Vitomirović: Otvoren put ka zatvaranju Poglavlja 27, Crna Gora tražila osam prelaznih razdoblja

Crna Gora je, kada je riječ o Poglavlju 27 (Životna sredina i klimatske promjene), ušla u završnu fazu ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i više nema prepreka da sve budu realizovane u predviđenom roku, do kraja godine, kaže u intervjuu za Forbes Crna Gora državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i pregovarač sa EU za klaster 4, Nenad Vitomirović.

On ističe da je Ministarstvo ekologije u prethodnom periodu intenziviralo aktivnosti na ispunjavanju završnih mjerila i da je do sada realizovano više od četiri petine obaveza predviđenih Mapom puta. Preostali dio, koji se odnosi na usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u okviru osam završnih mjerila, kako navodi, završen je i upućen Evropskoj komisiji na komentare.

Vitomirović je rekao da je Crna Gora u pregovorima za Poglavlje 27 zatražila osam prelaznih razdoblja, a svi specifični planovi implementacije direktiva dostavljeni su Evropskoj komisiji u roku. Objašnjava da se sada očekuju komentari Brisela i dalje smjernice, dok su rokovi za ispunjavanje obaveza različiti, pri čemu je najduži predviđen za inoviranu Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, koja omogućava postepeno usklađivanje sve do 2045. godine.

Paralelno sa zakonodavnim aktivnostima, pripremljeni su i ključni strateški dokumenti. Strategija biodiverziteta Crne Gore za period 2026–2031 upućena je Evropskoj komisiji na mišljenje, dok je Nacrt strategije upravljanja kvalitetom vazduha za period 2026–2029 prošao javnu raspravu, kaže Vitomirović, koji je i šef radne grupe za Poglavlje 27.

Procjene troškova za Poglavlje 27 značajno su porasle – sa 1,4 milijarde eura u 2021. na 3,9 milijardi u internoj procjeni za 2025. godinu. Vitomirović kaže da, pošto će sprovođenje ovog poglavlja ozbiljno opteretiti državni budžet, Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine formirali su tim koji će preciznije utvrditi troškove svake pojedinačne obaveze.

Olakšavajuća okolnost je, kako je naveo, što će Crnoj Gori po ulasku u EU biti dostupni fondovi na koje do sada nije mogla da računa.

Crna Gora planira da do kraja ove godine zatvori sva poglavlja u pregovorima sa EU (još 19), kako bi 2028. postala članica EU.

Poglavlje 27 smatra se jednim od najtežih u pregovorima sa EU. Može li Crna Gora zatvoriti to poglavlja do kraja godine, kako je planirano? Da li ćete od Brisela tražiti prelazni period za ispunjavanje nekih obaveza (koji je to period i za koje obaveze)?

Poglavlje 27 sa svojih osam završnih mjerila je najkompleksnije pregovaračko poglavlje, prvenstveno zbog obima pravne tekovine i značajnih finansijskih ulaganja potrebnih za njegovu punu implementaciju. Ministarstvo je u prethodnom periodu intenziviralo aktivnosti na ispunjavanju završnih mjerila i sada već možemo da kažemo da nema više prepreka za ispunjenje svih obaveza iz ovog poglavlja u zadatom roku, do kraja godine.

Kada je riječ o prelaznim periodima, oni su uobičajena praksa u ovoj oblasti, naročito za infrastrukturno zahtjevne direktive, poput onih koje se odnose na upravljanje otpadom, prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i kvalitet vazduha. Imajući u vidu zahtjevnost pravne tekovine Evropske unije u oblasti životne sredine, posebno u dijelu implementacije, Crna Gora je zatražila osam prelaznih razdoblja. Svi Specifični planovi implementacije direktiva (DSIP) dostavljeni su Evropskoj komisiji u predviđenom roku, a u narednoj fazi očekuju se njihovi komentari i dalje smjernice. Rokovi su različiti, a najduži rok za ispunjenje ima inovirana Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda koja predviđa postepeno ispunjenje obaveza sve do 2045. godine.

Evropska komisija u posljednjem  izvještaju za Crnu Goru navodi da su preporuke iz 2024. godine samo djelimično sprovedene – šta je konkretno razlog kašnjenja u ključnim oblastima poput kvaliteta vazduha i upravljanja otpadom?

