Bolje prognoze EK, ali rast javnog duga i dalje je fiskalni rizik

Rast crnogorske ekonomije ubrzaće naredne godine, jer će nove mjere ekonomske politike vjerovatno podstaći ličnu potrošnju i investicije, ali rast javnog duga i velika potreba za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike, ocijenila je Evropska komisija (EK).

EK u novim, jesenjim prognozama, predviđa da će bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porasti 3,9 odsto, a naredne 4,2 odsto. Komisija je u odnosu na proljećni izvještaj poboljšala prognozu za Crnu Goru i za ovu i narednu godinu, kad je predvidjela rast od 3,8, odnosno tri odsto.

U jesenjim prognozama za 2026. godinu predviđen je rast BDP-a Crne Gore od tri odsto.

„Ekonomski rast Crne Gore nastavio se, ali je usporio u prvoj polovini 2024. godine, vođen ličnom potrošnjom i oporavkom investicija. Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda podizanjem minimalne plate i smanjenjem doprinosa za penzije. Ove mjere će podržati rast BDP-a u 2025. godini, ali će takođe doprinijeti rastu inflacije“, navodi se u izvještaju EK.

Dobri fiskalni rezultati u 2024. godini, kako se dodaje, podržani su snažnim rastom prihoda, ali nove mjere, koje smanjuju budžetske prihode i povećavaju rashode, vjerovatno će rezultirati značajnim povećanjem budžetskog deficita u 2025-2026. godini.

„U budućnosti, rast javnog duga i velike potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike“.

Nove mjere i ubrzanje rasta

Realni rast BDP-a za 2023. godinu revidiran je naviše na 6,3 odsto na godišnjem nivou sa prethodne kvartalne procjene od šest odsto.

„Ekonomski rast usporio je na 3,6 odsto na godišnjem nivou u prvoj polovini 2024. godine, vođen oporavkom investicija (9,6 odsto na godišnjem nivou) i snažnom ličnom potrošnjom (8,2 odsto na godišnjem nivou), podržanom povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti. Zbog slabog izvoza električne energije i slabog prvog kvartala za turizam, realni izvoz smanjen je 10,7 odsto na godišnjem nivou, dok je rast uvoza ostao skroman (2,1 odsto na godišnjem nivou), što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Potrošnja Vlade umjereno je porasla“.

EK podsjeća da je u septembru Skupština usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2 i da su od oktobra značajno povećane minimalne plata na prosječnih 700 eura sa 450 eura, a doprinosi zaposlenih za Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjeni su sa 15% na 10%, dok su doprinosi poslodavaca (5,5%) ukinuti.

„Očekuje se da će ekonomski rast ubrzati u 2025. godini, jer će novousvojene mjere vjerovatno podstaći ličnu potrošnju i investicije. Ovaj efekat će se vjerovatno ublažiti u 2026. godini. Rast izvoza u periodu 2025-2026. vjerovatno će podržati nastavak rasta turizma. Očekuje se da će rast uvoza porasti u periodu 2025-2026, u skladu sa domaćom tražnjom“, navodi EK.

Deficit platnog bilansa, kako dodaje, povećao se u 2024. godini zbog slabih rezultata izvoza i zadržaće se na približno istom nivou u periodu 2025-2026, zbog solidnih rezultata turističkog sektora, „dok se očekuje suprotan efekat od rasta uvoza u skladu sa snažnom domaćom tražnjom“.

Rast zaposlenosti u svim sektorima nastavio se u 2024. godini. Stopa nezaposlenosti pala je na rekordno niskih 11,5% u drugom kvartalu 2024.

„Očekuje se da će rast zaposlenosti ubrzati u 2025. godini zbog smanjenih penzijskih doprinosa. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti u 2026. godini, jer bi povećanje plata moglo smanjiti otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga“, piše u izvještaju EK.

Inflacija će rasti

Podsjeća se da je inflacija imala opadajući trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim padom na 2% na godišnjem nivou u avgustu.

„Očekuje se da će potrošačke cijene rasti u 2025. godini zbog značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Rast inflacije se očekuje da će se usporiti u 2026. godini, pod pretpostavkom da neće biti promjena u politikama“.

EK navodi da su rizici za prognozu uravnoteženi.

Ključni rizik „na dolje“ odnosi se na višu od predviđene inflacije, koja bi mogla da poništi pozitivan efekat novih mjera Vladine politike na realni raspoloživi dohodak i potrošnju domaćinstava.

„Pored toga, uska izvozna baza Crne Gore čini je ranjivom na oscilacije međunarodne tražnje, a više plate bi mogle ugroziti konkurentnost izvoza u turizmu. Pozitivan rizik odnosi se na bržu od očekivane implementaciju investicionih projekata i učešće Crne Gore u EU Instrumentu za reforme i rast, što bi podržalo investicije i produktivnost“, navodi se u izvještaju EK.