Erik Tramp zaradio na bitkoinu, a investitorima izgubio čitavo bogatstvo

Erik Tramp (Eric Trump) se uključio u konferencijski poziv o zaradi u februaru, spreman da uradi ono što Trampovi najbolje rade – da prodaje. Njegova kompanija, Ameriken bitkoin (American Bitcoin), debitovala je samo godinu ranije i njenim akcijama već se trgovalo na Nasdaqu.

„Brzo postajemo lider u svijetu bitkoina i zaista mislim da imamo najbolji brend od svih“, rekao je Erik. „Želim da odam priznanje Majku (Mike), Ašeru (Aher), Metu (Matt) i svima u Ameriken bitkoinu“.

To završno „i svima u Ameriken bitkoinu“ bilo je upadljivo, s obzirom na to da u kompaniji gotovo da nema drugih zaposlenih. Godišnji izvještaj podnijet mjesec nakon tog poziva navodi da kompanija ima samo dva zaposlena sa punim radnim vremenom. Vjerovatno izvršnog direktora Majka Hoa (Mike Ho) i predsjednika Meta Prusaka (Matt Prusak).

Možda postoji još nekoliko ljudi. Ho takođe obavlja izvršnu funkciju u drugoj kompaniji. Osoba koja je manje od godinu radila u odjeljenju za odnose s investitorima u Hoovoj drugoj firmi sada sebe na LinkedInu naziva „šefom kabineta“ u Ameriken bitkoinu.

Druga osoba navodi da je u januaru počela kao menadžer društvenih mreža. Ašer Genut ((Asher Genoot), izvršni predsjednik, sjedi u odboru od pet članova zajedno sa Hoom i tri nezavisna direktora.

Porodica Tramp odavno je naučila da se novac može zaraditi stvaranjem utiska da su stvari veće nego što zaista jesu. Fred Tramp, Donaldov otac, navodno je uvećavao profit tako što je vlastima prikazivao projekte skupljima nego što su zaista bili.

Donald Tramp je lagao bankama, ali i medijima poput Forbesa, o vrijednosti svoje imovine. To je dovelo do zaključka sudije u Njujorku da je počinio prevaru.

Erik Tramp je takođe bio uključen u taj slučaj i dobio zabranu da dvije godine obavlja funkciju direktora ili službenika u bilo kojoj korporaciji u Njujorku. Ipak, osnovao je sopstvenu kompaniju, registrovanu u Delaveru i sa sjedištem na Floridi. Plasirao ju je na način koji bi njegove pretke učinio ponosnim.

Poduhvat s bitkoinom

Najnoviji Erikov bitkoin poduhvat možda prodaje priču više nego biznis. Kako on to predstavlja, Ameriken bitkoin može da „pravi pare“ rudarenjem bitkoina po približno upola nižoj cijeni od njegove vrijednosti.

Međutim, detaljniji uvid u brojke dovodi u pitanje da li kompanija uopšte može profitabilno da rudari bitkoin, a kamoli sa tako velikim maržama. Predstavnici Erika Trampa, Tramp organizacije i Ameriken bitkoina nijesu odgovorili na ponovljene zahtjeve za komentar.

Ipak, mnogi vjeruju sinu predsjednika i ulažu stvaran novac. Kada je Ameriken bitkoin izašao na berzu 3. septembra, investitori su kompaniju – sa procijenjenih 270 miliona dolara u bitkoinu na bilansu – vrednovali na 13,2 milijarde dolara.

Tokom posljednjih osam mjeseci, Ameriken bitkoin je iskoristio tu astronomski visoku valuaciju prodajom akcija kako bi kupovao još bitkoina. Znatno razvodnjena akcija sada je pala 92 odsto u odnosu na svoj vrhunac.

S obzirom na to da Erik Tramp izgleda nije mnogo uložio da bi se uopšte uključio u ovaj poduhvat, on i dalje dobro prolazi. Povećao je svoje lično bogatstvo sa procijenjenih 190 miliona na 280 miliona dolara zahvaljujući svojevrsnoj finansijskoj alhemiji.

I drugi insajderi su dobro prošli. Nasuprot tome, obični investitori koji su povjerovali u ovu priču izgubili su procijenjenih 500 miliona dolara.

