Tramp se obrušio na Evropu zbog odbijanja da se uključi u rat sa Iranom: „Nađite svoju naftu“

Donald Tramp se obrušio na evropske zemlje koje su odbile da se pridruže njegovom ratu protiv Irana, prozivajući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, dok su se transatlantski odnosi dodatno pogoršali usljed sve većeg sukoba koji je izazvao haos u globalnoj ekonomiji.

Na svojoj mreži Truth Social, američki predsjednik poručio je vladama koje su zabrinute zbog cijena goriva da „odu i uzmu svoju naftu“ silom iz Zaliva, a ti komentari dodatno su pogurali cijene nafte naviše, piše Gardian (Guardian).

Kao oprezan znak odlučnijeg evropskog otpora ratu, u utorak je otkriveno da je Francuska blokirala izraelskim avionima prelet kroz svoj vazdušni prostor sa pošiljkama oružja, dok je Italija u posljednjem trenutku odbila da američkim bombarderima dozvoli slijetanje na Siciliju.

Španija je već uskratila SAD-u korišćenje svojih baza i vazdušnog prostora za rat, a u utorak je ministarka odbrane u Madridu poručila da ta zemlja neće „primati lekcije ni od koga“. Ujedinjeno Kraljevstvo je, u međuvremenu, dozvolilo SAD-u da koristi njegove baze za rat za koji britanska vlada tvrdi da je nelegalan, ali je uprkos tome javno ukoreno od Trampa.

U objavama od utorka, Tramp je naveo da „sve te zemlje koje ne mogu da dođu do avionskog goriva zbog Hormuškog moreuza, poput Ujedinjenog Kraljevstva, koje je odbilo da se uključi u obezglavljivanje Irana“, treba umjesto toga da kupuju američku naftu.

Poručio je i da bi trebalo da „skupe malo odložene hrabrosti, odu do moreuza i jednostavno je UZMU“. Američki sekretar za odbranu Pit Hegset (Pete Hegseth) ponovio je taj poziv, rekavši da postoje zemlje koje „treba da budu spremne da istupe i po pitanju ovog ključnog plovnog puta“.

Planovi da se Hormuški moreuz kontroliše silom uglavnom se smatraju visokorizičnim i nerealnim, a evropske zemlje već godinama rade na planovima za kupovinu više američke nafte.

Francuska „veoma nekorisna“

U posebnoj objavi Tramp je kritikovao Francusku jer „nije dozvolila avionima koji su letjeli za Izrael, natovarenim vojnim zalihama, da prelete francusku teritoriju“, navodeći da je ta zemlja bila „VEOMA NEKORISNA“. Kabinet francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) saopštio je da je „iznenađen“ Trampovom objavom i poručio da Pariz „nije promijenio svoj stav od prvog dana“ rata.

Globalno nezadovoljstvo zbog ekonomskih posljedica raste. Irski premijer Mihal Martin (Micheál Martin) izjavio je u utorak da je šok u snabdijevanju naftom izazvan američko-izraelskim napadom na Iran „vjerovatno najgori do sada“.

Pošto su prosječne cijene goriva u SAD-u prvi put za četiri godine prešle četiri dolara po galonu, Tramp se sada suočava i sa mogućim unutrašnjim političkim udarom zbog jednomjesečnog sukoba koji ne uspijeva da okonča ni silom, ni prijetnjama, ni dodvoravanjem.

Iako Vašington tvrdi da intenzivno pregovara s Iranom kako bi se postigao dogovor, režim u Teheranu pokazuje mlak pristup, jer krizu vidi kao egzistencijalnu borbu.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian (Masoud Pezeshkian) rekao je u utorak da Iran ima „neophodnu volju“ da okonča rat „pod uslovom da budu ispunjeni osnovni uslovi“, posebno garancije da se sukob neće ponoviti.

U utorak su se eksplozije čule u saudijskoj prijestonici Rijadu, dok je Teheran u Zalivu napao potpuno natovareni kuvajtski naftni tanker. Američki udari pogodili su i grad Isfahan, u kojem se nalazi jedno od glavnih iranskih nuklearnih postrojenja, pri čemu je ogromna vatrena lopta osvijetlila nebo.

