Šta zaista određuje troškove života

Autor je prof. dr Anđelko S. Lojpur, Crnogorska ekonomska naučna akademija (CENA)

Evidentne i značajne razlike u troškovima života među državama nisu jedino pod uticajem cijena robe i usluga, već i faktora poput prosječnih zarada, dostupnosti robe i ukupnih lokalnih društveno-ekonomskih uslova. Na primjer, dok neka zemlja može imati niske cijene, prihodi takođe mogu biti niži, što utiče na ukupnu pristupačnost robe i usluga. Osim toga, neke zemlje s visokim troškovima nude bolju infrastrukturu, zdravstvenu zaštitu i javne usluge, što može učiniti da se veći troškovi lakše podnesu.

Kao i kod drugih ekonomskih varijabli kao što su BDP i BND, upoređivanje troškova života u jednoj zemlji s drugom može biti kompleksan zadatak, i time navesti na pogrešan zaključak, jer niz faktora utiče na njihovu cijenu, što može dodatno komplikovati poređenje podataka između zemalja. U tom pogledu se kao jedan od glavnih izazova pri upoređivanju troškova života u različitim zemljama nameće pitanje pronalaženja sličnih predmeta za poređenje u posmatranim državama. Tako se kao dobar primjer navedenom u izvještaju uzima stavka „patike” koja može prikazivati cijenu običnih patika u jednoj zemlji, a cijenu brendiranih košarkaških patika u drugoj, što bi poremetilo ravnotežu u poređenju. Čak i tako prosta stavka kao što je tucet jaja može biti posve problematična, jer ista mogu biti bijela ili smeđa, mogu imati različite veličine; i mogu biti organska, slobodnog uzgoja, obogaćena Omega-3 ili vitaminima, i tako dalje.

Iako je korisno prvo pogledati najviše i najniže rangirane države, uključujući i one ekonomski najrazvijenije, dosta homogeno djeluje upravo grupacija tih država koje “zauzimaju” sredinu liste prema visini indeksa troškova života. Tako, ako fokus pomjerimo prema onim razvijenim, npr. SAD, Njemačka i Finska imaju indeks oko 65, tako da se nemeće zaključak da ove zemlje nisu jeftine, ali nisu ni najskuplje. Za mnoge ljude, život u tim državama znači balansiranje prilično visokog troška života sa pristojnim prihodom i dobrom infrastrukturom.

U grafičkom prikazu br.1; dajemo pregled ITŽ u grupi razvijenih zemalja i Kine, kao države sa najvišim GDP per capita mjeren indeksom stvarne potrošnje.

Grafik 1. Visina troškova života u grupi razvijenih zemalja[1]

Evropske zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Belgija, takođe, imaju umjereno visoku ocjenu indeksa, oko 68 poena. To su razvijene ekonomije sa snažnim sektorom usluga, dobrim javnim sistemima i relativno visokim troškovima stanovanja, hrane i komunalija. Nešto slično, Australija i Švedska su svoje mjesto našle u srednje-visokom troškovnoj zoni. Stanovanje u Australiji, posebno u velikim gradovima, jedan je od razloga za veći trošak, a u Švedskoj, trošak usluga, poreza i životnih dobara takođe doprinosi formiranju visine indeksa. Ujedinjeni Arapski Emirati imaju skor od oko 53 poena, s tim da je navedena pozicija UAE posebno interesantno jer su u gradovima poput Dubaija i Abu Dabija cijene stanovanja visoke, ali svakodnevni lokalni troškovi mogu biti umjereniji.

S druge strane, u pristupačnijem dijelu prema visini ITŽ, zemlje u razvoju poput Kine, Filipina i Brazila, koje su otprilike oko visine indeksa 29, predstavljaju mjesta gdje su mnogi svakodnevni troškovi iznenađujuće niski, barem u poređenju s veoma bogatim državama. Iako potencijal prihoda možda ne odgovara uvijek onom u bogatim zapadnim zemljama, trošak svakodnevnog života može biti znatno niži, što, recimo, ova mjesta čini dosta privlačnim za određene tipove radnika, posebno za daljinske ili nomadske profesionalce.

Zašto su neka mjesta tako skupa dok su druga jeftina

Postoji više  važnih razloga zašto je indeks trošak života tako različit u različitim zemljama. Pri tome se, najčešće kao jedan od ključnih uzroka lošije rangirane pozicije određene države navodi njihova visoka uvozna zavisnost, što je provjerljivo i na primjeru Crne Gore. Tako, npr. male ostrvske države kao što su Kajmanska ostrva ili Bahami su prisiljene da uvoze veliki dio svojih svakodnevnih potrepština. Iste, budući da moraju uvoziti stvari poput hrane, građevinskog materijala i goriva, ne samo da cijene tih, nego i domaćih prozvoda koji počivaju na uvozu istih, rastu, što povećava ukupne troškove života. Kao drugi po značaju, često se navodi faktor koji se tiče odnosa visine zarada i snage domaće valute. U bogatim zemljama ljudi zarađuju više, ali i lokalne cijene su visoke, gdje nam kao dobar primjer može poslužiti Švajcarska, koja ima vrlo snažnu valutu (švajcarski franak) i visoke zarade. U tom pogledu logičnim se čine podaci Numbeoa koji ukazuju na vrlo visoku lokalnu kupovnu moć za Švajcarsku, što istovremeno znači da stanovnici mogu sebi mnogo priuštiti, uprkos visokim izdacima.

