Borba oko zabrane TikToka mogla bi testirati granice Trampove moći
TikTok je u ponedjeljak ujutro od moćnog žalbenog suda zatražio da privremeno stopira zakon koji bi platformu već 19. januara mogao zabraniti u SAD-u. Jedan od argumenata platforme bio je taj da bi sud trebalo da Trampovoj novoj administraciji da vremena da sama odluči što misli o zakonu prije nego on stupi na snagu.
Taj argument je loš. Sudovi ne zaustavljaju stupanje zakona na snagu samo zato jer se oni možda neće svidjeti novom predsjedniku. Ni predsjednici nemaju moć rušenja zakona – to pripada Kongresu.
Već sada su advokatii za nacionalnu bezbjednost počeli privatno razgovarati o Trampovoj ustavnoj obavezi da sprovede zakon. Ustav nalaže da predsjednici “paze da se zakoni sprovode.” Interpretacije te stavke Ustava vrlo su različite, ali većina stručnjaka slaže se da predsjednici imaju određenu dužnost da sprovode volju Kongresa, koji je prošlog aprila velikom većinom izglasao zakon o zabrani TikToka. Godine 2020, konzervativni pravni stručnjak Džon Ju (John Yoo) tu stavku je opisao kao “zapovijed predsjedniku da implementira zakone.”
To znači da bi borba oko predloga zabrane TikToka i način na koji će Tramp pristupiti problemu mogla stvoriti presedan koji seže mnogo dalje od pitanja društvenih mreža. Taj presedan mogao bi preoblikovati moć predsjednika da sprovodi – ili ne sprovodi – i druge zakone.
Neki predsjednici ni ranije nisu sprovodili zakone koji im se nisu sviđali
Što se TikToka tiče, Trampova administracija sigurno bi mogla odlučiti da ne želi sprovesti ovaj zakon. On bi ostao na snazi, ali administracija bi mogla odlučiti da neće krivično goniti kompanije koje ga ne poštuju. Tramp je tokom predizborne kampanje tvrdio kako će “spasiti TikTok”, a jedan od načina na koji to može postići jeste ako jednostavno odbije sprovoditi zakon.
Postoji duga istorija predsjednika koji nisu željeli sprovoditi zakone kojima su se protivili. Tako je Ronald Regan (Ronald Reagan) odlučio da neće sprovoditi određene antimonopolske zakone, Bil Klinton (Bill Clinton) nije aktivno sprovodio zakone za kontrolu oružja, a i Džordž Buš (George W. Bush) i sam Tramp nisu kažnjavali kompanije za kršenje propisa za zaštitu životne sredine. Sudovi najčešće nisu propitkivali te odluke.
Ipak, nije jasno kako bi odbijanje sprovođenja zakona funkcioniralo u ovoj situaciji. Ako sud ne pauzira ili odgodi stupanje zakona na snagu, on predviđa multimilionske kazne za Epl (Apple) i Gugl (Google) (u čijem su vlasništvu trgovine aplikacija), kao i za pružaoce usluga clouda Orakl (Oracle) i Amazon, u slučaju da i nakon 19. januara ostave TikTok dostupnim u SAD-u. Čak i ako Trampova administracija kaže da neće naplaćivati te kazne, to za američke kompanije vjerovatno neće biti dovoljno. Tramp bi se uvijek kasnije mogao predomisliti, a neka buduća administracija mogla bi tužiti kompanije i retroaktivno naplatiti sve neplaćene kazne. Upravo zato će kompanije vrlo vjerovatno TikTok ostaviti dostupnim samo ako im sud kaže da je to zakonito.
Slučaj bi svejedno mogao završiti pred Vrhovnim sudom
TikTok tvrdi da bi “davanje vremena novoj administraciji da odluči o svojoj poziciji… moglo potrebu za analizom Vrhovnog suda učiniti nepotrebnom.” Ipak, čak i pod pretpostavkom da Trampovo Ministarstvo pravde odbije da stane iza tog zakona, analiza slučaja neće nužno postati nepotrebna ni u pravnom ni u praktičnom smislu. Pravno gledano, slučaj postaje bespredmetan samo kada sonovni problem prestane vrijediti, zbog čega presuda suda nema nikakvu težinu. Odbijanje sprovođenja zakona ne utiče na to kako ga sud vidi. Štaviše, u drugim slučajevima u kojima je vlada odbila stati iza nekog zakona, Vrhovni sud je ponekad svejedno odlučio saslušati slučaj.
Uzmimo za primjer slučaj smrtne kazne za osuđenika Ričarda Glosipa (Richard Glossip). U tom slučaju, kancelarija državnog tužioca savezne države Oklahome – koji je tražio (i dobio) smrtnu kaznu za Glosipa – dobio je na ruke detaljne nove dokaze koji su upućivali na to da je osuđenik zapravo nevin. Nakon što su pogledali dokaze, odlučili su da potencijalno nevin čovjek ne bi smio biti pogubljen. Ipak, ranije ove godine, Vrhovni sud nije slučaj proglasio bespredmetnim. Umjesto toga, imenovao je drugog advokata da brani presudu o smrtnoj kazni za Glosipa, bez obzira na to što je državni tužilac više nije želio braniti.
Takva situacija mogla bi se dogoditi i u slučaju TikToka. Ako Trampova administracija odluči da ne sprovodi zakon o zabrani TikToka, Vrhovni sud mogao bi imenovati drugog zastupnika koji će zabranu braniti pred sudom.
Priča je puno veća od samog TikToka
Zakon o TikToku ipak daje predsjedniku ograničena ovlašćenja u slučaju. Predsjednik može izdati 90-dnevno produženje i spriječiti stupanje zabrane na snagu. To može učiniti ako matična kompanija platforme, BajtDens (ByteDance), preduzme dovoljno važne i iskrene korake ka prodavanju svoje platforme nekoj američkoj kompaniji. Predsjednik takođe može sam odlučiti (u vrlo ograničenim razmjerima) je li prodaja dovoljna za izbjegavanje zabrane. Ipak, nijedan od tih alata ne odgovara na pitanje koje će se uskoro naći pred sudom: je li ovaj zakon uopšte u skladu s Ustavom. Takođe, nijedan ne omogućava Trampu da spriječi stupanje zakona na snagu.
Ishod u ovom slučaju mogao bi pružiti uvid u to kako će se Tramp odnositi s čitavim nizom aktuelnih zakona s kojima se ne slaže. Nesprovođenje zakona Trampu je već donijelo probleme. Godine 2021. savezni sud je presudio da je prva Trampova administracija prekršila Ustav jer nije u dovoljnoj mjeri sprovodila Obamacare. Činjenica da se postavljaju pitanja o tome hoće li Tramp odbiti sprovoditi zakone o, recimo, integritetu izbora, korupciji ili imigraciji, pokazuje da je ova priča mnogo veća od sudbine TikToka u SAD-u.
Emily Baker-White, Forbes
The TikTok Ban Fight May Test The Limits Of Trump’s Power
(Prevela: Nataša Belančić)