U sukobu je poginulo više od 3.000 ljudi, a vlade van regiona fokusirane su na ekonomske šokove u trenutku visoke inflacije, slabog rasta i krize troškova života u mnogim zemljama.

Tramp je otvoreno pokazao nezadovoljstvo zbog toga što je Iran zatvorio Hormuški moreuz, iako se takav razvoj događaja naširoko predviđao, čak i prije rata, u slučaju sveobuhvatnog napada na Teheran.

Ove sedmice Tramp je upozorio da će, ukoliko uskoro ne bude postignuto primirje, SAD proširiti ofanzivu, uključujući i „brisanje“ iranskih elektrana i postrojenja za pitku vodu, napade za koje pravni stručnjaci tvrde da bi vjerovatno predstavljali ratne zločine.

Izrael pojačao napade u Libanu

Dok se rat sa Iranom nastavljao, Izrael je pojačao napade u Libanu, zemlji u koju je ovog mjeseca ponovo ušao i koju sada, prema riječima ministra odbrane, planira trajno da okupira.

Israel Katz je u utorak rekao da će vojska zauzeti pojas južnog Libana i zadržati kontrolu nad cijelim područjem do rijeke Litani, koja se nalazi oko 30 kilometara unutar Libana. Izraelske snage, kako je rekao, ostaće tamo i nakon što se završi sadašnji rat sa militantima Hezbolaha.

Dodao je da će Izrael spriječiti Libance da se vrate svojim domovima na tom području, kao i da će arapska sela uz granicu biti srušena na isti način na koji je Izrael rušio kvartove u Gazi, gdje je optužen za genocid.

Evropske sile ne žele da se priključe ratu sa Iranom

Iako evropske sile nijesu preduzele efikasne mjere da zaustave izraelske i američke napade, potezi Španije, Francuske i Italije posljednjih dana ukazuju na pokušaje zauzimanja aktivnijeg pristupa.

Španska ministarka odbrane Margarita Robles izjavila je u utorak da SAD i Izrael „ne mogu biti ti koji, bez ičije podrške, pa čak ni podrške saveznika, odlučuju kakva pravila ili kakav mir važe u svijetu“.

Obraćajući se parlamentu, rekla je: „Naš stav podržava većina ljudi, i to ne samo u Španiji, već i u Evropi.“

Španija, dodala je, ne osjeća nikakvu obavezu da se priključi nelegalnom ratu čiji ciljevi, 30 dana od početka sukoba, još nijesu definisani. „Dvije zemlje su ušle u rat i očekivale da im se pridružimo“, kazala je, dodajući da „ne prihvatamo lekcije ni od koga kada je riječ o našoj posvećenosti miru“.

Izvještaji da je Italija odbila da američkim vojnim avionima koji prevoze oružje za rat u Iranu dozvoli slijetanje na Siciliju ukazali su na rastuću nervozu čak i među najčvršćim evropskim saveznicima. Rim je to odbacio kao proceduralno pitanje.

Italijanski list Koriere dela Sera (Corriere della Sera) objavio je da je „nekim američkim bombarderima“ zabranjeno slijetanje u Sigonellu, jednu od sedam baza američke mornarice u Italiji. Izvor iz italijanskog Ministarstva odbrane potvrdio je taj izvještaj, ali je naveo da je korišćenje baze odbijeno zato što su SAD tražile odobrenje za slijetanje tek kada su letjelice već bile na putu ka Siciliji, pa nije bilo dovoljno vremena da se, kako zakon nalaže, dobije saglasnost parlamenta.

Nije jasno koliko je taj incident bio značajan. Kabinet italijanske premijerke krajnje desnice Đorđe Meloni (Giorgia Meloni) u utorak je saopštio da taj potez nije izazvao „kritične probleme ili tenzije“ sa međunarodnim partnerima i da su odnosi sa SAD-om „čvrsti i zasnovani na punoj i lojalnoj saradnji“.