Bijela kuća reagovala jer Tramp nije dobio Nobelovu nagradu – dobitnica mu se zahvalila

Portparol Bijele kuće Stiven Čung (Steven Cheung) oštro je reagovao na odluku Norveškog Nobelovog komiteta da nagradu za mir ne dodijeli predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu koji je godinama vodio kampanju da je osvoji.

Čung je optužio Komitet da je „pokazao da politiku stavlja ispred mira“, nakon što je nagradu dodijelio venecuelanskoj opozicionoj liderki Mariji Korini Mačado (María Corina Machado). U objavi na mreži X napisao je:

„Tramp ima srce humaniste i nikada neće biti nikog poput njega — čovjeka koji može pomjeriti planine čistom snagom svoje volje.“

Mačado je posvetila nagradu Trampu i „narodu Venecuele koji pati“.

„Nalazimo se na pragu pobjede i danas, više nego ikada, računamo na predsjednika Trampa, narod Sjedinjenih Država, narode Latinske Amerike i demokratske nacije svijeta kao naše glavne saveznike u borbi za slobodu i demokratiju.“, napisala je ona na mreži X.

Tramp je više puta kritikovao vladu predsjednika Nikolasa Madura (Nicolas Maduro) nazivajući je „narko-terorističkim kartelom“. Uveo je sankcije protiv njegovog režima, pojačao borbu protiv šverca droge na Karibima i povećao vojno prisustvo u blizini Venecuele.

Tramp je otvoreno zagovarao da on sam dobije Nobelovu nagradu za mir, a prema podacima Bijele kuće, dobio je podršku sedam svjetskih lidera. Ipak, u junu je na mreži Truth Social napisao:

„Neću dobiti Nobelovu nagradu za mir, bez obzira šta uradim.“

Spekulacije o njegovim izgledima za nagradu pojačale su se prošle sedmice, nakon što su Izrael i Hamas objavili da su se saglasili o prvoj fazi Trampovog mirovnog plana. Ipak, široko se vjeruje da je dobitnik izabran nekoliko sedmica ranije.

Nakon što je dogovor objavljen u četvrtak, Tramp je rekao:

„Oni će uraditi ono što smatraju da treba. Šta god da odluče, meni je u redu. Znam jedno: nijesam to radio zbog toga. Uradio sam to jer sam spasio mnogo života.“

Tramp je dobio brojne nominacije za nagradu, uključujući i onu od vlade Pakistana i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu), iako su mnoge od njih stigle poslije predviđenog roka — 1. februara.

Mačado, liderka venecuelanskog pokreta za demokratiju, prešla je u ilegalu prošle godine, kada je predsjednik Maduro počeo obračun sa neistomišljenicima nakon optužbi za izbornu prevaru na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Ukupno 338 kandidata (244 pojedinca i 94 organizacije) bilo je nominovano za nagradu. Komitet, koji čini pet bivših norveških poslanika, ne otkriva imena nominovanih dok ne prođe 50 godina od dodjele nagrade.

Sara Dorn, Forbes

White House Lashes Out After Trump Doesn’t Win Nobel—But Winner Thanks Him