Crna Gora će o Bilećkom jezeru razgovarati sa svima koji upravljaju ovim potencijalom
Crna Gora će o Bilećkom jezeru razgovarati sa svima koji, u skladu sa svojim unutrašnjim uređenjem ilegislativom imaju upravljanje nad ovim hidropotencijalom, poručili su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Iz tog resora, na čijem je čelu ministar Saša Mujović, za Forbes Crna Gora kažu da da je pitanje korišćenje hidropotencijala Bilećkog jezera višedecenijski problem, koji se tiče više država i ministarstava, različitih institucija i državnih kompanija, a postignuti dogovor oko plaćanja nadoknade za potopljeno zemljište je samo inicijalni korak.
U Trebinju je u ponedjeljak održan sastanak sa predstavnicima Republike Srpske na kojem je dogovorena retroaktivna isplata naknade Opštini Nikšić po osnovu potopljenog zemljišta, koja nije plaćana od 1992. godine. Pitanje raspodjele hidropotencijala jezera je tek dotaknuto, a iz crnogorskog Ministarstva energetike najavili su novi sastanak.
Na pitanje kada će biti novi sastanak iz Ministarstva su odgovorili da će se termin odrediti u zavisnosti od rezultata komunikacije između različitih resora I institucija u dvije države.
„Takođe, kada se definišu sve tačke oko kojih postoji saglasnost za dogovorom, ući će se u proces formiranja komisija koje će nastaviti da vode razgovore“, rekli su.
Bilećko jezero od 1968. godine snabdijeva električnom energijom BiH i Hrvatsku, kroz hidroenergetski sistem Trebišnjica, odnosno hidroelektrane Trebinje 1, Trebinje 2, Dubrovnik 1 i Čapljina. Iako, prema studijama, oko 40 odsto vodotoka dolazi iz Crne Gore, a oko petina površine jezera je na njenoj teritoriji, Crna Gora do danas nije dobila naknadu ni za jedan kilovat sat (KWh) električne energije iz ovog sistema.
Objašnjavajući zašto u pregovore nije uključena BiH, navode da je većinski vlasnik preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici Elektroprivreda Republke Srpske (ERS), kompanija u većinskom državnom vlasništvu i oni su adresa za razgovore u dijelu nakande za potpoljeno zemljište.
„Što se tiče države Crne Gore, razgovaraćemo sa svima koji u skladu sa svojim unutrašnjim uređenjem i legislativom imaju upravljanje nad hidropotencijalom. Dakle, uz poštovanje nadležnosti države sa kojom se pregovara“, poručili su.
Kažu da što se tiče dogovora koji je postignut u Trebinju, tu nema nadležnosti Hrtvatske, jer se radi o nadoknadi za potopljeno zemljište.
„Pitanje Bilećkog jezera nije samo jedno pitanje, već više njih koji će uključivati više država, institucija, uprava I radnih tijela. U dijelu upravljanja vodama, nadležan je organ zadužen za ovaj resurs (Uprava za vode). Poznato je da je prethodnih decenija Crna Gora aktuelizovala pitanja zaključivanja sporazuma sa RS (BiH) i Hrvatskom, koji ima već sa Srbijom i Albanijom. Dva puta, 2004. i 2010. godine je Crna Gora bila na pragu zaključivanja tog ugovora“, podsjetili su iz Ministarstva energetike.
Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva prethodno su za Forbes Crna Gora rekli da je ključ za rješavanje pitanja korišćenja hidropotencijala Bilećkog jezera primarno na relaciji Crna Gora – BiH (Republika Srpska), s obzirom na to da je jezero, kao početno u slivu, nastalo i da zahvata dio teritorije Crne Gore i BiH.
„Nakon toga, kada je riječ o nizvodnom korišćenju voda Bilećkog jezera, kao i voda u cjelini, to pitanje kao i druga pitanja u vezi sa tim treba rješavati trilateralno i sa Hrvatskom. Naravno, da u vezi sa rješavanjem tih pitanja treba i formirati odgovarajuće zajedničke komisije“, naveli su.
Kažu da prema Zakonu o finansiranju upravljanja vodama Crne Gore, Crna Gora ima pravo na naknadu za korišćenje voda koja se plaća prema količini proizvedene električne energije od vode kojom se hidroakumulacija puni sa vodom sa teritorije Crne Gore, kao i za korišćenje vode u izuzetno povoljnim prirodnim uslovima korišćenjem hidroakumulacije Bilećkog jezera i to prema:
– zapremini (m3) hidroakumulacije utvrđenoj tehničkom dokumentacijom ili njenog dijela, i
– korisnoj površini (m2) povremeno plavljenog zemljišta, a obračunava se prema razlici površina vodenog ogledala akumulacije (m2) pri maksimalnoj i biološki minimalnoj zapremini akumulacije utvrđenoj tehničkom dokumentacijom.