Da li Kina dobija trgovinski rat protiv SAD?

Kineski izvoz se u novembru vratio na put rasta nakon neočekivanog pada mjesec ranije, iako su pošiljke u Sjedinjene Američke Države pale gotovo 29% u odnosu na godinu ranije, osmi uzastopni mjesec dvocifrenog pada.

Ukupni izvoz iz Kine porastao je u novembru za 5,9% u odnosu na prošlu godinu, izraženo u dolarima, dostigavši 330,3 milijarde dolara, što je bolje od procjena ekonomista, pokazuju carinski podaci objavljeni u ponedjeljak. To je veliki preokret u odnosu na pad od 1,1% zabilježen u oktobru.

Naglašavajući sve veći jaz između ukupnog izvoza i uvoza, carinski podaci otkrivaju da je kineski trgovinski suficit u prvih 11 mjeseci premašio 1 bilion dolara, dostigavši gotovo 1,08 biliona. To je rekord za jednu godinu i više od 992 milijarde dolara suficita tokom cijele 2024, prema zvaničnim podacima koje je prikupio FactSet.

Dok je izvoz iz Kine u SAD tokom većeg dijela godine padao, pošiljke u druge regione uključujući Jugoistočnu Aziju, Afriku, Latinsku Ameriku i Evropsku uniju, naglo su porasle.

Uvoz Kine porastao je u novembru 1,9%, na više od 218,6 milijardi dolara, što je bolje od oktobarskog rasta od 1%. Ipak, dugotrajna kriza u sektoru nekretnina i dalje pritiska potrošnju i ulaganja.

Godišnje trgovinsko primirje između Kine i SAD postignuto je krajem oktobra u Južnoj Koreji tokom sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga (Xi Jinping).

SAD su snizile carine na kinesku robu, a Kina je obećala da će okončati izvozna ograničenja u vezi s rijetkim zemnim elementima.

Da li Kina dobija trgovinski rat protiv SAD?

„Moguće je da novembarski podaci o izvozu još ne odražavaju u potpunosti snižavanje carina, čiji bi efekti trebali biti vidljivi u narednim mjesecima“, napisala je Lynn Song, glavna ekonomistkinja ING Banke za „Veliku Kinu“.

Kineska industrijska aktivnost pala je osmi uzastopni mjesec u novembru, pokazuje zvanična anketa, a ekonomisti smatraju da je još prerano zaključiti postoji li stvarni oporavak eksterne potražnje nakon trgovinskog primirja između Kine i SAD.

Uz snažan izvoz, ekonomisti generalno očekuju da će Kina ostvariti svoj ekonomski cilj rasta od oko 5% u ovoj godini.

Kineski lideri zacrtali su u oktobru petogodišnji fokus na naprednu proizvodnju.

Godišnji sastanak za ekonomsko planiranje održan je u ponedjeljak pod vodstvom Sija, a cilj je bio definisati planove rasta za 2026. godinu, prenijela je državna agencija Sinhua (Xinhua). Lideri su ponovili važnost „napretka uz osiguranje stabilnosti“.

Stabilno globalno trgovinsko okruženje vjerovatno neće dugo potrajati, ocjenjuje Či Lo (Chi Lo), globalni tržišni strateg iz BNP Paribas Asset Managementa, dodajući da odnosi između Kine i SAD „ostaju u zastoju“ uprkos privremenom primirju.

Ipak, neki ekonomisti vjeruju da će Kina u narednim godinama nastaviti da povećava svoj udio na izvoznim tržištima.

Morgan Stenli (Morgan Stanley) predviđa da će do 2030. godine kineski udio u globalnom izvozu dostići 16,5%, u odnosu na sadašnjih približno 15%, podstaknut prednošću u naprednoj proizvodnji i sektorima s visokim rastom, kao što su električna vozila, robotika i baterije.

„Uprkos stalnim trgovinskim tenzijama, protekcionizmu i aktivnoj industrijskoj politici zemalja G20, vjerujemo da će Kina osvojiti dodatni udio na globalnom tržištu robe“, naveo je Četan Ahja (Chetan Ahya), glavni ekonomist za Aziju u Morgan Stanliju, u nedavnoj analizi.