Humanitarna organizacija

Prvi veliki Erikov samostalni projekat nije bio stambeni toranj – bila je to humanitarna organizacija. Diplomirao je na Džordžtaun univerzitetu 2006. godine, sa diplomom iz finansija i menadžmenta, želeći da ostavi trag u svijetu.

Njegova starija braća i sestre, Don Junior (Don Jr) i Ivanka, već su tada radili u Tramp Taueru (Trump Tower) na poslovima sa nekretninama. Vozeći se jednog dana auto-putem u Nju Džersiju, kako je kasnije ispričao u intervjuu za Forbes, počeo je da razmišlja o drugim poduhvatima. Konkretno, o tome kako bi mogao da napravi razliku u svijetu.

Tako je započeo njegov prvi preduzetnički projekat – neprofitna organizacija pod nazivom Erik Tramp fondacija.

Ta organizacija učinila je mnogo dobrog. Kao organizacija za prikupljanje sredstava, usmjerila je više od 16 miliona dolara ka dječjoj bolnici Sent Džud (St. Jude Children’s Research Hospital). Međutim, kako su godine prolazile, organizacija, i sam Erik, počeli su da liče na tipičan „trampovski“ model, sa neiskrenim marketingom, slabim upravljanjem i sumnjivim finansijama.

To pokazuje pregled dokumenata do kojih je Forbes došao putem zahtjeva za pristup informacijama, uprkos protivljenju pravnog tima organizacije. Erik Tramp je donatorima govorio da ograničava troškove i da praktično sav njihov novac ide direktno bolnici Sent Džud, djelimično zato što mu je otac dozvolio da besplatno koristi Tramp klubove i zato što su poznate ličnosti pristajale da nastupaju „pro bono“.

Novac i za Huters

Međutim, čekovi i računi koje je Forbes otkrio ukazuju da je više od 500.000 dolara otišlo drugim dobrotvornim organizacijama, više od 500.000 dolara na Trampove nekretnine, najmanje 90.000 dolara raznim izvođačima i više od 35.000 dolara na vozačku službu koja je prevozila putnike, uključujući Erikovu majku, učesnicu emisije „Prave domaćice“ i grupu ljudi koja je išla u restoran Huters (Hooters).

U svom svakodnevnom poslu u okviru porodičnog biznisa, Erik je veći dio ranih godina proveo radeći na hotelima. Tu je naučio mnoge stvari, uključujući i to koliko je lakše zarađivati na brendiranju biznisa nego na njihovoj izgradnji.

Tramp organizacija je 2008. prestala da otplaćuje kredit za hotel u Čikagu. Sljedeće godine je ušla u stečaj sa portfolijom u Atlantik Sitiju. Zatim se godinama borila da ostvari profit sa hotelom u Vašingtonu.

Na kraju su se Trampovi okrenuli takozvanom „asset-light“ pristupu, kako se to naziva u industriji. Fokusirali su se više na upravljanje i licenciranje nego na razvoj.

Golf tereni

Drugo važno iskustvo Erik je stekao kroz očev portfolio golf terena. Tu je vidio prednosti nekonvencionalnih finansijskih struktura.

Osamdesetih i devedesetih godina golf klubovi su često uzimali depozite od članova prilikom učlanjenja, obećavajući da će novac vratiti bez kamate nakon 30 godina. Te obaveze su se vodile u poslovnim knjigama i odbijale mnoge investitore kada bi se nekretnine našle na prodaju.

Ali ne i Donalda Trampa. On je tim obavezama pristupao bez straha, preuzevši na kraju oko 250 miliona dolara takvih obaveza. To mu je omogućilo da izgradi kolekciju od desetak golf objekata širom zemlje.

Istovremeno se ponašao kao da te obaveze gotovo i ne postoje. Godinama ih je u svojim ličnim bilansima vrednovao kao nulu. Do trenutka kada je novac počeo da dospijeva na naplatu, vrijednost nekretnina bila je daleko veća od iznosa koji je dugovao.

U januaru 2017. godine, kada je Donald Tramp otišao u Bijelu kuću, Erik i njegov brat Don Junior preuzeli su upravljanje porodičnim poslovima.

Erik nije djelovao kao da ima jasnu viziju, osim želje da radi stvari na način na koji je to radio njegov otac.

