Ovaj startap želi da koristi mini-robote za liječenje Alchajmerove bolesti

Posljednjih nekoliko mjeseci neurohirurzi u bolnicama na Floridi, u Konektikatu i Njujorku pripremali su se za krajnje eksperimentalnu operaciju osmišljenu za liječenje Alchajmerove bolesti, demencije koja dovodi do razornog gubitka pamćenja. Operacija, koju su uvježbavali na leševima, ima za cilj da pročisti drenažne puteve prema mozgu. To bi moglo pomoći da limfni sistem samih pacijenata izbaci toksine za koje naučnici vjeruju da su obilježja ove bolesti, koja samo u SAD pogađa sedam miliona ljudi.

Da bi to postigli, okreću se najmanjim hirurškim robotskim instrumentima u svijetu, koji mogu da drže sićušne igle veličine trepavice, uz makaze i dilatatore debele približno kao ljudska dlaka. Limfni sudovi na vratu, na kojima bi hirurzi radili tokom procedure za Alchajmera, mogu imati prečnik od svega 0,2 milimetra, što je debljina dvije papirne stranice.

„To je kao da uzmete nekoliko vlasi kose i povežete ih sitnim koncima za šivenje“, kaže Mark Toland, izvršni direktor startapa MMI iz Džeksonvila na Floridi, koji proizvodi te mikrorobote.

Cilj im je da prvu od tih mikrorobotskih operacija izvedu na pet osoba u martu. Iako je riječ o kliničkoj studiji u veoma ranoj fazi, ona se nadovezuje na izvještaje o oko 5.000 eksperimentalnih operacija izvedenih u Kini i drugim azijskim zemljama tokom posljednjih pet godina, a koje pomažu limfnom sistemu da ukloni nakupljene materije iz mozga. Ti zahvati su pokazali izuzetne, iako uglavnom anegdotske rezultate. Hirurzi ne samo da su uspjeli da uspore napredovanje bolesti, već su, kaže Toland, pacijente sa umjerenim oblikom Alchajmera vratili u blažu fazu bolesti.

U novembru je MMI dobio odobrenje američke Agencije za hranu i ljekove (FDA) da nastavi sa ispitivanjima, sa ciljem da se prvo pokaže da je procedura bezbjedna kod 15 ljudi. Ako početno ispitivanje uspije, Toland se nada da će kasnije ove godine početi upis 200 do 300 pacijenata u veliku kliničku studiju. Uz malo sreće, vjeruje da bi startap mogao da dobije odobrenje za korišćenje mikrorobota u liječenju Alchajmera do kraja 2027.

Sve to zvuči prilično ludo. Kada Alchajmer jednom pređe rane faze, ne postoji poznat način liječenja, a dosadašnji pokušaji bili su potpuni neuspjeh. „Kao investitor, ako kažete: ‘Imam potencijalni tretman za Alchajmera’, prirodna reakcija je: ‘Nema šanse da to uspije’“, kaže dr Endru Elbardisi (Andrew ElBardissi), investitor u MMI i partner u Deerfield Managementu, koji ima više od 15 milijardi dolara uloženih u zdravstvene kompanije. „To mora da je najteža biološka bolest, bez jasnog mehanizma kako je popraviti i sa pravim grobljem neuspjeha. To je početna tačka.“

Ali klinička ispitivanja MMI-ja naslanjaju se na relativno novo polje naučnih istraživanja o sistemu za uklanjanje otpada iz mozga, koje bi moglo donijeti novu nadu oboljelima i njihovim porodicama.

Mozak ljudi sa Alchajmerom pokazuje ljepljive nakupine poznate kao amiloidne naslage i nakupljanja proteina nazvanog „tau“. Otkrivanje načina da se spriječi nagomilavanje tih toksina, a kamoli da se uklone kada se već pojave, pokazalo se izuzetno teškim. Ali prirodni sistem mozga za uklanjanje otpada, prvi put otkriven 2012, otvara mogućnost liječenja. Istraživači, između ostalog, proučavaju ubrizgavanje proteina ili stimulaciju limfnih čvorova oko vilice pulsirajućim uređajem kako bi pomogli mozgu da izbaci te toksine. Ova operacija, uz pomoć mikrorobota, ima za cilj da omogući prirodno oticanje otpada iz mozga.