Nadalje, porezi i drugi vidovi regulative, ne samo u oblasti finansija, takođe, imaju bitnu ulogu u pogledu visine troškova života u jednoj zemlji. Tako, države sa visokim porezima ili strožijim pravilima mogu prenijeti troškove na pružaoce usluga, koji zatim naplaćuju više za svoje usluge. S druge strane, neke bogate zemlje imaju niže ili povoljnije poreske sisteme, ali to može dovesti do viših troškova u drugim oblastima svakodnevnog života.

Kakvu poziciju zauzima Crna Gora prema indeksu troškova života?

Ako se ima u vidu globalna rang lista država u pogledu indeksa troškova života, Crna Gora se nalazi u sredini globalne ljestvice – rangirana na 76 poziciji; ITŽ 42,7 poena, ali u regionalnom kontekstu djeluje skuplje jer susjedne zemlje imaju niže indekse. Naime, iako Crna Gora nije među najskupljim zemljama svijeta, ipak se, posmatrano u regionalnom kontekstu izdvaja kao jedna od skupljih destinacija za život. Tako, kada se Crna Gora prema podacima sajta Numbeo uporedi sa susjednim državama, u odnosu na Srbiju, Bosnu i Sjevernu Makedoniju, troškovi života su viši, dok se približavaju Hrvatskoj i Sloveniji, koje su članice EU i imaju viši standard; tabela 3.

Tabela 3.  Pregled indeksa troškova života i dostignutog GDP/per capita u državama iz okruženja Crne Gore

Rang	Država	Indeks troškova života	GDP/per capita 2026.g. (u $)[2]
44	Slovenija	54,1	38.128
49	Hrvatska	52,4	26.568
71	Albanija	45,8	11.121
76	Crna Gora	42,7	14.873
77	Srbija	42,6	14.572
85	Bugarska	41,6	19.623
89	Rumunija	40,6	23.066
95	BiH	38,7	9.167
108	S. Makedonija	35,8	10.184

Ako uzmemo u obzir poziciju Crne Gore na Numbeovoj listu za 2026. godinu (76) vezano za indeks troškova života, te ako se imaju u vidu i neki dopunski pokazatelji koji se tiču troškova života u cjelini, mogli bi istu ocijenti kao tzv. “zlatnu sredinu”. Ujedno, ne dovodeći u pitanje našu prethodno iskazanu procjenu vezano za Crnu Goru, kao neke od ključnih razloga koju su za posljedicu imali navedeni rang, čime se stvara osjećaj da je život u Crnoj Gori skuplji nego što bi se očekivalo s obzirom na ekonomski nivo zemlje, navodimo sljedeće:

• Posljednjih godina Crna Gora u kontinuitetu bilježi rast cijena hrane, stanovanja i komunalija, što direktno utiče na nivo indeksa troškova života;
• Inflacija je posebno pogodila osnovne namirnice i energente, pa se troškovi života približavaju onima u razvijenijim zemljama regiona;
• Iako su prosječne zarade porasle, rast cijena je bio brži, pa kupovna moć građana ne prati troškove;
• Velika zavisnost od turizma podiže cijene stanovanja i usluga, naročito u primorskim gradovima poput Bara, Budve i Kotora;
• Strani investitori, pri čemu dominira potražnja za nekretninama, dodatno guraju cijene naviše.

Ključne pouke

Numbeov Indeks troškova života pomaže u poređenju troškova života u različitim državama i gradovima koristeći isti standard, tj. metodologiju. Isti proučava svakodnevne troškove, najam, hranu, odlazak u restorane, te koliko ljudi zapravo mogu sebi priuštiti na osnovu raspoloživog vlastitog prihoda. Ipak, u funkciji potpunijeg uvida i potpunijeg razumijevanja same suštine indeksa troškova života, tabelu 3. smo dopunili pregledom visine GDP/per capita po pojedinim državama u regionu. Dakle, kao što smo prethodno obrazložili, iako ovi “brojevi” nisu savršeni, isti daju korisnu opštu predstavu o tome gdje je život jeftiniji ili skuplji, što olakšava razumijevanje stvarnih troškova života širom svijeta. U tom smislu, ukratko, mogu se sažeti određene pouke[3]:

• Najskuplje zemlje su često male, bogate ili veoma razvijene ekonomije;
• Najjeftinije zemlje na listi su obično one gdje je cijena osnovnih potrepština niska. Međutim, ta pristupačnost ne znači uvijek lagodan život, jer često dolazi s kompromisima, kao što su niži prihodi i slabija infrastruktura;
• Troškovi života su samo jedan dio ukupne „slike života“, jer su faktori poput nivoa prihoda, ekonomske stabilnosti i kvaliteta života jednako važni u određivanju kako ljudi zapravo žive u svakoj zemlji.

---

[1] Cost of Living Index by Country 2026 (numbeo.com)

[2] https://worldpopulationreview.com/country-rankings

[3] Vid.šire; Cost of Living Index by Country 2026 (numbeo.com)