Bivši ukrajinski TV producent izgradio dron jedinicu koja je uništila rusku opremu vrijednu 12 milijardi dolara

Početkom jula, ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio se da su ruski dronovi uništili ukrajinsku opremu vrijednu dvije milijarde dolara. Pravi odgovor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog mogao je biti: „Jedna jedinica Nacionalne garde Ukrajine uništila je rusku vojnu tehniku vrijednu 12 milijardi dolara”.

To ne bi bilo pretjerivanje. Gotovo tri godine specijalna jedinica pod nazivom Lasarova Grupa djeluje u okviru Nacionalne garde Ukrajine (NGU). Do sada nije bilo javnih izvještaja o njoj. Ipak, njene brojke govore same za sebe. Uništeno je više od 2.000 tenkova, 3.000 borbenih pješadijskih vozila, hiljade artiljerijskih sistema, vozila, inženjerskih mašina. Ukupno više od 40.000 pogođenih ciljeva. Ukupna vrijednost uništene opreme je 12 milijardi dolara, prema izvještajima jedinice koje je pregledao Forbes Ukrajina. (Svi napadi imaju video potvrdu).

Rezultati Lasarove Grupe vidljivi su u državnom sistemu „Vojska dronova. Bonus” (nezvanično nazvan „Je-bali”), koji dodjeljuje poene jedinicama za uništenu opremu i ljudstvo. Na junskoj rang-listi „Je-balija” (Ye-bali), Lasarova Grupa nadmašila je druge jedinice od dva do pet puta u kategorijama poput tenkova, oklopnih vozila i artiljerije.

Ko su mete?

Teška vojna tehnika je glavna meta Lasarove Grupe. Od početka invazije, ruska vojska je, prema ukrajinskom Generalštabu, izgubila 11.100 tenkova. Skoro svaki peti nalazi se na računu Lasarove Grupe.

Kao i mnoge najefikasnije strukture u ratu, Lasarova Grupa je nastala zahvaljujući bivšim civilima. Jedinicu je osnovao biznismen Pavlo Jelizarov (56), pozivni znak Lazar. Suvlasnik je Savik Šuster studija i producent političkog tok-šoua Svoboda Slova (Sloboda Govora).

Glavni doprinos Lasarove Grupe mjeri se ne samo ogromnim brojem i vrijednošću uništene opreme, već i time što je praktično stvorila novu vrstu oružja – teške bombardere. To nam kaže Andrej Bilecki, komandant 3. korpusa, i Oleksandr Nastenko, komandant Posebnog jurišnog bataljona CODE 9.2.

„Ne znam ko je više doprinio ratu od Pašine [Jelizarovljeve] jedinice. Nisam napravio ni stoti dio njegovog doprinosa”, kaže Nastenko. On je 2024. odlikovan titulom Heroja Ukrajine, najvišim državnim priznanjem.

Forbes Ukrajina prvi put objavljuje priču o Lasarovoj Grupi. To je revolucionarna jedinica koja je najviše doprinijela uklanjanju ruskih tenkova sa bojnog polja.

Sjedište bataljona u vrtiću

Jelizarov je dočekao rat u sopstvenom stanu u Pečersku, u centru Kijeva. Napolju su odjekivale eksplozije. „Nisam vjerovao do posljednjeg trenutka da će rat početi”, priznaje. Sjeća se da je otkazao emitovanje naredne emisije Svoboda Slova i da je bio zalijepljen za TV vijesti.

Neočekivani posjetioci ga odvlače od ekrana. Bivši poslanik Mikola Katerinčuk i bivši ministar saobraćaja Mikola Rudkovski dolaze govoreći da su upravo bili u Pečerskom teritorijalnom centru za regrutaciju. Tamo se formirao red dug jedan kilometar. Hitno im je trebalo oružje.

Jelizarov je izabrao kraći put – pozvao je tadašnjeg ministra odbrane Oleksija Reznikova. Kaže da nije očekivao da će se ministar javiti usred invazije. Ali, Reznikov je odgovorio i poslao trojicu u Darnjički TRC, u jugoistočnom Kijevu. Tamo su dobili puške AK-47. Istog dana Jelizarov se upisao u novoformirani 126. teritorijalni odbrambeni bataljon, sa zadatkom da brani okrug Darnjica.