„To je problem sa instalacijama“, kaže Toland, koji ima 56 godina. „U kardiohirurgiji, kada dobijete začepljenu arteriju, vi zaobiđete začepljenje da obnovite protok i tako spriječite infarkt. Ovo je ista stvar.“

Toland ima dugu istoriju korišćenja robota za takve probleme. Prije nego što je 2021. došao u MMI, bio je izvršni direktor Corindus Vascular Roboticsa, kompanije koja je liječila koronarne blokade i koju je 2019. prodao Siemens Healthineersu za 1,1 milijardu dolara, a ranije je bio i rukovodilac u biomedicinskom gigantu Boston Scientific.

Svaki robot košta 1,5 miliona dolara

MMI, što je skraćenica za Medical Microinstruments, Inc, osnovala su 2015. trojica italijanskih robotičara. Danas prodaje precizne robote koji mogu da rukuju sitnim mikroiglama i makazama, a koriste se u operacijama poput popravke nerava, rekonstrukcije dojke nakon raka i uklanjanja nakupljene tečnosti, poznate kao limfedem. Robot, nazvan Symani, omogućava hirurzima da rade na limfnim sudovima manjim od 0,5 milimetara, dok ljekari proceduru prate na ekranu uz ekstremno uvećanje.

Svaki robot košta 1,5 miliona dolara, a kompanija zarađuje i na sićušnim iglama i makazama, koje mogu da se koriste samo jednom, slično načinu na koji kompanije za brijanje ostvaruju stalni prihod prodajom žileta. Toland procjenjuje da će prihod MMI-ja ove godine dostići 50 miliona dolara, više nego dvostruko u odnosu na 20 miliona dolara prodaje u 2025. Do sada je MMI prikupio ukupno 220 miliona dolara, uključujući ulaganja Fidelityja i vodećih investitora u zdravstvo i nauke o životu, Deerfielda i RA Capitala, uz procijenjenu vrijednost od oko 500 miliona dolara.

Ali liječenje pacijenata sa Alchajmerom operacijom predstavlja najveću i najhrabriju opkladu MMI-ja do sada – sa potencijalno ogromnim tržištem. Više od 55 miliona ljudi širom svijeta ima Alchajmera ili neki drugi oblik demencije, a očekuje se da će taj broj do 2030. porasti na 78 miliona. „Niko neće prihvatiti ovu proceduru samo na osnovu podataka iz Kine ili čak Koreje“, kaže Toland. „Ali ako uspostavimo istraživačku osnovu u Sjedinjenim Državama, to je promjena igre za cijeli svijet.“

Još 2015, bivši inženjer Intuitive Surgicala Đuzepe Marija Prisko (Giuseppe Maria Prisco) postavio je izazov svom prijatelju Masimilijanu Simiju (Massimiliano Simi), koji ima doktorat iz inovativnih tehnologija i medicinske robotike na Scuola Superiore Sant’Anna u Pizi u Italiji: može li da dizajnira „najmanji instrument ikad“.

Simi, danas globalni potpredsjednik za istraživanje i razvoj u kompaniji i jedini osnivač koji je i dalje u njoj, vratio se sa prvim prototipom MMI-jevog robota. Mali tim startapa, baziran u Pizi, potom je naredne dvije godine usavršavao uređaj na osnovu povratnih informacija hirurga. „Bio je veoma ružan, ali efikasan“, kaže Simi. Njihov prvobitni plan bio je da robota koriste za rekonstruktivne zahvate u kojima hirurzi premještaju tkivo sa jednog dijela tijela na drugi poslije povrede ili raka.

Do januara 2021, kada je Toland preuzeo mjesto izvršnog direktora, njihovi roboti bili su korišćeni u svega četiri operacije u Firenci, od kojih su tri bile rekonstrukcije nogu. Njegov zadatak bio je da komercijalizuje minijaturne robote – i obezbijedi finansiranje za to.

Godine 2022, Elbardisi, koji je razmatrao MMI kao potencijalnu investiciju, otputovao je u Italiju da vidi robota na djelu. „Znao sam da ću, ako vidim robota, moći da procijenim da li donosi vrijednost ili još nije spreman za ozbiljnu primjenu“, kaže. Kada je sjeo za komande robota kako bi šio sićušni krvni sud, kaže da je bio „oduševljen“. „Ja sam kardiohirurg, ali ovdje doslovno govorimo o nečemu debljine dlake, a ja sam provlačio konce kroz njegovu stranu i spajao ga.“

Te godine Elbardisi je predvodio rundu ulaganja od 75 miliona dolara u kompaniju. MMI ostaje prva i jedina robotska kompanija u koju je investirao.

