Astronauti misije Artemis II bezbjedno se vratili na Zemlju nakon istorijskog puta oko Mjeseca
Kapsula Artemis II i njena četvoročlana posada projurili su kroz Zemljinu atmosferu i bezbjedno se spustili u Tihi okean, poslije gotovo deset dana provedenih u svemiru, čime je okončano prvo ljudsko putovanje u blizinu Mjeseca poslije više od pola vijeka.
NASA-ina kapsula Orion, oblika nalik gumici, nazvana Integriti (Integrity), uz pomoć padobrana se blago spustila u mirno more kod obale južne Kalifornije, nešto poslije 17.07 po pacifičkom vremenu (00.07 po Griniču u subotu), čime je završena misija koja je četiri dana ranije astronaute odvela 252.756 milja od Zemlje, dublje u svemir nego što je iko ranije letio, piše Rojters (Reuters).
Let Artemisa II, koji je prešao ukupno 694.392 milje (1.117.515 kilometara) kroz dvije orbite oko Zemlje i vrhunac doživio preletom oko Mjeseca na oko 4.000 milja od njegove površine, bio je prvi probni let sa ljudskom posadom u nizu misija programa Artemis, čiji je cilj povratak astronauta na površinu Mjeseca počev od 2028. godine.
„Savršeno precizno” spuštanje u okean
Spuštanje u okean, pod djelimično oblačnim nebom, prenošeno je uživo u NASA-inom internet prenosu. „Savršeno precizno spuštanje u okean za Integriti i njena četiri astronauta”, rekao je NASA-in komentator Rob Navias nekoliko trenutaka nakon slijetanja.
„Stabilni smo, sva četiri člana posade su dobro”, javio je komandant misije Rid Vajsmen (Reid Wiseman) odmah nakon spuštanja, signalizirajući da je kapsula u uspravnom položaju i da su sva četiri astronauta u dobrom stanju.
NASA-i i timovima američke mornarice za izvlačenje bilo je potrebno manje od dva sata da osiguraju plutajuću kapsulu i izvuku četvoro članova posade – američke astronaute Vajsmena, 50, Viktora Glavera (Victor Glover), 49, i Kristinu Koh (Christina Koch), 47, kao i kanadskog astronauta Džeremija Hansena (Jeremy Hansen), 50.
Povratak posade bio je najrizičniji test cijele misije i svemirske letjelice Orion, koju je izgradio Lokid Martin (Lockheed Martin), jer je trebalo dokazati da toplotni štit kapsule može da izdrži ekstremne sile ulaska u atmosferu pri povratku sa putanje ka Mjesecu.
Kapsula je ušla u Zemljinu atmosferu brzinom 32 puta većom od brzine zvuka, dok je trenje u atmosferi zasipalo njen toplotni štit temperaturama od oko 5.000 stepeni po Farenhajtu (2.760 stepeni Celzijusa). Vozilo je obavio omotač jonizovanog gasa, što je izazvalo planirani prekid radio-veze duži od šest minuta u trenutku najvećeg opterećenja pri ulasku u atmosferu.
Napetost je popustila kada je kontakt ponovo uspostavljen oko 40 sekundi kasnije nego što se očekivalo, a iz nosa kapsule, koja je slobodno padala, otvorila su se dva seta padobrana kako bi usporila spuštanje na oko 15 milja na sat (25 kilometara na sat), prije nego što je Orion blago dotakao površinu okeana.
Kada su ronioci mornarice pričvrstili plutajući prsten kako bi stabilizovali kapsulu, četvoro astronauta, i dalje u narandžastim letačkim odijelima, prebačeno je na čamac na naduvavanje. Odatle su, jedan po jedan, podizani u helikoptere koji su lebdjeli iznad njih i prevezeni na obližnji amfibijski transportni brod američke mornarice Džon P. Murta (John P. Murtha), radi daljih medicinskih pregleda.
Glaver i Koh su se široko osmjehivali i mahali ka kamerama dok su sjedjeli na ivici vrata helikoptera na palubi za slijetanje. Očekivalo se da posada prenoći na brodu, a da u subotu bude prebačena u Hjuston, gdje će se ponovo sastati sa porodicama, saopštila je NASA.
Odskočna daska ka Marsu
Četvorka je poletjela sa Kejp Kanaverala (Cape Canaveral), na Floridi, 1. aprila, na NASA-inoj ogromnoj raketi Spejs Lonč Sistem (Space Launch System – SLS), obišavši dva puta Zemlju prije nego što je nastavila rijetko putovanje oko udaljene strane Mjeseca.
Time su postali prvi astronauti koji su letjeli oko jedinog prirodnog Zemljinog satelita još od programa Apollo iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Glaver, Koh i Hansen su, takođe, ispisali istoriju kao prvi crni astronaut, prva žena i prvi državljanin izvan SAD koji su učestvovali u jednoj lunarnoj misiji.
