Bijela kuća signalizuje snažan zamah ka miru u Ukrajini, ali mnoga pitanja ostaju otvorena

Specijalni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za spoljne poslove, Stiv Vitkof (Steve Witkoff), jedan od trojice američkih učesnika na samitu u petak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, opisao je nekoliko velikih sporazuma postignutih tokom razgovora na Aljasci, za koje je rekao da su stvorili snažan zamah ka mirovnom dogovoru sa Ukrajinom.

Vitkof je rekao za CNN da je Putin potpisao odobrenje da se u sklopu budućeg mirovnog sporazuma uvedu „robustne“ bezbjednosne garancije, uključujući i odredbu po kojoj bi Sjedinjene Države i Evropa obezbijedile kolektivnu odbranu Ukrajine ukoliko bi Rusija pokušala novu invaziju.

„Dogovorili smo se o snažnim bezbjednosnim garancijama koje bih opisao kao prekretnicu,“ rekao je Vitkof Džejku Teperu (Jake Tapper) u emisiji „State of the Union“, dodajući da su se Rusi takođe obavezali na „zakonsko usvajanje“ obećanja da neće izvršiti invaziju na Ukrajinu ili drugu evropsku državu u bilo kom budućem mirovnom planu.

Ni jedna od ovih odredbi nije pomenuta u ruskim izvještajima o samitu, navodi CNN.

Vitkofov javni opis samita u petak bio je do sada najdetaljniji o tome o čemu se razgovaralo tokom skoro tri sata iza zatvorenih vrata u Ankoridžu. Tramp će se u ponedjeljak u Bijeloj kući sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i nekoliko evropskih lidera da bi detaljnije razgovarali o ovoj temi.

Ipak, mnoga pitanja su ostala otvorena: kako SAD procjenjuju Putinovu ozbiljnost u vezi sa postizanjem dogovora, može li se vjerovati njegovim obećanjima nakon što je kršio prethodne mirovne sporazume, i šta je tačno Tramp spreman da ponudi kako bi se obezbijedilo da Ukrajina ne bude ponovo napadnuta.

Uoči sastanka u petak, Tramp je rekao da će biti razočaran ako se ne postigne prekid vatre i zaprijetio je Rusiji „ozbiljnim“ posljedicama ukoliko Putin ne okonča borbe.

Ali po odlasku, Tramp je izjavio da više ne cilja na neposredni prekid vatre i izjavio da „ne moramo da razmišljamo“ o sankcijama nakon razgovora.

Vitkof je rekao da je značajan napredak tokom samita naveo Trampa da odustane od insistiranja na hitnom prekidu vatre i da se umjesto toga fokusira na širi mirovni sporazum.

„Napravili smo toliki napredak na ovom sastanku u vezi sa svim ostalim elementima potrebnim za mirovni sporazum da smo, da je predsjednik Tramp, prešao na tu poziciju,“ rekao je Vitkof.

Drugi američki učesnik u pregovorima, državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio), ponudio je oprezniju procjenu o tome koliko smo blizu mirovnog dogovora.

„Napredovali smo u smislu da smo identifikovali potencijalna područja saglasnosti, ali i dalje postoje velike razlike. Dakle, još smo daleko,“ rekao je on u emisiji „This Week“ (ABC). „Nijesmo na pragu mirovnog sporazuma, nijesmo ni blizu, ali vjerujem da je napravljen napredak.“

Kasnije je u emisiji „Face the Nation“ (CBS) rekao da bi svaki sporazum o okončanju rata izazvao razočaranje na obje strane.

„Možda neće biti prijatno, možda će biti neprijatno, ali da bi rat bio okončan, postoje stvari koje Rusija želi, a ne može da dobije, i stvari koje Ukrajina želi, a neće dobiti,“ rekao je on.

Sporazumi koje je Vitkof opisao biće u centru razgovora u ponedjeljak između Trampa i Zelenskog. Velika delegacija evropskih zvaničnika — uključujući lidere Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Finske, Evropske unije i NATO-a — pratiće ukrajinskog lidera na sastanak.

Evropski lideri su pritiskali Trampa da ispuni prijetnju o uvođenju novih oštrih ekonomskih sankcija Rusiji, ali je Rubio upozorio da bi takvi koraci mogli da ugroze napredak ka mirovnom dogovoru.

„Onog trenutka kada se preduzmu ti koraci, svi razgovori prestaju,“ rekao je. „Onog trenutka kada mi preduzmemo te korake, neće ostati niko na svijetu da razgovara sa Rusima i pokuša da ih dovede za pregovarački sto.“

Posebna sesija tokom razgovora u Bijeloj kući u ponedjeljak baviće se opcijama za bezbjednosne garancije Ukrajini koje bi obezbijedile da Rusija ne može ponovo da izvrši invaziju nakon sklapanja mirovnog sporazuma. Zelenski i evropski lideri su istakli da su takva uvjeravanja nužna kao dio sporazuma.

Vitkof je rekao da je klauzula na koju je Rusija pristala — slična NATO-ovom „Članu 5“ prema kojem je napad na jednu državu napad na sve — bila kompromis zbog ruskog insistiranja da Ukrajina nikada ne može postati član NATO-a.

On je to opisao kao „prvi put da smo ikada čuli da Rusi pristaju“ da takva odredba bude uključena u mirovni sporazum.

Šta će Sjedinjene Države doprinijeti tom naporu — nasuprot Evropi — ostalo je nejasno. Tramp je ranije jasno rekao da američke trupe neće biti na terenu u Ukrajini i naglasio da je na evropskim državama da preuzmu vodeću ulogu u njenoj zaštiti.

Neki zvaničnici vjeruju da bi snažna bezbjednosna infrastruktura za Ukrajinu mogla olakšati Zelenskom da prihvati neke od ruskih zahtjeva za teritorijalne ustupke kao dio mirovnog dogovora.

Putin se nije odrekao nekih svojih maksimalističkih ideja, uključujući zahtjev da Ukrajina preda cijeli istočni Donbas, gdje Rusija trenutno drži velike dijelove teritorije.

Ali Vitkof je rekao da je Putin ipak napravio određene ustupke po pitanju teritorijalnih zahtjeva, sugerišući da Rusi sada vide „razmjenu teritorija“ na aktuelnim linijama fronta, umjesto duž administrativnih granica makar nekih od pet regiona koji su dugo bili u Putinovim planovima.

„Rusi su napravili određene ustupke za pregovaračkim stolom u vezi sa svih pet tih regiona,“ rekao je on, dodajući da će to pitanje biti razmatrano sa Zelenskim u ponedjeljak i da „se nadamo da ćemo moći odmah da donesemo neke odluke.“