„Mi nijesmo kompanija koja prodaje imovinu“, rekao je za Forbes iz svoje kancelarije na 25. spratu Tramp Tauera u februaru 2017. „Mi kupujemo stvari. Mi ih činimo lijepim“.

Nasljednici Trampa eksperimentisali su sa novim poduhvatima, uključujući dva hotelska brenda srednje kategorije, ali nijesu imali mnogo uspjeha.

Kako je poslovanje posustajalo, a novčane rezerve njihovog oca bile iscrpljene, narednih sedam godina proveli su radeći upravo ono što je Erik rekao da neće – prodavali su imovinu, ukupno procijenjenu na 411 miliona dolara.

Drugi očev mandat

Zatim se pojavila nova prilika za zaradu: izbori 2024. godine.

Samo dvije sedmice nakon što je Donald Tramp pobijedio Kamalu Harris, kompanija koja će postati Ameriken bitkoin osnovana je u Delaveru. Nije od početka bila kripto projekat.

Husein Sadžvani (Hussain Sajwani), investitor koji je sarađivao sa Trampovima na golf projektu u Dubaiju, posjetio je Mar-a-Lago u januaru kako bi najavio ulaganje od 20 milijardi dolara u američke data centre radi iskorišćavanja buma vještačke inteligencije.

„Taj čovjek zna šta radi“, rekao je tada novoizabrani predsjednik.

U roku od nekoliko sedmica, Trampovi sinovi predstavili su planove za sličnu strategiju kroz kompaniju American Data Centers. Erik Tramp nazvao ju je „ključnom za razvoj AI infrastrukture u Sjedinjenim Državama“.

Zatim je, već mjesec kasnije, promijenio kurs. Preko zajedničkih prijatelja, Erik i Don Junior povezali su se sa dvojicom privrednika, Ašerom Genutom i Majkom Hoom, koji su već imali biznis kakav su Trampovi željeli da naprave – kompaniju za data centre Hut 8.

Pored izloženosti vještačkoj inteligenciji, ta kompanija je imala i značajne operacije rudarenja bitkoina. Posjedovala je veliki broj mašina sposobnih da rješavaju složene zadatke potrebne za dobijanje kriptovalute.

Nedugo nakon što je vještačka inteligencija doživjela procvat, nagrada za svaki riješeni zadatak u rudarenju bitkoina smanjena je 50 odsto. To je značajno povećalo troškove rudarenja.

Na nivou cijele industrije, investitori su počeli da preusmjeravaju računarske resurse ka vještačkoj inteligenciji. Institucionalni akcionari Hut 8 vršili su pritisak na Genuta da prati taj trend.

Nova kombinacija

Međutim, Genut i Ho, sa iskustvom u brendiranju i arbitraži, došli su do kreativnijeg rješenja: nagovoriti Trampove da odustanu od ideje o data centrima tako što će im ponuditi 20 odsto udjela u opremi za rudarenje bitkoina. Zatim, uz podršku „prve porodice“, tu opremu pretvoriti u berzansku kompaniju pokretanu hajpom vezanim za Trampovo ime.

Struktura posla djelovala je kao da je krojena tako da se dopadne nekome ko poznaje hotelski biznis. Dok mašine neprekidno rade, Ameriken bitkoin funkcioniše kao „asset-light“ brend iz ugostiteljstva.

Hut 8 zadržava nekretnine, upravlja data centrima, obavlja administrativne poslove, pa čak obezbjeđuje i rukovodioce. Prusak je ranije radio za Hut 8, a Ho i dalje radi tamo, istovremeno obavljajući funkciju izvršnog direktora Ameriken bitkoina i glavnog stratega u Hut 8.

To omogućava Trampovima da se fokusiraju na svoju glavnu snagu: prodaju.

„Nikada neću zaboraviti kada sam im rekao: ‘Slušajte, mora da ima dvije riječi u nazivu’“, prisjetio se kasnije Erik Tramp u video-intervjuu za CoinDesk.

„Mora da sadrži ‘Amerika’. I mora da sadrži ‘bitkoin’. I jedan od njih je rekao: ‘Slušaj, Erik. Ameriken bitkoin. To mora da bude ime’“.

