Crnogorski funkcioneri vole kriptovalute, ali ne prijavljuju koliko ih imaju

Kriptovalute popularne su i među crnogorskim političarima i državnim funkcionerima, ali u svojim imovinskim kartonima oni uglavnom ne navode njihov tačan broj, pa se ni vrijednost njihove ukupne imovine ne može procijeniti.

Zbog toga je danas Balkanska istraživačka mreža (BIRN) Crna Gora članovima Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i v.d. direktoru te institucije Dušanu Drakiću uputila inicijativu za unapređenje kontrole u oblasti vlasništva javnih funkcionera nad kriptovalutama i ostalom digitalnom imovinom, a u susret predaji godišnjih izvještaja javnih funkcionera za 2024. godinu.

Izvršni direktor BIRN-a Crna Gora Vuk Maraš kaže da je, analizom imovinskih kartona javnih funkcionera koju je sprovela ta organizacija, jasno da „maltene ne postoje bilo kakve“ javno dostupne informacije o vrijednosti imovine koju javni funkcioneri imaju u digitalnom obliku.

Od šest slučajeva koje su analizirali, kako je rekao, jedino je kod potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja bilo moguće precizno utvrditi vrijednost imovine, dok su u svim ostalim slučajevima nedostajale bitne informacije kao što su vrste kriptovaluta koje posjeduju ili količine.

Sa druge strane, ističe Maraš, u slučajevima premijera Milojka Spajića, njegovog šefa kabineta Branka Krvavca, ali i ministara Slavena Radunovića i Admira Šahmanovića nije moguće utvrditi ni koje kriptovalute posjeduju niti koje količinu određenih kriptovaluta imaju. Samim tim, pojašnjava, nemoguće je utvditi tržišnu vrijednost digitalne imovine tih javnih funkcionera. Slično je i sa poslanikom Ilirom Čapunijem, dodaje Maraš, koji jeste naveo vrstu kriptoimovine koju posjeduje, ali ne i njenu količinu.

„Imajući u vidu da posjedovanje kriptovaluta postaje sve popularnije kod javnih funkcionera, a da je u isto vrijeme to veoma koristan mehanizam za prikrivanje imovine, pozivamo Savjet ASK-a da što prije organizuje tematsku sjednicu sa zaposlenima u Agenciji i drugim zainteresovanim subjektima, kako bi se ova oblast unaprijedila prije roka za podnošenje novih, redovnih, godišnjih izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera“, saopštio je Maraš.

Spajić i Šahmanović imaju bitkoine

U imovinskom kartonu Đeljošaja, objavljenom na sajtu ASK-a, piše da ima 18.485 kriptovaluta dodž (dodge) i 19.310.087 šiba (shib). Cijena jednog dodža na berzama je danas iznosila 0,319 dolara, a šiba 0.000022 dolara.

Premijer Milojko Spajić ima mnogo vrijedniju kriptoimovinu – bitkoin, eterium, BNB, teter.

Bitkoin je vrijedan oko 92 hiljade dolara, eterium 3.324, BNB 705, a teter 0.9988 dolara.

Krvavac u svom imovinskom kartonu za prošlu godinu nije naveo koje kriptovalute ima, samo njihovu ukupnu vrijednost, od 10.185,44 eura.

Vrijednost kriptovaluta na berzi se mijenja na dnevnom nivou.

Slaven Radunović je prijavio da ima kriptovalute, ali nije naveo ni količinu, niti ukupnu vrijednost.

Admir Šahmanović je naveo da ima bitkon, eterium i teter, ali ne i njihovu količinu.

Čapuni je prijavio da ima kriptovalutu fabrik (fabric) čija je vrijednost danas bila 0.000005034 dolara i algorand (0.3454). U kartonu nije naveo koliko ima tih kriptovaluta.

ASK da u obrascima za prijavu prihoda izdvoji digitalnu imovinu

Maraš je pozvao je ASK da usvoji set preporuka, kako bi se u toj oblasti uspostavila adekvatna kontrola.

Jednaa od njegovih preporuka je da se u obrasci za prijavljivanje prihoda i imovine izdvoji posebnu sekcija „digitalna imovina“ u kojoj bi se navodio tip, naziv, količina i trenutna tržišna vrijednost kripto imovine koju funkcioneri posjeduju.

Takođe, dodaje, uz izvještaje o prihodima i imovini, kada funkcioneri prijavljuju kripto imovinu, potrebno je da dostave izvode iz svih digitalnh novčanika koje posjeduju (wallet).

„Za sve funkcionere koji su prijavili posjedovanje kriptovaluta potrebno je tražiti izvode iz svih digitalnih novčanika za sve periode kada su prijavili vlasništvo nad kripto valutama, kako bi se utvrdilo da li se vrijednost njihove imovine mijenjala više od 5.000 ili 10.000 eura po starom, ili novom Zakonu, odnosno da li su kršili Zakon o sprečavanju korupcije“, navodi Maraš.

Predlaže i da se pokrenu postupci u skladu sa zakonom, za sve funkcionere za koje se utvrdi da su neadekvatno prijavili digitalnu imovinu.

Predloženo je i da se, po okončanju tih postupaka, objavi pregled tipova, vrste, količine i vrijednosti digitalne imovine koja se nalazi u vlasništvu javnih funkcionera u Crnoj Gori.