U teritorijalnoj odbrani, biznismen je radio ono što najbolje zna. Mobilisao je resurse i organizovao ljude. Sjeća se da je postavljao kontrolne punktove, nabavljao opremu i građevinski materijal. Renovirao je sjedište bataljona u ruiniranom vrtiću. „Rijetko sam izlazio iz kuće sa manje od 10.000 dolara. Stalno je trebalo nešto kupiti. Srećom, imao sam 1,1 milion dolara u kešu“, kaže Jelizarov.

Razvojni put

Malo više od mjesec dana u teritorijalnoj odbrani koštalo ga je preko 400.000 dolara. Moglo je biti i više, da nije njegove mreže kontakata iz televizijskog života. „Kada sam imao pitanja, zvao sam ljude iz prošlog života i oni su pomagali”, kaže on. Navodi Igora Nikonova, vlasnika KAN Developmenta, koji je obezbijedio većinu materijala.

Još jedna Jelizarovljeva životna prekretnica ne bi se dogodila bez Rudkovskog. On ga je 2009. nagovorio da uđe u televizijski biznis i postane suinvestitor u studiju Savika Šustera.

Rođen u Kišinjevu (Moldavija), Jelizarov je služio u sovjetskoj armiji. Preselio se u Ukrajinu devedesetih, izgradio i prodao agro-biznis do 2008, i radio od 2007. do 2008. kao zamjenik ministra saobraćaja. Kaže da je želio da bude pasivan investitor u TV studiju, ali se vremenom sve više uključivao. Postao je šef studija i potom producent najpopularnijeg političkog tok-šoua u zemlji, koji je vodio Savik Šuster.

Odakle potiče brojka od 12 milijardi

Lasarova Grupa dostavlja obračune o vrijednosti uništene opreme Centru za komandovanje i analizu upotrebe bespilotnih sistema NGU i Ministarstvu digitalne transformacije. Podaci se provjeravaju i po potrebi revidiraju. Računaju se samo uništena i oštećena sredstva sa video potvrdom.

Oštećena oprema (koja nije potpuno uništena) računa se kao 50% njene vrijednosti. Vrijednost se određuje prema podacima istraživačke grupe ORYX i cenama iz zvaničnih ugovora za nabavku i modernizaciju ruske opreme.

Lasarova Grupa broji samo: tenkove, borbena pješadijska vozila, samohodne topove, višecevne raketne bacače, PVO raketne sisteme i radarske sisteme visoke vrijednosti. Automobili, vučna artiljerija, minobacači, inženjerska oprema i fortifikacije ne ulaze u obračun.

Od 2019. do 2021. tok-šou se emitovao na ukrajinskom TV kanalu u vlasništvu Rinata Ahmetova. Milijardera i najbogatijeg čovjeka u Ukrajini. Šuster i Jelizarov imali su probleme tokom predsjedništva Petra Porošenka od 2014. do 2019. Na primjer, Šusteru je poništena radna dozvola u Ukrajini. Odnosi sa timom Volodimira Zelenskog bili su još gori. Samo nekoliko mjeseci prije početka ruske invazije, predsjednikova stranka Sluga naroda pozvala je na bojkot emisije Svoboda Slova i Ahmetovljevih TV kanala. Portparol predsjednika Mihailo Podoljak optužio je program da „inscenira emotivne drame u korist interesa oligarha”. Zelenski je tvrdio da Ahmetov planira državni udar. Kao odgovor, Šuster je uporedio Zelenskog sa autoritarnim režimom nekadašnjeg proruski orijentisanog predsjednika Viktora Janukoviča.

Svi zajedno

Egzistencijalna prijetnja natjerala ih je da bar privremeno ostave po strani neprijateljstvo. Jelizarov prepričava prvi mjesec rata gotovo s religijskim divljenjem. Sjeća se nevjerovatnog broja izuzetno pametnih ljudi koji su se pridružili Odbrambenim snagama. Ljudi koji su prihvatili rizik da poginu u naredne dvije nedjelje.

„Znaš onaj osjećaj milosti u starim crkvama? I ja sam ga osjećao kada sam noću prolazio hodnicima našeg štaba u vrtiću i vidio momke kako spavaju s puškama”, prisjeća se Jelizarov.

