Trampov poziv odbijen: Saveznici za sada ne šalju brodove u Hormuški moreuz

Nekoliko američkih saveznika saopštilo je danas da za sada nema neposredne planove da pošalje brodove kako bi deblokirali Hormuški moreuz, odbijajući zahtjev predsjednika Donalda Trampa za vojnu podršku u održavanju otvorenim tog vitalnog plovnog puta.

Tramp je pozvao države da pomognu u nadzoru moreuza nakon što je Iran, kao odgovor na američko-izraelske napade, upotrijebio dronove, rakete i mine kako bi praktično zatvorio kanal za tankere koji inače prevoze petinu svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.

Među saveznicima koji su isključili učešće u bilo kakvoj misiji u Zalivu, barem za sada, bile su Njemačka, Španija i Italija. Druge zemlje bile su uzdržanije, pa su Britanija i Danska saopštile da će razmotriti načine na koje bi mogle pomoći, ali su naglasile potrebu za deeskalacijom i izbjegavanjem uvlačenja u rat, piše Rojters (Reuters).

„Šta (…) Donald Tramp očekuje da šaka ili dvije šake evropskih fregata urade u Hormuškom moreuzu što moćna američka mornarica ne može?“, pitao je njemački ministar odbrane Boris Pistorius u Berlinu, umanjujući značaj Trampovih prijetnji da bi neodazivanje u pomoć Vašingtonu moglo imati posljedice po NATO savez.

„Ovo nije naš rat, nijesmo ga mi započeli“, dodao je.

Sukob nema nikakve veze s NATO-om i Njemačka nema planove da bude uvučena u njega, rekao je portparol njemačke vlade Štefan Kornelius (Stefan Kornelius).

„Ni Sjedinjene Države ni Izrael nijesu se konsultovali s nama prije rata, a… Vašington je na početku rata izričito saopštio da evropska pomoć nije ni potrebna ni poželjna“, rekao je portparol.

Španija je saopštila da neće učiniti ništa što bi moglo dodatno eskalirati sukob, dok je italijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini rekao da bi slanje vojnih brodova u ratnu zonu bilo protumačeno kao ulazak u sukob.

„Italija nije u ratu ni sa kim, a slanje vojnih brodova u ratnu zonu značilo bi ulazak u rat“, rekao je Salvini novinarima u Milanu.

Zemlje članice NATO-a, od kojih su neke posljednjih mjeseci bile na meti Trampovih oštrih kritika, oprezne su da ne naljute Bijelu kuću, a neke su signalizovale spremnost da pomognu u pronalaženju rješenja, iako za sada planovi ostaju nejasni.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da blok razgovara s Ujedinjenim nacijama o preslikavanju sporazuma koji je bio korišćen kako bi se omogućio izvoz žita iz Ukrajine tokom njenog rata s Rusijom.

EU razgovara o mandatu misije u Crvenom moru

EU takođe razgovara o tome da li bi mogla promijeniti mandat svoje pomorske misije na Bliskom istoku, Aspides, koja trenutno štiti brodove u Crvenom moru od napada jemenskih pobunjenika Huta, kako bi obuhvatila i Hormuški moreuz, rekla je Kalas.

Međutim, Grčka, koja predvodi misiju Aspides, ograničiće svoje učešće na Bliskom istoku na Crveno more, rekao je portparol vlade Pavlos Marinakis.

Britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer), čije je oklijevanje da podrži početne američke napade izazvalo oštre Trampove kritike, rekao je da će Britanija raditi sa saveznicima na kolektivnom planu za obezbjeđivanje slobode plovidbe kroz moreuz.

Ali je rekao da to neće biti lako i ponovio da Ujedinjeno Kraljevstvo neće biti uvučeno u širi rat. Britanija raspolaže autonomnim sistemima za otkrivanje mina koji bi mogli biti upotrijebljeni, rekao je Starmer.

Danska, tradicionalno jedan od najentuzijastičnijih saveznika u NATO-u, ali i zemlja koja se sukobila s Trampom zbog njegovih zahtjeva da joj ustupi Grenland, saopštila je da bi EU trebalo da razmotri pomoć u ponovnom otvaranju moreuza čak i ako se ne slaže s ratom.

„Čak i ako nam se ne dopada ono što se dešava, mislim da je mudro da ostavimo otvorenim pitanje da li Evropa… na neki način može doprinijeti, ali s ciljem deeskalacije“, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen (Lars Lokke Rasmussen).

Holandski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen rekao je da bi, ukoliko bi NATO dogovorio bilo kakvu misiju u Zalivu, bilo potrebno vrijeme da se uspostavi odgovarajući okvir.

„Ovo su ozbiljne odluke i svaka akcija mora biti i izvodljiva i djelotvorna. U ovom trenutku nijedna odluka nije na stolu“, rekao je Berendsen u ponedjeljak u Briselu.