Strani radnici u Hrvatskoj po novom pravilniku moraju imati primjeren smještaj

Radnici iz trećih zemalja, zahvaljujući novom pravilniku, dobiće bolje uslove života u Hrvatskoj. Između ostalog, propisano je da moraju boraviti u primjerenom smještaju koji uključuje dio za boravak i spavanje, sanitarni čvor i dio za pripremu hrane.

Izjavu i dokaz o takvom smještaju moraju dostaviti poslodavci. Propisana je i minimalna kvadratura.

Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj predstavila je u ponedjeljak državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova Irena Petrijevčanin.

„Trenutno je 105.231 osoba prijavljena kao strani radnik sa važećom dozvolom za boravak i rad, te prijavljenim boravištem na adresi u Hrvatskoj“, istakla je Petrijevčanin i dodala da je najviše dozvola izdato za rad u djelatnostima poput ugostiteljstva i turizma, kao i građevinarstva.

Najviše državljana BiH, zatim Filipina, Nepala, Srbije i Sjeverne Makedonije

Posljednje izmjene Zakona o strancima olakšale su promjenu zanimanja kod istog poslodavca, odnosno više nije potrebno izdavanje dozvole za sezonske radnike svake godine, već se dozvola izdaje na tri godine.

„Strani radnici u roku od tri godine imaju pravo da rade 90 dana bez odobrenja Zavoda za zapošljavanje ili devet mjeseci u kontinuitetu. To dovodi do trenda povećanog broja produženja radnih dozvola, kao i povećanog broja dozvola za sezonski rad“, pojasnila je Petrijevčanin i dodala da je prisutan i trend zapošljavanja domaće radne snage.

U 2026. godini najviše radnih dozvola izdato je državljanima Bosne i Hercegovine (10.208 radnih dozvola), a zatim slijede državljani Filipina, Nepala, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Naplaćeno 4,4 miliona eura kazni

Sprovedenim nadzorima, kao i međuresornom saradnjom, utvrđeno je 10.765 nepravilnosti prema Zakonu o strancima, koje se najvećim dijelom odnose na oblast radnih odnosa.

„Utvrđeno je 1.328 prekršaja, od čega je 47 odsto bilo u ugostiteljstvu, a 22 odsto u građevinarstvu. Po tim kaznama, vezanim za nadzor zaštite na radu, naplaćeno je 1,2 miliona eura. Za neprijavljeni rad, od strane poslodavaca, naplaćeno je 3,2 miliona eura kazni“, izjavila je Petrijevčanin.

Glavne odlike novog Pravilnika odnose se na definisanje obaveza poslodavaca prema stranim radnicima, a ciljevi su da se obezbijede adekvatni uslovi smještaja, spriječi iskorišćavanje stranih radnika od strane pojedinih poslodavaca ili posrednika, izbjegne getoizacija strane radne snage i obezbijedi bolja i uspješnija integracija.

„Propisuju se uslovi i definišu obaveze poslodavaca prema stranim radnicima, odnosno uređuju se oblasti koje nijesu bile dovoljno razrađene u Zakonu o strancima i prethodnom pravilniku koji je regulisao rad sezonskih radnika. Obaveze se posebno odnose na primjeren smještaj, gdje se pokazalo da najviše treba intervenisati, kao i na oblast zdravstvene zaštite, odnosno javnog zdravlja i epidemiološke kontrole“, pojasnila je Petrijevčanin.

Potvrde o zdravstvenom stanju i smještaju

Državljani trećih zemalja, uz ostalu dokumentaciju, prilikom prvog zahtjeva moraju dostaviti potvrdu o zdravstvenom stanju i vakcinalnom statusu, kao i dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu kod županijskih zavoda za javno zdravstvo (prema mjestu boravka) ili Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), čak i ako borave kraće od tri godine.

Novina je da, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, poslodavac treba da dostavi izjavu i dokaz o primjerenom smještaju. Ugovor o zakupu ili izjava vlasnika nekretnine moraju sadržati podatak o broju osoba koje već borave u tom prostoru. U ugovoru o zakupu, ovjerenom kod javnog bilježnika ili Poreske uprave, mora biti naveden iznos zakupnine, kao i podaci o površini prostora.

„Detaljno smo propisali da poslodavci, ili oni koji imaju tu ulogu, moraju garantovati osnovne humane uslove tim radnicima kako bi se izbjegle situacije kojima smo svjedočili u proteklom periodu. Tako prostor koji je namijenjen boravku stranih radnika mora imati dio namijenjen boravku i spavanju, obavezan sanitarni čvor, kao i dio za pripremu hrane”, rekla je Petrijevčanin.

Kako je dodala, obavezni su prozori, električne i vodovodne instalacije koje su funkcionalne.

“Morali smo propisati i da visina plafona u prostoru mora omogućiti nesmetano i bezbjedno kretanje stranih radnika. Najmanja kvadratura za smještaj jednog državljanina treće zemlje koji je strani radnik iznosi 14 kvadrata, a za svakog narednog šest kvadrata. U kući na svakih 150 kvadratnih metara može boraviti najviše deset radnika, dok u stanu maksimalno osam na 56 kvadratnih metara“, objasnila je.

Cijena smještaja

Ako smještaj obezbjeđuje poslodavac ili je posrednik u njegovom obezbjeđivanju, zakupnina ne smije iznositi više od 30 odsto neto iznosa plate i ne smije se automatski odbijati od plate. Poslodavac je dužan da državljaninu treće zemlje dostavi ugovor o zakupu ili odgovarajući dokument (izjavu vlasnika nekretnine) u kojem su jasno navedeni uslovi zakupa i iznos zakupnine.

Novim Pravilnikom propisana su dva obrasca. Obrazac 17a odnosi se na izjavu o primjerenom smještaju koju je poslodavac dužan da dostavi uz zahtjev za dozvolu za boravak i rad kada obezbjeđuje smještaj ili je posrednik u njegovom obezbjeđivanju.

„Ovom izjavom poslodavac pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuje tačnost podataka o smještaju i uslovima u kojima će strani radnik boraviti“, objasnila je rukovoditeljka Službe za zakonodavstvo, analitiku i projekte u oblasti zakonitih boravaka stranaca i viza Anita Mandić.

Ona je dodala da se drugi obrazac, 18a, odnosi na potvrdu o zdravstvenom stanju i cjelokupnom zdravstvenom statusu, a pripremljen je u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Svaka od ovih odredbi proistekla je iz prakse koja je pokazala potrebu za jasnijim propisivanjem uslova, kako bi se obezbijedila zaštita stranih radnika i njihovi primjereni životni uslovi, zaključila je Petrijevčanin.

Pravilnik će stupiti na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Narodnim novinama.