Razlozi za djelimičnu realizaciju preporuka iz prethodnog izvještaja uglavnom se odnose na složenost reformi i potrebu za značajnim investicijama, posebno u oblasti upravljanja otpadom. U dijelu kvaliteta vazduha, izazovi su povezani sa dugotrajnim procesima planiranja i usvajanja strateških dokumenata, kao i sa potrebom za modernizacijom sistema monitoringa i smanjenjem emisija iz ključnih sektora. Nacrt Strategije upravljanja kvalitetom vazduha za period 2026–2029 prošao je javnu raspravu i usklađen je sa NECP-om. Strategija uključuje projekcije smanjenja emisija, Program smanjenja zagađenja vazduha u skladu sa NEC direktivom, kao i planove kvaliteta vazduha za sve zone u Crnoj Gori. Njegovo usvajanje planirano je do juna 2026. godine, a predstavlja i važan korak u realizaciji Reformske agende, koja je definisana kao jedan od ključnih prioriteta.

U oblasti upravljanja otpadom, ključni izazovi odnose se na razvoj neophodne infrastrukture, uključujući regionalne centre za upravljanje otpadom, kao i na jačanje kapaciteta na lokalnom nivou, upravo zato što naročito ova oblast ne podrazumijeva samo formalno usklađivanje zakonodavstva, već njegovu potpunu i dosljednu primjenu u praksi.

U tom kontekstu, izazovi se mogu jasno identifikovati u tri ključne oblasti. Prije svega, finansijski izazovi odnose se na potrebu za značajnim ulaganjima u izgradnju i modernizaciju infrastrukture, uz istovremeno obezbjeđivanje održivih izvora finansiranja. Zatim institucionalni izazovi ogledaju se u potrebi za dodatnim jačanjem administrativnih i tehničkih kapaciteta, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, posebno u dijelu planiranja, upravljanja projektima i nadzora nad sprovođenjem politika.

Konačno, izazovi u implementaciji na lokalnom nivou odnose se na uspostavljanje funkcionalnih sistema odvojenog sakupljanja otpada, unapređenje operativnih praksi i jačanje svijesti građana, što je ključno za postizanje ciljeva u oblasti reciklaže i smanjenja količine odlaganog otpada.

Strategija biodiverziteta?

Strategija biodiverziteta Crne Gore za period 2026–2031 je urađena i poslata Evropskoj komisiji na mišljenje. Ona predstavlja ključni strateški dokument kojim definišemo nacionalne ciljeve, prioritete i mjere za očuvanje prirode i održivo upravljanje prirodnim resursima.

Ono što je posebno važno jeste da se Strategija izrađuje kroz inkluzivan i participativan proces, uz učešće institucija, naučne zajednice, privrede, civilnog sektora i lokalnih zajednica, kako bismo obezbijedili njenu praktičnu primjenjivost i širok društveni konsenzus.

Strategija je u potpunosti usklađena sa globalnim i evropskim standardima. Ona predstavlja nacionalni odgovor na Globalni okvir za biodiverzitet i prati ključne ciljeve do 2030. godine, uključujući obnovu degradiranih ekosistema, kao i održivo upravljanje prirodnim resursima.

Istovremeno, ovaj dokument ima veliki značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji u okviru Poglavlja 27, jer je usklađen sa EU Strategijom biodiverziteta do 2030, Evropskim zelenim dogovorom i EU Zakonom o obnovi prirode, čime stvaramo osnovu za uspostavljanje mreže Natura 2000.

Poseban fokus Strategije je na integraciji biodiverziteta u sve sektorske politike – od energetike i turizma, do poljoprivrede, saobraćaja i prostornog planiranja – jer zaštita prirode nije izolovana tema, već jedan od razvojnih prioriteta koji mora biti sastavni dio svih javnih politika.

Osim toga, Strategija potvrđuje čvrstu opredijeljenost Crne Gore da očuva svoje prirodno nasljeđe.

Koliko je opština do sada usvojilo lokalne planove upravljanja otpadom i koji su rokovi da se taj proces završi na nivou cijele države?

Obaveza izrade lokalnih planova upravljanja otpadom proizilazi iz Zakona i Državnog plana upravljanja otpadom.

Do sada nijedna opština nije donijela  plan upravljanja otpadom, ali imaju još vremena za to. Shodno novom Državnom planu upravljanja otpadom za period 2025-2029. godina, koji je stupio na snagu 27. februara ove godine, obaveza za izradu lokalnih planova je devet mjeseci od tog dana. Zbog izuzetne složenosti, trenutno se u Petrovcu za naše lokalne samouprave održava trodnevna radionica odnosno obuka za izradu lokalnih planova upravljanja otpadom.