Samo dodajte Starlink

Bitka za Kijev završila je početkom aprila. Glavni udar na prijestonicu došao je sa sjevera. Jelizarovljevo odjeljenje, stacionirano na jugoistoku, nije bilo direktno uključeno u borbe. Postavilo se pitanje: šta dalje?

U Specijalnim operativnim snagama (SOF) formirao se novi centar. Zajedno s Jelizarovim, 20–25 ljudi prešlo je iz teritorijalne odbrane u SOF. Na borbenim položajima blizu Zaporožja postojala je dronovska specijalna jedinica SBU pod imenom „Bijeli vukovi”. Tamo su Jelizarov i njegovi borci prvi put vidjeli dron u borbi.

„Bili smo veoma zavidni i ludo smo željeli da spustimo protivtenkovsku minu neprijatelju na glavu”, smije se Jelizarov. Čak i u civilnom životu Jelizarov je bio otvoren za nove ideje. Brzo je mogao da izračuna efekat njihove primjene i koliko su rizici razumni, kaže njegov dugogodišnji poslovni partner Savik Šuster.

Počeli su da ostvaruju san za samo nekoliko dana. Datum prvog leta bio je 6. maj 2022. Jelizarov je od krijumčara za 10.000 dolara kupio poljoprivredni dron. Onakav kakav su krijumčari koristili za prevoz cigareta preko granice. Tim je nekako privezao minu za njega. „Osjetili smo dječiju radost kada smo uspjeli da spustimo tu minu”, prisjeća se Jelizarov.

Prva radionica za dronove

Prva radionica za sastavljanje dronova bila je u garaži koja je pripadala prvom pilotu jedinice s pozivnim znakom Fiš (Fish). Sa preostalih 680.000 dolara u kešu, Jelizarov je kupio rezervne djelove iz Kine. Počeli su sa sklapanjem dronova.

Ključnu inovaciju smislio je tehnički direktor studija. Zašto ne prikačiti Starlink terminal na dron i održavati kontrolu preko interneta? Za eksperiment, Jelizarov je dao svoj lični Starlink terminal. On je uništen na jednom od prvih test-letova.

To je mogao biti i kraj priče. Terminali Starlinka su ljeta 2022. bili rijetki i nisu se mogli tek tako kupiti. Opet su pomogli civilni poznanici. Mustafa Najem, tada zamjenik ministra infrastrukture, obezbijedio je četiri terminala. „Bukvalno sam mu poljubio glavu”, sjeća se Jelizarov s radošću.

Još jedna presudna inovacija bila je korišćenje po desetak i po baterijskih paketa po dronu umjesto standardna dva. „Nisam razumio zašto dron treba da radi pola sata, najviše sat, po smjeni”, kaže Jelizarov. Tada je baterijski paket koštao 1.300 dolara, pa je njihovo dodavanje povećavalo cijenu za oko 20.000 dolara po dronu. Skupo, ali ulaganje se isplatilo.

„S takvim dronom pilot je mogao tokom noći da pogodi 16 komada opreme, a ne dva”, objašnjava on. „Efikasnost je dramatično porasla”.

Treća inovacija

Tog ljeta neformalna jedinica imala je pet pilota. Nisu imali borbene naredbe i nisu mogli da budu blizu same linije fronta. Birokratske prepreke dovele su do treće inovacije. Da bi letjeli, Jelizarovljevi piloti su molili vojnike HUR-a (Obavještajne službe odbrane Ukrajine) ili SBU-a (Službe bezbjednosti Ukrajine) da im premeste dronove bliže frontu. Onda bi piloti upravljali njima na daljinu.

„Ispostavilo se da za efikasan rad pilota treba samo brz internet. I oni rade bolje u relativnom komforu nego na nultoj liniji”, kaže Jelizarov. Daljinsko upravljanje kasnije je spasilo mnoge živote. Tokom tri i po godine, poginulo je samo 16 boraca Lasarove Grupe, dodaje on.

Tog ljeta Jelizarov je upoznao još jednog poznanika na frontu. Andreja Bileckog, tada komandanta jedinice SOF Azov. U mirnodopskim vremenima Jelizarov i Bilecki su debatovali o politici poslije emisija Svoboda Slova. Ovog puta Jelizarov je Bileckom donio jedan od svojih prvih dronova.