Procedura kineskog hirurga osnova za novo ispitivanje

Ispitivanje kompanije zasniva se na limfnoj drenažnoj proceduri koju je prvi razvio dr Ćingping Sie (Qingping Xie), hirurg iz Hangdžoua u Kini, 2020. godine. Ali operacija je bila eksperimentalna i on ju je izvodio isključivo ručno. Tokom 2021. Sie je počeo da traži robote koji bi je unaprijedili i obratio se Tolandu. „Pokazivao mi je ove lude snimke koliko se pacijenti dobro oporavljaju“, kaže Toland. „Bio sam izuzetno skeptičan kad sam to prvi put vidio.“

Ipak, Toland je bio dovoljno zaintrigiran da pošalje zaposlene MMI-ja u Kinu, gdje su sedmicama pratili pacijente nakon operacije kako bi bolje razumjeli šta se dešava. „Svaki put kada bismo nekog poslali da to procijeni, vratili bi se još uzbuđeniji.“

Toland je na kraju predstavio odboru direktora MMI-ja potencijal da roboti kompanije dobiju odobrenje za ovu proceduru. Nakon gledanja snimaka pacijenata prije i poslije operacije, Elbardisi je zaključio da je „teško tvrditi da tu nema nečega“.

U naučnoj zajednici postoje i skepticizam i nada. „To je veoma provokativna i zanimljiva ideja“, kaže Džef Ilif (Jeff Iliff), profesor na UW Medicine i vodeći istraživač u ovoj oblasti. „Postoje neki opservacioni podaci, ali definitivne studije još nijesu urađene.“

Rozlin Bil (Roslyn Bill), profesorka na Aston univerzitetu u Birmingemu, čiji se rad o Alchajmeru fokusira na to kako određeni protein kontroliše uklanjanje otpada iz mozga, ukazuje na mogućnost oticanja mozga usljed operacije. „Da li bih željela da budem jedan od tih pacijenata? Mislim da ne, ne u ovoj fazi“, kaže.

Dio problema je što do sada u SAD nije bilo kliničke studije. „Nikada nijesmo obraćali pažnju na ovo dok taj Kinez nije počeo da priča o tome i zapalio svo interesovanje“, kaže dr Rikardo Hanel (Ricardo Hanel), neurohirurg iz Baptist Healtha u Džeksonvilu na Floridi, jedan od ljekara uključenih u kliničko ispitivanje MMI-ja. Teško je, kaže, procijeniti istraživanja iz Kine i Koreje do sada, a i kineska vlada se slaže. U julu 2025. najviša zdravstvena vlast u Pekingu zabranila je popularnu operaciju do sprovođenja dodatnih kliničkih ispitivanja. „Sve je ovo veoma novo, pa kada o tome govorite sa neurohirurzima, ljudi pitaju: ‘Je li ovo neka vudu medicina?“, kaže on.

Ali pregledi azijskih operacija i postojećih istraživanja zaključili su da postoji dovoljno dokaza da se tema dalje proučava. U januaru ove godine grupa francuskih ljekara objavila je u časopisu Journal of Prevention of Alzheimer’s Disease pregled devet studija koje postoje o toj operaciji. Zaključili su da, „iako su klinički dokazi ograničeni“, operacija pokazuje „obećavajuće terapijske mogućnosti“.

Toland se nada da će prolazak kroz proces odobrenja FDA na kraju potvrditi ono na šta operacije u Aziji već ukazuju: da limfna hirurgija, posebno kada se izvodi uz MMI-jeve mikrorobote, može biti bezbjedan i potencijalno efikasan tretman za umjereni Alchajmer. „Cijeli život radim na instalacijama ljudskog tijela“, kaže on. „Ako popravite instalacije tijela, tijelo dobro funkcioniše.“ Sada to samo treba da dokaže.

Amy Feldman, Forbes

This Startup Wants To Use Mini Robots To Treat Alzheimer’s