Restrukturiranje dugova

Otkako je dio kripto zajednice, Erik Tramp širi narativ o tome zašto se uopšte uključio. „Sve banke u zemlji su me odbile“, rekao je na konferenciji u Vajomingu prošlog avgusta. „Zbog toga što je moj otac političar, bili smo izbačeni iz bankarskog sistema“, dodao je nedjelju dana kasnije u Hong Kongu.

„Sve velike banke su počele da nas odbijaju“, tvrdio je ranije ove godine u Palm Biču. „Znate šta smo uradili? Okrenuli smo se DeFi-ju jer smo shvatili da je to budućnost finansija“.

Međutim, to nije baš tako. Istina je da su Capital One i JPMorgan Chase zatvorili neke Trampove račune 2021. godine, šest godina nakon što je Donald Tramp ušao u politiku. Njegova reputacija tada je bila pod pritiskom, ne samo zbog događaja od 6. januara, već i zbog opsežne istrage njujorškog tužioca.

Sudija je na kraju zaključio da je Tramp organizacija počinila prevaru i da bi to vjerovatno ponovila. Ipak, mnoge banke su i dalje bile spremne da posluju sa Trampovima – čak i JPMorgan Chase, koji je pomogao refinansiranje dva najveća kredita iz Trampovog portfolija ubrzo nakon zatvaranja određenih računa.

Nakon odlaska iz Bijele kuće, sa malo gotovine i velikim dugovima, Trampu je bila potrebna pomoć velikih kreditora. I dobio je. Od januara 2021. do sredine 2022. bivši predsjednik, uz sinove Erika i Dona Juniora, refinansirao je skoro 700 miliona dolara duga u okviru sveobuhvatnog restrukturiranja bilansa.

Vjerovati Eriku?

Pa zašto je Tramp zaista ušao u kripto? Vjerovatnije objašnjenje je da je uočio priliku da proširi svoj biznis licenciranja, prodajući nezamjenjive tokene (NFT) na isti način na koji je prodavao patike i gitare.

Počeo je sa NFT karticama – digitalnim slikama na kojima je prikazan kao superheroj. Rasprodate su za jedan dan i donijele bivšem predsjedniku više od sedam miliona dolara u gotovini i kriptovalutama.

Svaki dolar bio je važan za nekoga ko se suočavao sa presudom od oko pola milijarde dolara zbog prevare. Kasnije je apelacioni sudija poništio kaznu, osporivši njen iznos, ali ne i zaključak da je Tramp počinio prevaru.

Kasniji kripto projekti donijeli su stotine miliona dodatne likvidnosti. To je dovelo do sve većih ulaganja porodice, uključujući i poseban posao najavljen prošlog maja, vrijedan oko dvije milijarde dolara, kroz Trump Media & Technology Group.

Akumulacija bitkoina postala je ključna strategija tokom 2025. godine. Tada je više od 200 berzanskih kompanija slijedilo model Majkla Sejlora (Michael Saylor) i njegove firme Strategy. Ona je prikupila više od 50 milijardi dolara u bitkoinu na svom bilansu, naglo porasla kada je cijena skočila, a zatim nedavno i pala.

Ameriken bitkoin se izdvajao iz mase iz očiglednog razloga – povezanosti sa prvom porodicom. Ipak, na dan kada je kompanija izašla na berzu, 3. septembra, Erik Tramp je u razgovoru na platformi X iznio argument zasnovan na brojkama.

„Mi bukvalno svakog dana rudarenjem proizvodimo bitkoin po cijeni od oko 57.000 do 58.000 dolara po novčiću“, rekao je. Napomenuo je da je tržišna cijena bila otprilike dvostruko viša. „Ne možemo imati bolje fundamentalne pokazatelje“.

To je zvučalo ubjedljivo, ali dolazilo je od nekoga ko je još od vremena humanitarnih događaja zanemarivao neprijatne troškove. Oko 50.000 dolara pokrivalo je troškove rada mašina Amerikan bitkoina.

Međutim, kada se dodaju ostali troškovi – poput kupovine opreme, marketinga i raspodjele kapitala – dolazi se do znatno većeg iznosa, bliže 92.000 dolara po bitkoinu u tom trenutku. To bi značilo profit samo ako bi cijene kriptovaluta ostale visoke.

Rizični potez

Uzimanje u obzir amortizacije posebno je važno u slučaju Ameriken bitkoina zbog neobične finansijske strategije preuzete od Hut 8.