„Tada je to izgledalo gotovo fantastično. Bili su pioniri teških bombardera i prvi su utabali put ka novom tipu oružja”, kaže Bilecki. Odmah je ponudio taktičke komentare Lazarevoj grupi. „Alat sam po sebi ništa ne znači. Treba razviti taktiku za njega”, prisjeća se kako je savjetovao Jelizarovljev tim. „To su veoma brzo savladali”.

Širenje posla

Kada je hipoteza da dronovi mogu uništavati rusku tešku tehniku dobila praktično potvrdu, Jelizarov je počeo da razmišlja o širenju. „Gledao sam kako rade Bijeli vukovi i vidio veliki porodični restoran”, kaže on. „Ali rat ne možeš dobiti porodičnim restoranom – treba da izgradiš Mekdonalds”.

Cijelo ljeto je ideju o dronovskom Mekdonaldsu plasirao generalima SOF-a, Kopnenih snaga i GUR-a. Razgovori bi obično stali kada bi čuli da Jelizarov ima samo nekoliko mjeseci vojnog iskustva. Slučajno, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Jevhen Jenin zapazio je njegov rad i predložio da Jelizarov formira jedinicu unutar Nacionalne garde. (Jenin je poginuo u helikopterskoj nesreći sa visokim zvaničnicima Ministarstva unutrašnjih poslova u Brovariju 18. januara 2023).

Tadašnji komandant NGU, Anatolij Lebid, kaže Jelizarov, nije u potpunosti razumio ideju. Ali bio je otvoren za novine i zamolio je Jelizarova da nacrta predloženu strukturu jedinice. Jelizarov je predstavio nešto što je karijernom vojniku djelovalo čudno – jedinicu od 300 ljudi.

To je bilo previše za kompaniju, premalo za bataljon. Lebid je odobrio tu neobičnu strukturu. I u septembru 2022. formirana je Lasarova Grupa.

Izgradnja Mekdonaldsa za dronove

„Lijen sam. Ne volim da radim”, u polu-šali kaže Jelizarov opisujući svoj menadžerski stil. Još iz vremena biznisa kaže da mu je ključni zadatak bio odabir pravog tima.

Lasarova Grupa započela je u NGU sa samo pet dronovskih posada. Osoba odgovorna za prvo širenje do čete od 30 pilota bio je Jelizarov prvi pilot, pozivni znak Fiš. (Ne objavljujemo njegovo ime iz bezbjednosnih razloga).

U civilnom životu Fiš je bio mali preduzetnik kojem je upravljanje dronovima bio hobi. Tokom bitke za Kijev pomagao je specijalnim službama u vazdušnom izviđanju. Kasnije je snimao posljedice okupacije za medije.

Fiš je nekako saznao da Jelizarov radi s dronovima i krajem proljeća 2022. došao je na poligon s dronom Kazhan (Sova) u prtljažniku stare Nisan Navare. Fiš je imao jasan san – da uništi ruski tenk. Dron Bat nije bio pogodan za uništavanje tenkova. Ali Fišov san se ostvario. On je legenda među pilotima. Pripisuje mu se više od 500 uništenih komada opreme.

Fiš je brzo savladao skaliranje. Regrutovanje drugih pilota bilo je jednostavno, zahvaljujući „šaptačkoj mreži” dronovske zajednice. U jesen 2022. paljenje ruskih tenkova bio je zajednički san mnogih.

Izvan vojnih kanona

Od samog početka Lasarova Grupa je formirana izvan vojnih kanona. Jedinica se sastoji od 98% bivših civila. Na primjer, Jelizarov je postavio mladu ženu bez ikakvog vojnog iskustva za svog načelnika štaba. Nelija (prezime se iz sigurnosnih razloga ne otkriva) je prije rata vodila administrativnu službu u privatnoj kompaniji. Služila je u 126. teritorijalnom odbrambenom bataljonu i prešla u Nacionalnu gardu zajedno s Jelizarovim.

Načelnik štaba bataljona obično je stariji oficir sa značajnim vojnim iskustvom. „U filmovima načelnik štaba crta strelice na mapama i planira operacije. U stvarnom životu ta pozicija se više odnosi na organizacioni rad”, objašnjava Jelizarov. Dodaje da su ključni kriterijumi za njegova imenovanja funkcionalnost i efikasnost.

