Alternativa pozvala na sedmodnevni bojkot jednog trgovinskog lanca, poručuju da će na red doći i drugi

Alternativa Crna Gora pozvala na sedmodnevni bojkot crnogorskog trgovinskog lanca Voli, počevši od danas.

Bojkot će trajati do 23. februara.

„Bojkot svih Voli marketa u Crnoj Gori narednih sedam dana“, napisala je Alternativa na Fejsbuk (Facebook) stranici.

Kazali su da ostala tri vodeća trgovinska lanca (HD Laković, Idea i Aroma), „koja se nijesu udostojila ni da se oglase do sada“, a kojima su građani dali priliku da se iskupe u toku predstojeće sedmice, treba dobro da razmisle.

„Ovo je posljednje upozorenje. Oni su sljedeći. I ne samo to, već sljedeće nedjelje idemo u bojkot uvoznih proizvoda i onih vlasnika marketa koji iznose novac iz naše države“, poručuju iz Alternative.

Iz Volija su prošle sedmice pozvali Vladu da smanji dažbine na nivou onih koje postoje u Evropskoj uniji pa će i u Crnoj Gori biti prostora za niže cijene.

Povodom poziva na bojkot njihovih marketa kazali su da oni u Crnoj Gori imaju najniže cijene, a postavljaju pitanje da li se iza organizacije bojkota zaista kriju interesi potrošača ili neki drugi motivi koji nemaju veze ni sa trgovinom, ni sa ekonomijom.

Smatraju da stvaranje situacije u kojoj su trgovački lanci jedini krivci za inflaciju je samo skretanje pažnje sa drugih problema.

„Slažemo se da su cijene previsoke, ali cijene u marketima nijesu uzrok inflacije, one su njena posljedica. Pozivamo javnost da čuje riječ struke koja se više puta oglasila – kontinuirani bojkot nikome ne može donijeti ništa dobro: ni ekonomiji naše države, ni zaposlenima u trgovačkom sektoru, ni dobavljačima, domaćim proizvođačima, posebno ne domaćim poljoprivrednim proizvođačima, a samim tim ni građanima Crne Gore“, poručili su.

Sama Vlada, kako kažu, priznala je da su cijene u Voliju niže od cijena u Srbiji i Hrvatskoj, a sve je dostupno na sajtu Vlade.

„Imamo najnižu bruto maržu u regionu, što je i Vlada Crne Gore takođe priznala“, kazali su.

AZZK: Biće sankcija ako su visoke cijene plod dogovora

Oglasila se juče i Agencija za zaštitu konkurencije koja je u saopštenju navela da sa velikom pažnjom analiziraju novonastalu situaciju izazvanu visokim cijenama. 

„Ako su visoke cijene u velikim trgovinskim lancima plod dogovora, a ne konkurentskog nadmetanja, Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) će efikasnom primjenom zakona to odmah sankcionisati, baš kao što je to bio slučaj sa mobilnim operaterima, kojima zbog kartelskog dogovora prijeti višemilionska novčana kazna“, saopštio je predsjednik Savjeta AZZK, Dragan Damjanović.

On je pozvao građane da, ako posjeduju bilo kakvu informaciju koja potvrđuje da je u pitanju protivzakonit dogovor, odmah pošalju dokaze Agenciji.

Podsjeća da Agencija ne može određivati visinu cijene i marže, niti ima status regulatora, „ali ima veoma bitnu kontrolnu ulogu, koja štiti tržište od zloupotrebe dominatnog položaja i zabranjenih sporazuma“.

„Uzimajući u obzir činjenicu da smo na kraju dana svi samo obični građani, želimo da vjerujemo da je zaštita potrošača – zajednički cilj državnih institucija, ali i svih učesnika na tržištu“, piše u saopštenju.

Mrdović: Dobavljači zarađuju desetine miliona eura

Direktorica Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović podsjetila je da su građani već dva puta do sada bojkotovali trgovačke lance i to nije dalo rezultate, odnosno ne vide se manje cijene u trgovinama.

„Dakle, oni i dalje drže jako visoke cijene. Ja sam ovdje izvukla neke podatke koji se tiču profita, odnosno zarada, dva vodeća trgovinska lanca u zemlji i nekih najvećih dobavljača. Ja neću govoriti o imenima, ali se zaista radi o ogromnim brojkama. Ovi podaci se odnose na kraj 2023. godine. Zašto za tu godinu? Zato što su to jedini javno dostupni podaci i dakle radi se o javnim podacima“, kazala je Mrdović u Bojama jutra na TV Vijesti.