Tokom avgusta i septembra, Ameriken bitkoin je potrošio oko 330 miliona dolara na unapređenje svoje rudarske opreme. Međutim, umjesto da odmah plati gotovinom, kompanija Erika Trampa založila je bitkoin i obezbijedila opciju načina konačnog plaćanja.

Ako cijena bitkoina poraste, kompanija može platiti oko 330 miliona dolara u gotovini i zadržati založeni bitkoin. Ali ako cijena padne, Ameriken bitkoin može predati kriptovalutu.

Od te velike kupovine, bitkoin je pao oko 30 odsto. To znači da je sada vjerovatno da će Ameriken bitkoin morati da preda založeni bitkoin kako bi pokrio troškove opreme.

Međutim, postoji problem: kompanija je založila ukupno 3.090 bitkoina, zaključno sa 25. martom, dok je do sada iskopala oko 1.800 bitkoina. Drugim riječima, ako se cijena ne oporavi, praktično sav bitkoin koji je kompanija do sada proizvela mogao bi biti izgubljen kada opcije počnu da dospijevaju oko avgusta 2027.

Ne mora da znači da investitori to razumiju. Kompanija ima još oko 15 mjeseci da odluči da li će opremu platiti u kriptovaluti ili gotovini. U međuvremenu, iskopani bitkoin ostaje na njenom bilansu.

Rezultat: Ameriken bitkoin izgleda mnogo snažnije nego što zaista jeste. Kompanija taj bitkoin predstavlja kao ključni dio svoje priče investitorima, dok umanjuje značaj činjenice da bi sav taj iznos mogao biti iskorišćen za plaćanje opreme koja ga je i proizvela.

Osim marketinške privlačnosti, lako je razumjeti zašto su Trampovi bili zainteresovani za ovakav model plaćanja, s obzirom na to da su koristili slične nekonvencionalne finansijske strukture prilikom izgradnje portfolija golf terena.

Tada su na kraju dobro prošli – ali zato što je vrijednost imovine zaista rasla.

Privlačenje „lakovjernog novca“

Oko 70 odsto kriptovalute unutar Ameriken bitkoina uopšte ne potiče iz rudarenja – već iz jednostavne prodaje akcija i kupovine bitkoina na otvorenom tržištu.

Tu se krije osnovna tajna Ameriken bitkoina. Zašto je Hut 8 praktično prepustio 20 odsto udjela u svojoj rudarskoj opremi jednoj tek formiranoj data centar kompaniji? Vjerovatno zato što u eri „mim (meme) akcija“ i MAGA euforije veza sa Trampom može privući dovoljno „lakovjernog novca“ da pogura akcije do ekstremnih vrijednosti.

Zatim, kada se akcije trguju po nerealno visokim cijenama, kompanija može da ih prodaje i taj novac reinvestira u bitkoin, gomilajući velike količine kriptovalute.

To je arbitraža vođena hajpom: ubijediti investitore da kompanija vrijedi mnogo, pa prodavati akcije kada su očigledno precijenjene. Sve dok takva igra donosi više novca nego što vrijedi tih 20 odsto u opremi, to postaje profitabilan model za insajdere koji su ga osmislili. Ali ne i za male investitore koji kupuju akcije.

Prodaja akcija počela je gotovo odmah. U 27 dana nakon izlaska na berzu, dok je interesovanje bilo veliko, kompanija je prodala 11 miliona akcija za 90 miliona dolara, po prosječnoj cijeni od oko osam dolara po akciji.

Nakon što su posrednici uzeli svoj dio – u ovom slučaju dva miliona dolara – Ameriken bitkoin je kupio oko 725 bitkoina.

Trgovanje se nastavilo dok je cijena akcije padala. Od početka oktobra do sredine novembra, kompanija je prodala sedam miliona akcija za 44 miliona dolara, po cijeni nešto većoj od šest dolara.

Zatim je krajem novembra, nakon velikog pada cijene bitkoina, krenula agresivna prodaja: 47 miliona akcija za oko 106 miliona dolara, odnosno oko 2,25 dolara po akciji, do kraja godine.

Gubici

Nije samo kompanija prodavala akcije. Kada su ograničenja za prodaju od strane ranih investitora istekla početkom decembra, cijena akcija pala je 48 odsto za dva dana.