Još jedna netipična karakteristika: tim obavještajaca upravlja raspodjelom dronova i municije u Lasarovoj Grupi. „Oni najbolje razumiju opštu situaciju, imaju ideje i mogu planirati potrebe za operacijama”, objašnjava Jelizarov. Taj tim obavještajaca uglavnom se sastoji od finansijskih analitičara, što zadatak čini jednostavnijim.

Glavni menadžerski alat Jelizarova su sloboda i izazov. „Ako vidi potencijal u osobi, daje joj punu slobodu. Preuzmi odgovornost i riješi zadatak kako smatraš da treba”, kaže Nelija. On neprestano postavlja sve ambicioznije zadatke, dodaje ona. „Tek smo proširili broj pilota na 30, što mi je djelovalo teško, a on već daje naređenja za širenje na 90”, kaže načelnik štaba.

Uvijek ambiciozno

Postavljanje na prvi pogled nerealnih, ali ambicioznih ciljeva je tipično za Jelizarova, kaže Šuster. Vojna misija Lasarove Grupe zvučala je smjelo, čak i hvalisavo: izbrisati oklopnu prednost ruske vojske – posebno njihove tenkove, koji su još u jesen 2022. neometano rušili ukrajinske položaje. Ovo nije bila prazna hvalisavost.

„Jelizarov nam je pokazao proračune i rekao: ‘Ako uništimo ovu količinu opreme u mjesec dana, za dvije godine neće ostati ni komad’”, prisjeća se Fiš. Uvjeren je da je takav ambiciozan, ali mjerljiv cilj učinio Lasarovu Grupu uspešnom.

Od ličnih kontakata do vojske dronova

Prvi ozbiljni rezultati jedinice desili su se u jesen 2022, kada su imali 10–15 sopstvenih dronova, kaže Jelizarov. Nije bilo državnog finansiranja, pa su novac skupljali među prijateljima i poznanicima. „Investitorima” je traženo da ulože po 20.000 dolara, a zauzvrat su dobijali „imenovani dron” i video uništene opreme. Privukli su oko 10 donatora, uključujući bivšeg poslanika Antona Heraščenka.

„Heraščenko je svoj dron nazvao po svojoj kćerki Polini”, prisjeća se Jelizarov. „To je bio najuspješniji dron – neuništiv. Šalili smo se da svaki dron treba da se zove ‘Polina-1’, ‘Polina-2’ itd”.

Čak i tada, Lasarova Grupa je bila promjena pravila igre na malim djelovima linije fronta. Tako se komandant CODE 9.2 Oleksandr Nastenko (pozivni znak Flint) prisjeća prvog susreta s Jelizarovom. „Heraščenko mi je savjetovao da upoznam Pašu. Bio je to septembar–oktobar 2022”. Nastenko je tada predvodio standardnu izviđačku četu pešadije 92. brigade.

Imao je naređenja da napadne selo Novoselivske u Luganskoj oblasti, i stvari nisu išle dobro. Flint je došao na sastanak skeptičan jer je imao loša iskustva s dronovima. „Vidio sam inteligentnu osobu u Paši [Jelizarovu] i planirali smo napad zajedno”, kaže Flint.

Napad na selo

Piloti Lasarove Grupe uništili su osam ruskih vojnika u jednoj akciji, prisjeća se Nastenko. Pješadija CODE 9.2 zauzela je selo s minimalnim gubicima – samo jedan ranjeni. Rusi nisu planirali da odustanu. Okupili su 14 borbenih pješadijskih vozila, jedan tenk, oko 100 pješadinaca i krenuli u protivnapad. Ali tri drona Lasarove Grupe zaustavila su ih na prednjim linijama, razorivši pješadiju i dio opreme.

„Paša je zaustavio njihov kontranapad”, kaže Flint. „Rastrgao ih je i slomio im moral”. Zapanjen snagom teških dronova, Flint je kasnije i sam počeo da upravlja bombarderima. CODE 9.2 postao je jedna od najefikasnijih dronovskih jedinica u zemlji.

„Paša me upoznao s teškim bombarderima. Naučio sam taktiku, rad s dronovima i sigurnosne procedure od njih”, kaže Nastenko. „Sa svoje strane sam objasnio kako dronovi mogu bolje podržavati pješadiju”.