Ona je kazala da je jedan dobavljač na kraju 2023. imao nagomilanu dobit (ono što je zaradio tokom prethodnih godina), od 32,2 miliona eura.

„Drugi (dobavljač) je imao 28,8 miliona. Treći, 11,8 miliona. Pa onda imamo cifru 13,1 milion. Pa onda 19,1 milion. Pa 13,5 miliona eura. Pa 4,5 miliona. Navela sam sedam velikih dobavljača. I dođemo do cifre od 123 miliona eura nagomilane dobiti, odnosno čistog keša. Dva vodeća trgovačka lanca na kraju te godine imaju ukupno nagomilane dobiti 65 miliona eura. Dakle, ne pričamo o milionu, pet miliona, nego pričamo o desetinama miliona eura koji su oni uspjeli da zarade“, rekla je Mrdović.

Podsjeća da je 2023. godine minimalna penzija bila 270 eura, a minimalna zarada 450 eura.

„I sad ja postavljam pitanje na šta se oni tačno žale sa toliko miliona u džepu, odnosno na računima. A kome da se žali onaj sad penzioner u državi Crnoj Gori koji ima minimalnu penziju od 450 eura i nema nikakvih drugih prihoda? Kome da se žali zato što iz svog novčanika mora da istrese sve za bazične životne namirnice i da mu ne bude dovoljno, za ljekove, za dažbine i da mu ne bude dovoljno od 20. do 20? Sa druge strane, to zaista želim da potenciram, šta vidimo? Vidimo da se nisu snizile cijene, vidimo da je to i dalje jedna ogromna nezajažljiva glad za novcem. Vidimo onda da ih je država pustila, da oni mogu da zarađuju koliko zarađuju“, kazala je Mrdović.

Prema njenim riječima, pustila ih je ova vlada, pustila ih je i ona prethodna, pustile su ih sve moguće vlade.

„Vidimo ministra koji ide vlasniku jednog od trgovačkih lanaca bukvalno na noge, vidimo ekonomske profesore koji se nikad nisu mnogo oglašavali, sad se oko toga oglašavaju. Vidimo opoziciju koja krivi visoki PDV i visoke akcize, a ne vidi, recimo, visoke marže. Prije par dana je Alternativa objavila neke podatke koji pokazuju da su marže ogromne, preko 30 i više od 100, i niko se time posebno ne bavi. I opozicija koja optužuje Vladu, a pritom ne vidi marže, ne vidi kartele, ne vidi monopole, ne vidi tajkune koji su svi stvoreni dok su oni upravljali ovom državom i koji očigledno i dan danas zarađuju enormno tako kako zarađuju“, navela je Mrdović.

Kako je dodala, očigledno se pokazuje da je najlakše milione zaraditi na osiromašenom crnogorskom građaninu i došlo se do toga da građani moraju uzeti stvar u svoje ruke i pokušati onim mehanizmima koji su njima na raspolaganju da pokušaju da makar malo snize cijene.

CUP: Zahtjevi potrošača da se snize cijene su opravdani, ali nije opravdan poziv da se targetiraju pogrešne adrese

Zahtjevi potrošača da se snize cijene su apsolutno opravdani, ali nije opravdan poziv da se targetiraju pogrešne adrese, jer je Vlada prava adresa odgovorna za poslovni ambijent, a ne trgovci, saopšteno je danas iz Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP).

„Nakon okruglog stola na Ekonomskom fakultetu, na temu: ‘Bojkot trgovine – ko dobija, a ko gubi’ potvrđen je stav Crnogorskog udruženja poslodavaca da bojkotom odmažemo sebi i činimo štetu crnogorskoj privredi i državi. Iznijeta argumentacija na okruglom stolu i analiza kalkulativne skale formiranja maloprodajne cijene, uz pojašnjenje šta sve utiče na visinu te maloprodajne cijene, obesmislila je poziv na bojkot i atak na trgovački lanac Voli i ostale crnogorske trgovce“, ističe se u saopštenju CUP.

Iz te organizacije su dodali da je navedena analiza visokih poreza, akciza i dadžbina, samo nedvosmisleno potvrdila ono što je pokazala studija Ekonomskog fakulteta da crnogorski trgovci rade sa najnižom bruto maržom i neto profitnom stopom u Adriatik regiji, dok to nije slučaj sa državnim nametima koji poskupljuju krajnje cijene.