Zašto cijena zlata miruje uprkos sukobu s Iranom i šta bi moglo uslijediti
Zlato je snažno poraslo tokom 12-dnevnog rata s Iranom prošle godine, ali je nakon proglašenja primirja taj rast brzo izbrisan. Dvije sedmice nakon početka novog sukoba njegova cijena se zasad gotovo nije pomjerila.
Zlato je poraslo sa 5.296 na 5.423 dolara po trojskoj unci nakon što su SAD i Izrael 28. februara izveli napade na Iran, u skladu s pravilom da geopolitička nestabilnost podstiče ulagače da se okreću tradicionalnim „sigurnim utočištima“.
Međutim, talas rasprodaje oborio je cijene za više od šest odsto, na 5.085 dolara 3. marta. Ove sedmice, kako se sukob zaoštrio, cijena se kretala između 5.050 i 5.200 dolara. Spot cijena zlata posljednji put je iznosila 5.175 dolara po trojskoj unci.
Nekoliko faktora može objasniti izostanak snažnijeg rasta cijene, uključujući jači dolar i više prinose na američke državne obveznice, rekao je Ros Normen (Ross Norman), izvršni direktor portala za plemenite metale Metals Daily.
Ulagači oprezniji
Normen je dodao da rast cijena nafte može dovesti do dugotrajnije inflacije i potencijalno viših kamatnih stopa, dok se centralne banke bore sa posljedicama mogućeg zatvaranja Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog koridora za transport nafte i gasa.
Više kamatne stope obično povećavaju privlačnost imovine koja donosi prinos, poput državnih obveznica, u odnosu na plemenite metale poput zlata, koji ne donose kamatu.
„Kretanje cijena zlata i srebra trenutno djeluje prilično mlako, ali možda je to i očekivano nakon velikih pomaka tokom posljednjih nekoliko mjeseci“, rekao je Normen za CNBC.
Dodao je da su neki institucionalni ulagači postali oprezni kada je riječ o držanju zlata jer je ono u posljednje vrijeme pokazivalo neuobičajenu volatilnost.
Prodaja imovine
Još jedno objašnjenje je da sukobi često pokreću talas panične rasprodaje među ulagačima, što dovodi do „čišćenja“ tržišta u kojem su trgovci prinuđeni da prodaju imovinu dok cijene padaju, rekao je Amer Halavi (Amer Halawi), šef istraživanja u Al Ramzu.
„Ako dođe do krize likvidnosti, ulagači će rasprodavati gotovo svu imovinu dok se situacija ne razjasni i kapital ponovo ne pronađe put ka sigurnijim ulaganjima“, rekao je u utorak za CNBC-ovu emisiju Access Middle East.
„Tradicionalno, kada se dogodi šok, čak se i zlato rasprodaje, a zatim se kasnije oporavlja.“
Prognoze banaka i dalje su optimistične uprkos kratkoročnoj volatilnosti. J.P. Morgan predviđa da će cijena dostići 6.300 dolara po unci do kraja 2026, dok Deutsche Bank ostaje pri cilju od 6.000 dolara do kraja godine.