Postaju prepoznati

Početkom 2023. Lasarova Grupa napravila je simboličnu termos čašu, ugraviranu sa „150+” u znak sjećanja na broj uništenih ciljeva u prethodnoj godini. To je postala tradicija. Čaša za 2024. imala je 4.000+, a naredne godine 11.000+. Svi napadi su dokumentovani, kaže Jelizarov. Pokazuje ogromnu Eksel tabelu koja bilježi ko, kada, gdje, kojim dronom, kojom municijom i sa linkom na video potvrdu.

Desetine uništenih tenkova i vozila u prvim mjesecima jedinice pomogle su u finansiranju. Krajem 2022. međunarodni partneri finansirali su Lasarovu Grupu da napravi skoro 500 dronova. „To nas je odmah podiglo na novi nivo”, kaže Jelizarov.

A 2023. ministar digitalne transformacije Mihajlo Fedorov – koji je tada kreirao projekat „Vojska dronova” – primijetio je jedinicu. Dronovi Lasarove Grupe predstavljeni su na prvom testu među oko 70 konkurenata.

„Vidjeli smo inovativnost u načinu kako je Lasar organizovao komunikacije i izgradio model daljinskog upravljanja dronovima”, prisjeća se Fedorov. „Od ‘Vojske dronova’ dobili su podršku da naprave hiljade dronova”.

Proizvodnja u tri kompanije

Sada Lasarova Grupa strukturno podsjeća na tim Formule 1. Uloge su jasno podijeljene – piloti, navigatori, izviđači itd. Rezultati se stalno analiziraju. Efikasnost pilota mora da raste. Testiranja i obuke su rutinska praksa.

Još jedna sličnost s Formulom 1 je ekvivalent visokotehnoloških automobila. Prijateljsko civilno preduzeće proizvodi dronove, eksplozive i municiju posebno za Lasarovu Grupu. Prvo, to im omogućava da dobiju dronove prilagođene borbenim zadacima, a ne da koriste standardne modele pored fronta, kaže Jelizarov. Drugo, podiže ukupnu efikasnost jedinice. Ako se dron izgubi, ne moraju da čekaju zamjenu iz Ministarstva odbrane.

Proizvodnju vode tri kompanije, glavna je Screentek LLC. Jelizarov je vlasnik Skrinteka od vremena kovid-19. Tada su on i partneri pokušavali da profitiraju od uvoza testova za koronavirus. A 2023. godine, kada je došlo vrijeme za primanje državnih sredstava za proizvodnju dronova, Jelizarov je predložio da se iskoristi neaktivni d.o.o.

Prema njegovim riječima, to je bilo njegovo prvo iskustvo sa državnim novcem u više od 30 godina poslovanja. „Nikada nisam želio da uzimam državni novac jer sam znao da će uslijediti vike, medijski ratovi i korupcijski slučajevi”, objašnjava Jelizarov. Bio je u pravu.

Više od 1.000 ljudi u proizvodnji

Iste godine osnivač Lasarove Grupe suočio se sa izborom. Ostati butik-jedinica ili prihvatiti državna sredstva i izgraditi Mekdonalds dronova. „Bez državnog novca ne bismo mogli da uništavamo opremu u industrijskom obimu”, objašnjava on.

U 2023. Skrintek je od države dobio skoro četiri milijarde hrivni (95 miliona dolara). U 2024. to je bilo šest milijardi hrivni (140 miliona dolara). Ove godine finansiranje je smanjeno. Po stanju u avgustu 2025. ugovori sa državom potpisani su za manje od četiri milijarde hrivni. Direktno američko finansiranje, kojim je kupljeno 2.000 dronova, pomoglo je, kaže Jelizarov. Proizvodnja sada zapošljava više od 1.000 ljudi. Masovna proizvodnja je organizovana ispočetka, počev od 2023.

Do treće godine rata, Jelizarovljeva vertikalno integrisana struktura počela je da mu stvara probleme. Iz ugla tužilaštva, to je spreman krivični predmet. Preduzeće Jelizarova pravi dronove i municiju za državni novac, isporučuje ih jedinici kojom komanduje pukovnik Jelizarov, koji je ujedno i njihov kupac. U miru bi to, priznaje Jelizarov, izazvalo pitanja sukoba interesa. Kaže da su ga već obišli istražni organi iz svake službe osim jedne.

