-a u 2025, zbog novih zaduženja potrebnih za povećanje deviznih rezervi i pripremu za otplatu velikog iznosa euroobveznica u periodu 2025–2026“, navodi EK.
Generalno, kako je ocijenjeno, fiskalni rizici su negativno uravnoteženi, zbog strukturnih promjena u budžetu koje su oslabile prihodnu osnovu i povećale obavezne izdatke.