Poznati promoteri pokušali su da vrate povjerenje. Kripto entuzijasti Kameron Vinklvos (Cameron Winklevoss) i Tajler Vinklvos (Tyler Winklevoss) – čiji pokušaji približavanja Tramp porodici uključuju donacije super PAC-ovima i podršku predsjedničkoj administraciji – javno su izrazili lojalnost.

Isto je uradio i bivši direktor komunikacija Bijele kuće Entoni Skaramuči (Anthony Scaramucci). Govornik konferencije Grant Kardon (Grant Cardone) rekao je da je „dugoročni investitor, a ne trgovac“, ali je dodao da to „nije finansijski savjet“.

Ameriken bitkoin je sve to dijelio na svojim nalozima. Kardon i Vinklvosi nijesu odgovorili na upite za komentar, a Skaramučijev predstavnik odbio je da odgovori.

Cijena bitkoina nastavila je da pada, naročito kada je američka centralna banka u januaru zaustavila smanjenje kamatnih stopa. Kompanija je nastavila po istom modelu.

Od 1. januara do 25. marta prodala je 84 miliona akcija za 111 miliona dolara i kupila oko 1.430 bitkoina, prema procjenama Forbesa.

Kada se sve sabere, Ameriken bitkoin je od osnivanja do kraja marta potrošio oko 525 miliona dolara na kripto imovinu koja sada vrijedi oko 390 miliona dolara. Time je „spaljeno“ oko 135 miliona dolara vrijednosti akcionara.

Kompanija i dalje rudari. Ali kako je vrijednost bitkoina pala 31 odsto od izlaska na berzu, ekonomija poslovanja postaje sve rizičnija.

Optimizacija flote novih mašina smanjila je trošak rada na oko 47.000 dolara po iskopanom bitkoinu. Ali ukupni trošak – uključujući režijske troškove, amortizaciju i depresijaciju – iznosi oko 90.000 dolara po bitkoinu. To je oko 13.000 dolara više od trenutne tržišne cijene.

Akcije su pale 29 odsto od početka godine.

Dogovori s Emiratima

Šta se dešava sa kompanijom Erika Trampa ako investitori prestanu da vjeruju u priču da ona „pravi pare“? Predsjednikov sin može jednostavno da se nada da će cijena bitkoina ponovo skočiti. Kriptovaluta je, uostalom, izuzetno volatilna.

Rast od 35 odsto omogućio bi kompaniji da plati opremu u kešu, zadrži kripto i pretvori gubitak od 135 miliona dolara u mali profit, prema proračunima Forbesa. Erik Tramp bi tada mogao da tvrdi da je sve bilo dio plana.

Ako ne želi da sve prepusti slučaju, mogao bi da potraži strane investitore spremne da pomognu. Šeik Tanun bin Zajed Al Nahjan (Tahnoon bin Zayed Al Nahyan) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata već je povezan sa drugim Trampovim kripto projektima.

Usmjerio je oko 375 miliona dolara ka predsjedniku i njegovim sinovima. Njegova ulaganja zasad nijesu donijela velike finansijske rezultate, ali su Emirati dobili podršku SAD u razvoju AI ambicija.

Majk Ho, direktor Ameriken bitkoina, živio je u UAE do novembra 2023. Predstavnik kompanije nije želio da kaže gdje trenutno živi.

Ipak, Ho je prošlog oktobra u razgovoru za jedan medij govorio o pregovorima sa investicionim grupama povezanim sa šeikom Tanunom, uključujući ADQ i TAQA.

Portparol kompanije tvrdio je da su ti razgovori bili prije osnivanja Ameriken bitkoina. Transkript razgovora do kojeg je došao Forbes pokazuje da su otvoreni za strane dogovore.

„Sastajao sam se sa mnogim suverenim fondovima ovdje kroz Hut i kroz Ameriken bitkoin“, rekao je Ho. „Uvijek postoje razgovori“.

Na pitanje o rudarenju u regionu odgovorio je: „Uvijek to pratimo. Razgovarao sam sa ADQ i TAQA. UAE ima višak energije, a rudarenje bitkoina je dobar način da se taj višak monetizuje“.

Govori kao čovjek koji prepoznaje jednostavnu arbitražnu priliku kada je vidi.

Dan Alexander, Forbes

How Eric Trump Got Rich From Bitcoin While Losing Investors A Fortune