Argumenti

Do sada Jelizarov uspijeva da ubijedi istražioce sa nekoliko argumenata:

• Jasna funkcionalna separacija. „Proizvođači su zasebne civilne kompanije koje se bave finansijsko-ekonomskom djelatnošću”, kaže on. Tačka kontakta sa vojnom jedinicom je povratna informacija o kvalitetu dronova u borbenim uslovima i mogućnost poboljšanja.
• Temeljna dokumentacija. Od prvog dana Lasarova Grupa prati svaki dron po broju, njegovu efikasnost i prilaže video-zapise. Za svaki izgubljeni dron postoji geolokacija, vrijeme i okolnosti.
• Posebna grupa u Lasarovoj Grupi otpisuje izgubljene dronove. To su bivši pripadnici organa reda upoznati sa birokratskim zamkama, objašnjava Jelizarov.

Trenutno Skrintek nije naveden kao optuženi u krivičnim predmetima u sudskom registru. Uprkos takvim neutemeljenim tvrdnjama u nekim medijima. Na sumnjivim sajtovima i anonimnim Telegram kanalima pojavljuju se članci koji optužuju Jelizarova da kupuje dronove od sebe samog.

Izlazak iz anonimnosti

Takvi napadi, kaže Jelizarov, jedan su od razloga zbog kojih je izašao iz anonimnosti i dao prvi intervju od početka rata. „Zaposleni u Skrinteku ponekad se žale. ‘Prave od nas parije – korupcionaše. Možda treba da odustanemo?’ Moram nekako da umirim ljude”, kaže on.

Antikorupcioni zakoni u miru predstavljaju potencijalni problem ne samo za Lazara, kaže osnivač jedne od najefikasnijih dronskih jedinica, koji je pristao da govori anonimno. „Kroz bliske veze sa proizvođačem mogu da nas gone, da gone takve slavne dronske jedinice kao Ahilej, ili da optuže Mađare koji prave dva drona iz tri”. Dodaje da u ratu kriterijum treba da bude efikasnost jedinice, a ne strogi pravni formalizam.

Egzistencijalna kriza Lasara

Po stanju na avgust 2025. Lasarova Grupa je očekivala manje od četiri milijarde hrivni (95 miliona dolara) državnog finansiranja. Ta suma, kaže on, nije dovoljna. Proizvodnja, prema Jelizarovu, radi na 30% kapaciteta, tako da je svake noći aktivna samo trećina posada.

Jelizarov kaže da bi se jedinica mogla raspasti do oktobra da nije bilo finansiranja američke vlade. Oni su platili 2.000 dronova. Lasarova Grupa je rasla tokom rata (brojevi se ne objavljuju iz bezbjednosnih razloga), ali sada je popunjena samo polovina odobrenih mjesta u jedinici. „Jednostavno nema novca da se opremi pun sastav dronovima. Zašto držati ljude bez posla?”, kaže Jelizarov.

Tokom protekle godine čini se da se Lasarova Grupa suočila s krizom smisla. Glavni cilj jedinice – uklanjanje tenkova i oklopnih vozila sa bojnog polja – postignut je. Istraživanja mnogih OSINT zajednica slažu se. Ruska vojska je tokom rata izgubila najveći dio svojih oklopnih snaga, uključujući vozila iz skladišta. Autoritativne OSINT zajednice Military Prophet i Resurgam predviđaju da će 2025. Rusija moći da proizvede i popravi otprilike 400 tenkova, gotovo četiri puta manje nego 2022. U međuvremenu, u prvih sedam mjeseci ove godine ruska vojska je izgubila više od 1.400 tenkova, prema podacima Generalštaba, glavnog zapovjedništva ukrajinske vojske. Napadačka vojska počela je da štedljivo koristi oklopnu tehniku. Od maja ove godine jedinice dronova poput Lasarove nalaze sve manje ciljeva.

„Ranije su naše operacije bile kao lov u zoološkom vrtu. Letjeli bismo do dubine od tri kilometra i tamo bi bila gomila ciljeva”, kaže Jelizarov. „Sada nema ‘gvožđa’, oklopna vozila je teško naći čak i na 20km dubine. Vjerovatno je i to naš uspjeh”.