Koje su ključne obaveze ispunjene do sada kada je riječ o zatvaranju Poglavlja 27? Koliko je mjerila ispunjeno?

U skladu sa dostavljenom Mapom puta za realizaciju završnih mjerila do sada je ispunjeno preko 4/5 svih obaveza. Kada je u pitanju ostatak odnosno harmonizacija našeg zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije u osam završnih mjerila, sve je urađeno i poslato Evropskoj komisiji na komentare. Uskoro očekujemo njihov odgovor, kako bi do kraja juna sve preostalo bilo usvojeno i tako se stekli uslovi za ispunjenje mjerila i zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene do decembra ove godine.

Koji dio obaveza će biti najzahtjevniji za ispunjavanje u narednom periodu? Koliki je trošak ispunjenja svih obaveza iz Poglavlja 27 i da li smo spremni institucionalno za sprovođenje mjera i obaveza iz ovog poglavlja?

Najzahtjevniji dio obaveza u narednom periodu odnosi se na implementaciju, posebno u infrastrukturnom dijelu. To uključuje izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, razvoj integrisanog sistema upravljanja otpadom, kao i mjere za unapređenje kvaliteta vazduha. Takođe, značajan izazov predstavlja dalje jačanje administrativnih i tehničkih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i obezbjeđivanje održivog finansiranja za sprovođenje svih planiranih mjera i obaveza.

Raniji proračun iz 2021. godine pokazao nam je cifru od 1,4 milijardi eura, dok je interna procjena za 2025. godinu iznosila 3,9 milijardi eura. S obzirom da ne možemo licitirati sa troškovima, jer će ovo poglavlje znatno opteretiti državni budžet, Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine formirali su tim koji ce proći kroz svaku obavezu i odrediti najpribližnije troškove Poglavlja 27 u implementacionom periodu. Ono što je za nas olakšavajuća okolnost je to da će nam ulaskom u EU biti dostupni fondovi na koje do sada nismo mogli da računamo.

Što se institucionalnih kapaciteta za sprovođenje Poglavlja 27 tiče, to možemo posmatrati na dva načina: kroz obaveze Ministarstva i kroz obaveze svih ostalih obveznika. Ministarstvo je sistematizovalo potreban broj radnih mjesta, a shodno kadrovskom planu ćemo uskoro zaposliti 39 osoba, što je ujedno i preporuka Evropske komisije. Što se cijelog Poglavlja tiče, to je obaveza 60 ministarstava, lokalnih samouprava i institucija. Procjenili smo, i poslali EK na mišljenje, plan zapošljavanja na državnom nivou do 2030.godine. Detektovali smo određene probleme u sagledavanju obaveza kod većine obveznika, pa smo predložili dodatno zaposlenje 235 ljudi na svim nivoima države. Ukupan broj zaposlenih za sprovođenje mjera i obaveza  iz Poglavlja 27 na svim nivoima u Crnoj Gori bi trebao biti 781.

Koje mjerilo u Poglavlju 27 je, po Vama, najteže za ispunjavanje i zašto?

Ovo Poglavlje je teško u svakom smislu ali mogu da izdvojim mjerilo koje se odnosi na upravljanje otpadom kao najizazovnije.

Nije to samo zbog nedostajuće infrastrukture koju moramo da gradimo niti zbog činjenice da lokalne samouprave moraju da ponesu većinu tereta, već i zbog toga što pravilno upravljane otpadom zahtjeva i promjenu svjesti naših sugrađana. I to će, vjerujte mi, kod nas biti jako teško.

U klasteru 4, za kojeg ste zaduženi u pregovorima sa EU, pored Poglavlja 27 nalaze se još 3 poglavlja. Kakva je dinamika ispunjavanja obaveza u ovim poglavljima?

U klasteru 4 su, pored Poglavlja 27, još poglavlja 14, 15 i 21 odnosno saobraćaj, energetika i trans-evropske mreže. Kao što vjerovatno i znate, Poglavlje 21 je nedavno privremeno zatvoreno, a ostala poglavlja imaju svoju dinamiku. Tako je saobraćaj najzreliji za zatvaranje, potom energetika a životna sredina i klimatske promjene su posljednje na redu. Naravno, sve ovo će biti urađeno do kraja godine.