Dior i Armani pod istragom: Izradu torbica plaćaju jeftino, pa ih prodaju za vrtoglave iznose
Italijanski divovi luksuzne mode plaćaju samo mali iznos za izradu torbica koje u trgovinama prodaju za nekoliko hiljada eura, otkrivaju, između ostalog, dokumenti opsežne kriminalističke istrage o sumnji na iskorišćavanje radnika.
Italijanske vlasti su posljednjih mjeseci istraživale dobavljače modnih kompanija Dior i Armani. Riječ je o nekoliko kompanija u kineskom vlasništvu koje su na lokacijama širom Italije izrađivale torbice za modne gigante.
Prema mišljenju istražitelja, ta preduzeća su iskorišćavala radnike, a vijest se brzo proširila po stranim medijima jer je istraga otkrila razliku između prodajne cijene Diorovih i Armanijevih torbica. Pokazalo se da njihovi podizvođači izrađuju torbice za mali dio njihove prodajne cijene.
Za izradu torbice koja košta 2.570 eura plaćeno 53 eura
Kako je izvijestio Reuters pozivajući se na policijske dokumente, Dior je dobavljaču plaćao 53 eura po torbici, koju je zatim prodavao za oko 2.570 eura. Troškovi sirovina za izradu, poput kože, nisu bili uključeni u taj iznos, što znači da je proizvodna cijena proizvoda nešto viša, ali sigurno još znatno niža od prodajne.
Armanijevi podizvođači su izrađivali torbicu za 93 eura, prodali su je Armaniju za 250 eura, a on ju je zatim u trgovinama nudio po 1.800 eura.
Radnici spavali u pogonima
Karabinjeri su tokom istraga u martu i aprilu u četiri fabrike Diorovih podizvođača na području Milana pronašli dokaze da su radnici spavali u pogonu kako bi proizvodnja mogla teći 24 sata dnevno, izvijestio je Reuters. Takođe su pratili podatke o potrošnji električne energije koji su pokazali da se radilo noću i tokom praznika, navedeno je u izvještaju. Zaštite na mašinama za lijepljenje i četkanje bile su uklonjene kako bi radnici mogli brže raditi.
Većina radnika bila je iz Kine, dvojica su u zemlji boravila ilegalno, a još sedam ih je radilo bez odgovarajuće dokumentacije.
Sumnja na prisilni rad
Zbog sumnje na prisilni rad i drugih povezanih krivičnih djela, policija je podnijela krivične prijave protiv pet vlasnika kompanija. Svi su kineski državljani. Takođe su im izrekli ukupno 200 hiljada eura kazni, a djelatnost četiri preduzeća privremeno je obustavljena zbog teških kršenja sigurnosnih propisa i korišćenja ilegalnog rada.
Italijanski istražitelji su, prema izvještaju Reutersa, utvrdili da nadležna jedinica kompanije Dior nije preduzela “odgovarajuće mjere za provjeru stvarnih radnih uslova ili tehničkih kapaciteta ugovornih kompanija”. Iz sudskih dokumenata proizlazi da je Dior predao zapisnik o mjerama za poboljšanje radnih uslova svojih dobavljača.
Izvršni direktor LVMH Bernar Arno (Bernard Arnault), prema Forbesovoj rang listi milijardera, treći je najbogatiji čovjek u svijetu. Njegova kći Delfina Arno (Delphine Arnault) izvršna je direktorica Diora.
I kod Armanija slične loše prakse
Istraga se proširila i na podizvođače kompanije Đorđo Armani (Giorgio Armani), kojoj istražitelji takođe zamjeraju da nije adekvatno nadzirala svoje dobavljače.
U racijama u dvije Armanijeve fabrike, policija je pronašla kineske i pakistanske radnike, migrante, koji su često bili bez zakonskih dokumenata. Bili su prisiljeni raditi u sličnim uslovima kao radnici u Diorovim fabrikama. Poslodavci su im plaćali dva do tri eura po satu, radeći prosječno 10 sati dnevno, u nekim slučajevima sedam dana u sedmici. To se događalo najmanje sedam godina.
Sudije u Milanu odredile su jednogodišnji sudski nadzor za kineskog podizvođača koji radi za Dior te proizvodnu kompaniju Armanija. U tom periodu kompanije nastavljaju da rade, ali pod upravinikom kojeg imenuje sud koji diktira mjere za uklanjanje utvrđenih kršenja zakona.
Najveći problem: Loše postupanje s radnicima
Prema mišljenju tužilaštva, kršenje radnih pravila ustaljena je praksa u kompanijama proizvođača luksuznih proizvoda, koje na taj način povećavaju svoj profit, piše Business Insider. “Ne radi se o nečemu sporadičnom, što bi se odnosilo na pojedine proizvodne jedinice, nego o opštoj i ustaljenoj proizvodnoj metodi,” navodi se u sudskim dokumentima prilikom odluke da se protiv Diora pokrene upravni postupak.
“Glavni problem očito je loše postupanje s ljudima: poštovanje radnog zakonodavstva, dakle zdravlje i sigurnost, radno vrijeme, plate,” rekao je početkom godine za Reuters Fabio Roia, predsjednik suda u Milanu. “Radi se takođe i o nelojalnoj konkurenciji, koja s tržišta istiskuje kompanije koje poštuju zakone.”
Žan-Filip Berči (Jean-Philippe Bertschy), izvršni direktor i šef istraživanja u švajcarskoj investicionoj kompaniji Vontobel, za Financial Times je rekao da su priče iz italijanske modne industrije posebno zabrinjavajuće jer su Dior i Armani vrhunski brendovi, a smatrani su i uzorima na području održivog poslovanja.