Napadi na artiljeriju

Između Ukrajine i Rusije U septembru 2022. dogodila se prva velika razmjena zatvorenika. Uključujući Viktora Medvedčuka za grupu branioca Azovstala. Po uslovima razmjene, legendarni zapovjednik Azova Denis Prokopenko (Redis) i drugi borci trebalo je da ostanu u Turskoj.

U proljeće 2023. ministar unutrašnjih poslova Ihor Klimenko posjetio ih je i prikazao Prokopenku snimke Lasarove Grupe u akciji. „To je bio proboj u proizvodnji i upotrebi dronova. U to vrijeme nije bilo sličnih primjera ni u jednoj jedinici”, prisjeća se Redis utiska. Danas Redis komanduje NGU Azov korpusom. Kaže da je korpus nedavno trenirao zajedno sa Lasarovom Grupom. I planira da njihove prakse primjeni na nivou korpusa.

Cilj za 2025. je utišati neprijateljsku artiljeriju koja često puca van dometa FPV dronova i nanosi gubitke ukrajinskoj pješadiji, kaže Jelizarov. Prema podacima sistema Je-bali za jun, Lasarova Grupa je prva u kategoriji Artiljerija. Jedinica je uništila više artiljerije nego naredne četiri jedinice zajedno.

Specijalne operacije

Drugi pravac razvoja su specijalne operacije sa novim kvalitetom interakcije između dronova i drugih jedinica, dodaje Jelizarov, ne ulazeći u detalje iz bezbjednosnih razloga.

Lasarova Grupa sigurno neće ostati bez posla, uvjeren je Bilecki. „Mnoge su jedinice bile relevantne u istorijskom trenutku i postale heroji, ali su tokom vremena okoštale”, zaključuje Bilecki. „Lasarova Grupa ostaje relevantna i godinama u ratu jer stalno traže nove puteve”.

Dodaje da je cijela ukrajinska vojska učila od Lasarove Grupe. „Sada nema brigade bez teškog bombardera. Lazari su sve to započeli”, objašnjava Bilecki. „Zbog toga im mnogo dugujemo, jer teški bombarderi vjerovatno sada premašuju uticaj artiljerije na frontu”.

Jelizarov je trenutno student Univerziteta odbrane, koji obično pohađaju oficiri koji se pripremaju za strateške rukovodeće pozicije. Šta planira sljedeće?

Planovi poslije rata

Tokom intervjua Jelizarovljeve refleksije su često prelazile aktivnosti Lasarove Grupe. Često ponavlja da je Ukrajina u ovom ratu izgubila neke od svojih aduta – dobrovoljce i dronove. Za ovo drugo, između ostalog, kao razlog vidi preveliku medijsku izloženost dronovskih jedinica.

Jedina nova potencijalna prednost je znatno veća efikasnost Odbrambenih snaga i civilnog sektora. Za sada je to samo potencijal. „Treba da u armiji sprovedemo nešto poput DOGE kod Ilona Maska (Elon Musk) – ukloniti višak ljudi. Neka oni stvaraju BDP u civilnom sektoru. Treba optimizovati strukturu, skratiti vrijeme donošenja odluka i njihove primjene”.

Šanse da bude poslušan i da realizuje te ideje su za Jelizarova male. Tri izvora su rekli Forbes Ukrajina da je kada su na proljeće 2024. stvarane Snage bespilotnih sistema (USF) u Ukrajini, Jelizarov bio jedan od glavnih zagovornika i samim tim kandidat da predvodi novu strukturu. Ali Kancelarija predsjednika bila je protiv figure bivšeg opozicionog producenta. Jelizarov se o političkim pitanjima ne izjašnjava. „Vojna uniforma i politika su nespojivi”, kaže on.

Ne voli da planira poslijeratne aktivnosti. Kaže da razmišlja o osnivanju privatne vojne kompanije koja bi, po završetku punog obima rata u Ukrajini, savjetovala i obučavala strane vojske u tehnologijama dronova.

Marko Sirovoj i Boris Davidenko, Forbes Ukrajina

Drone Unit That Destroyed $12 Billion Of Russian Equipment