Dok se Bugarska sprema da uđe u eurozonu, Poljska je nezainteresovana

Dok se najsiromašnija članica Evropske unije, Bugarska, priprema da uđe u eurozonu, zvijezda ekonomije bloka, Poljska, udaljena je od tog cilja više nego ikad, piše Politiko (Politico).

Očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) dati zeleno svjetlo da Bugarska postane 21. članica eurozone od početka 2026. godine.

Uprkos unutrašnjim političkim podjelama, Bugarska već dugo pokazuje posvećenost ulasku u eurozonu — vezala je svoj nacionalni lev za euro još 1999. godine, od 2020. učestvuje u bankarskoj uniji, i ispunila je sve zahtjevne ekonomske kriterijume za članstvo.

Ali dok se Bugarska trudi da postane dio kluba, jedan član kojeg bi svi rado prihvatili — Poljska — za to ne pokazuje nikakav interes. A nakon tijesne pobjede desničarskog nacionaliste Karola Navrockog (Karol Nawrocki) na predsjedničkim izborima u nedjelju, izgledi da će Poljska uskoro pristupiti klubu čine se vrlo dalekim.

Poljska bilježi tri decenije kontinuiranog ekonomskog rasta. Njeno tržište akcija cvjeta. Rast bruto domaćeg proizvoda od 3,2 odsto ove godine, prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), nadmašuje rast eurozone, koji iznosi 0,8 odsto. Ipak, zvanična namjera Poljske da pristupi eurozoni ostaje bez stvarnog napretka.

Spremna ili ne

Iako je za zemlje članice EU obavezno da teže uvođenju zajedničke valute, Poljska ne skriva da za to nema želju. Čak i nakon što je zemlja 2023. ponovo dobila proevropsku vladu pod vođstvom Donalda Tuska, čime je okončano osam godina euroskeptične vlasti, nova vlada je poručila da Poljska još nije spremna za ulazak u eurozonu.

Sa Navrockim na čelu države, ti izgledi su još slabiji. Navrocki je protiv pridruživanja Poljske eurozoni i prošlog mjeseca je na platformi X napisao: „Lično sam protiv ukidanja poljske valute. Glas za mene je takođe glas za poljski zlot i naš suverenitet.“

Guverner Poljske narodne banke Adam Gljapinski (Adam Glapiński) već dugo se protivi uvođenju eura u Poljskoj, a kao predsjednik, Navrocki će imati ovlašćenje da imenuje njegovog nasljednika kada mu mandat istekne u junu 2027, što znači da bi euroskepticizam u centralnoj banci mogao biti učvršćen za narednih šest godina.

Navrocki će takođe imati pravo veta na zakone, što će vjerovatno koristiti kako bi otežao rad liberalnoj, proevropskoj vladi premijera Donalda Tuska. Tuskova vlada nema potrebnu većinu od tri petine u poljskom parlamentu da bi mogla da nadjača predsjednički veto. Tusk je već raspisao glasanje o povjerenju svojoj vladi u parlamentu, zbog straha da će Navrocki koristiti predsjedničku funkciju da blokira njegovu unutrašnju reformsku agendu.

Pored toga, među poljskim građanima je odjek na temu eura prilično mlak — nešto više od polovine je za usvajanje eura, ali čak 70 odsto smatra da zemlja još nije spremna za ulazak u eurozonu. Sve to jasno pokazuje da, ako eurozona očekuje da se Poljska uskoro priključi klubu, mogla bi da se načeka.