Sve oči uprte u Hormuški moreuz, ali to nije najveće usko grlo za svjetsku naftu

Zatvaranje Hormuškog moreuza zbog rata na Bliskom istoku podiglo je cijene nafte, gasa i naftnih derivata širom svijeta, jer kroz ovaj uski pomorski prolaz prolazi oko petina svjetske proizvodnje nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG). Ipak, tankeri koji plove ka velikim azijskim uvoznicima obično moraju proći i kroz još jedan moreuz, koji bilježi čak veći protok nafte od Hormuškog.

Riječ je o Malačkom moreuzu (Strait of Malacca), između ostrva Sumatra u Indoneziji i Malajskog poluostrva u jugoistočnoj Aziji. Dug je oko 900 kilometara, a širina mu varira između 65 i 250 kilometara. Na najužem dijelu, u Singapurskom moreuzu, razdaljina između obala iznosi svega 2,7 kilometara.

To je jedna od najprometnijih pomorskih ruta u svijetu, kojom je prošle godine prošlo više od 100.000 brodova. Oni prevoze energente sa Bliskog istoka ili sirovine iz Afrike ka ekonomijama istočne Azije, poput Kine, Japana i Južne Koreje.

U suprotnom smjeru plove veliki kontejnerski brodovi sa robom iz azijskih proizvodnih centara ka evropskim tržištima, dok Rusija, u manjoj mjeri, ovom rutom isporučuje sankcionisanu naftu Indiji.

Više nafte nego kroz Hormuz

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), u prvoj polovini prošle godine kroz Malački moreuz prolazilo je 23,2 miliona barela nafte dnevno, što je najveći protok među svim svjetskim uskim grlima u pomorskoj trgovini naftom. To predstavlja oko 29% ukupne pomorske trgovine naftom. Hormuški moreuz je na drugom mjestu sa 20,9 miliona barela dnevno, odnosno oko četvrtine pomorske trgovine.

Od ukupnog protoka kroz Malački moreuz, oko 70% čini sirova nafta, dok ostatak otpada na derivate i gas. Oko 60% dolazi iz zemalja Bliskog istoka, članica OPEC-a – Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka. I Iran, uprkos sankcijama, izvozi naftu koja takođe prolazi ovom rutom. Gotovo polovina (48%) ukupnog protoka ide ka Kini, pokazuju podaci EIA.

Nakon uvođenja evropskih i američkih sankcija ruskoj nafti, Rusija je preusmjerila izvoz ka Kini i Indiji, pri čemu dio isporuka ide i preko Malačkog moreuza. Ipak, u prvoj polovini prošle godine ruska nafta činila je tek oko 2% ukupnog protoka kroz ovaj prolaz.

Prema podacima Međunarodnog pomorskog biroa, piratstvo – uključujući pokušaje krađe i otmica – predstavlja prijetnju tankerima u Malačkom moreuzu, a napadi su porasli nakon 2023. godine, naročito u blizini Singapura. Brodovi mogu izbjeći ovu rutu plovidbom kroz Sundski i Lombok moreuz ili oko indonežanskog arhipelaga, dok alternativa postoji i u vidu naftovoda koji vodi iz Mjanmara ka sjeverozapadnoj Kini.

Sedam ključnih uskih grla

U prvoj polovini 2025. globalna proizvodnja nafte iznosila je oko 104 miliona barela dnevno, od čega je 76%, gotovo 80 miliona barela, transportovano morem. Zbog toga su sigurne pomorske rute ključne za stabilno snabdijevanje energentima.

EIA identifikuje sedam glavnih uskih grla u svjetskoj trgovini naftom. Pored Hormuškog i Malačkog moreuza, tu su i Suecki kanal i naftovod Sumed (kao paralelna ruta), moreuz Bab el-Mandeb na ulazu u Crveno more, Danski moreuzi, turski Dardaneli i Panamski kanal. Kroz svako od ovih preostalih prolaza dnevno prolazi manje od pet miliona barela nafte.

Jan Artiček, Forbes Slovenija