Maksimalna udaljenost posade od 252.756 milja oborila je rekord od približno 248.000 milja, koji je 1970. postavila posada misije Apollo 13.
„Ovo je nevjerovatan test jedne nevjerovatne mašine”, rekao je pridruženi administrator NASA-e Amit Kšatrija (Amit Kshatriya).
Ovo putovanje, nakon probnog leta bez posade misije Artemis I oko Mjeseca, koji je letjelica Orion izvela 2022. godine, predstavljalo je ključni test hardvera za planirani pokušaj kasnije tokom ove decenije da astronauti ponovo slete na površinu Mjeseca, prvi put od misije Apollo 17 krajem 1972.
NASA nastoji da ostvari spuštanje ljudske posade na Mjesec prije Kine, koja planira da tamo pošalje sopstvene posade oko 2030. godine. Šire gledano, agencija želi da uspostavi dugoročno prisustvo na Mjesecu kao odskočnu dasku za buduće ljudsko istraživanje Marsa.
U istorijskoj paraleli sa hladnoratovskom erom Apola, misija Artemis II odvijala se u pozadini političkih i društvenih potresa, uključujući i vojni sukob SAD koji se pokazao nepopularnim u zemlji.
Fascinacija javnosti
Za mnoge u globalnoj publici opčinjenoj najnovijim pohodom na Mjesec, ovo je bila potvrda dostignuća nauke i tehnologije u vremenu kada se velikim tehnološkim kompanijama široko ne vjeruje, pa ih se čak i pribojava. Više od tri miliona gledalaca pratilo je spuštanje kapsule na NASA-inom Jutjub (YouTube) kanalu, pokazali su podaci te platforme.
Povratak na Zemlju stavio je svemirsku letjelicu Orion pred ključni test njenog toplotnog štita, koji je pretrpio neočekivano visok nivo sagorijevanja i opterećenja pri ulasku u atmosferu tokom prvog testnog leta 2022. godine. Zbog toga su NASA-ini inženjeri izmijenili putanju spuštanja za misiju Artemis II, kako bi smanjili nagomilavanje toplote i umanjili rizik po kapsulu i njenu posadu.
Prošlonedjeljno uspješno lansiranje bilo je važna prekretnica za raketu SLS, dajući njenim glavnim izvođačima, Boingu (Boeing) i Northrop Grummanu, dugo očekivanu potvrdu da je lansirni sistem, razvijan više od decenije, spreman da bezbjedno prevozi ljude u svemir.
Predsjednik SAD Donald Tramp čestitao je astronautima povratak u poruci objavljenoj na svojoj platformi Truth Social, navodeći da je „cijelo putovanje bilo spektakularno, slijetanje savršeno i, kao predsjednik Sjedinjenih Država, ne mogu biti ponosniji!”
Obnovljene NASA-ine ambicije prema Mjesecu, međutim, posljednjih mjeseci zasjenjene su smanjenjem broja zaposlenih u okviru napora administracije Donalda Trampa da smanji saveznu administraciju, što je broj zaposlenih u svemirskoj agenciji umanjilo za 20 odsto. Bijela kuća je prošle sedmice predložila budžet NASA-e za 2027. godinu kojim bi se njenom naučnom sektoru smanjilo 3,4 milijarde dolara, kao i oko 40 naučnih misija.
U poređenju s programom Apolo, nastalim iz svemirske trke SAD i Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, NASA je Artemis predstavila kao širi i kooperativniji poduhvat, iako se i dalje nada da će se vratiti na Mjesec prije Kine, navodi Rojters.
Američki lunarni program uključio je komercijalne partnere kao što su Spejs Eks (SpaceX) Ilona Maska (Elon Musk) i Blu Oridžin (Blue Origin) Džefa Bezosa (Jeff Bezos), koji razvijaju lunarne landere za program, kao i svemirske agencije Evrope, Kanade i Japana.
Završetak ovog leta sada usmjerava pažnju NASA-e na Artemis III, misiju planiranu za narednu godinu, koja bi trebalo da uključi probno spajanje sa ljudskom posadom u Zemljinoj orbiti sa oba lunarna landera, prije pokušaja spuštanja ljudi na površinu Mjeseca u okviru misije Artemis IV.
Posada astronauta za Artemis III biće objavljena „uskoro”, rekao je Kšatrija novinarima nakon povratka posade Artemis II. Razvoj landera je, međutim, kasnio, što će te misije vjerovatno dodatno odgoditi.
Dok su se komandant Artemisa II Vajsmen i njegova posada u petak približavali Zemljinoj atmosferi radi ponovnog ulaska, rekao je kontroli misije: „Imamo sjajan pogled na Mjesec kroz prozor broj dva, izgleda malo manje nego juče.”
„Izgleda da ćemo morati da se vratimo”, odgovorila je iz kontrole misije u Hjustonu njegova koleginica iz NASA-e Džeki Mahafi (Jacki Mahaffey).