Prijeti globalni skok cijena hrane dok rat na Bliskom istoku traje: Ko će biti najteže pogođen

Sukob na Bliskom istoku poremetio je trgovinu kroz Hormuški moreuz, a njegove posljedice mogle bi se preliti daleko izvan energetskih tržišta i izazvati rast cijena hrane širom svijeta.

Taj moreuz nije samo ključna ruta za isporuke nafte i gasa, već i za đubriva od presudnog značaja za globalnu poljoprivredu. Analitičari su za CNBC kazali da bi poremećaji mogli dovesti do većih troškova proizvodnje u poljoprivredi, manjih prinosa i, na kraju, skuplje hrane.

„Veći troškovi energije i proizvodnih inputa prijete da ponovo podstaknu globalnu inflaciju cijena hrane, baš u trenutku kada su maloprodajne cijene hrane u mnogim zemljama počele da se vraćaju na istorijski uobičajen nivo“, navodi Međunarodni institut za istraživanje prehrambene politike (IFPRI).

Radž Patel (Raj Patel), profesor istraživač na Univerzitetu Teksas, upozorio je da bi poremećaji u snabdijevanju đubrivima povezani sa sukobom mogli istovremeno pojačati globalne pritiske na cijene hrane kroz više kanala.

„Kratak odgovor je: značajno, i brže nego što ljudi misle“, rekao je Patel. „Hormuški moreuz je usko grlo za đubriva. Katar, Saudijska Arabija, Oman i Iran zajedno obezbjeđuju značajan dio svjetske trgovine ureom i fosfatima, a praktično sve prolazi kroz Hormuški moreuz.“

Zemlje koje zavise od uvoza hrane, kao i one koje zavise od uvoznih đubriva, mogle bi se suočiti sa rastom troškova već u narednim sedmicama, posebno tokom ključnih perioda sjetve, upozoravaju analitičari.

Zalivske zemlje suočene sa neposrednim rizikom

Prvi region koji će vjerovatno osjetiti posljedice su zemlje najbliže sukobu.

„Na regionalnom nivou, potrošači u zemljama Savjeta za saradnju zalivskih zemalja najizloženiji su kratkoročnom rastu cijena hrane zbog velike zavisnosti od pomorskog uvoza koji prolazi kroz Hormuški moreuz“, rekao je Bin Hui Ong, analitičar za robna tržišta u BMI.

Ekonomije Persijskog zaliva, poput Katara, Bahreina, Kuvajta i Saudijske Arabije, u velikoj mjeri zavise od uvoza hrane koja stiže preko Hormuškog moreuza. Ako pomorski saobraćaj ostane ograničen, zalihe bi morale da se preusmjere preko alternativnih koridora ili transportuju kopnenim putem uz znatno veće troškove, navode analitičari.

„Kada je riječ o kratkoročnim nestašicama, sve zemlje oko Persijskog zaliva zapadno od Hormuškog moreuza imaće problema da obezbijede uvoz hrane“, rekao je Mera. „Te zemlje moraće da pronađu alternativne rute.“

On je dodao da bogatije države poput Katara, Bahreina, Saudijske Arabije i Kuvajta imaju finansijske resurse da, ako bude potrebno, uvoze hranu vazdušnim ili kopnenim putem, ali da bi siromašniji susjedi mogli imati mnogo više problema.

„Irak bi mogao da trpi posljedice. I sam Iran će se takođe suočiti sa nestašicama“, dodao je Mera.

Podsaharska Afrika najranjivija

Van Zalivskog regiona, najveći rizici mogli bi biti u djelovima podsaharske Afrike, gdje poljoprivrednici u velikoj mjeri zavise od uvoznih đubriva, a domaćinstva troše veliki dio prihoda na hranu.

„Podsaharska Afrika je najranjiviji region“, rekao je Patel. Podaci Univerziteta Teksas u Ostinu pokazuju da se više od 90 odsto đubriva koje se koristi u podsaharskoj Africi uvozi, uglavnom van kontinenta.

Kulture koje zahtijevaju velike količine azota, poput kukuruza, koji je jedna od osnovnih namirnica u tom regionu, posebno su osjetljive na nestašicu đubriva, što povećava rizik od manjih prinosa i rasta cijena hrane, ističu stručnjaci.

„Najsiromašniji i najgušće naseljeni regioni vjerovatno će najviše ispaštati“, rekao je Mera iz Rabobanke, navodeći djelove podsaharske Afrike.

Azija pod pritiskom

Južna i jugoistočna Azija takođe bi mogle da se suoče sa rastućim troškovnim pritiscima.

Velike poljoprivredne ekonomije poput Indije, Bangladeša, Tajlanda i Indonezije snažno zavise od uvoznih đubriva iz Zaliva. Dugotrajniji poremećaj mogao bi povećati troškove za poljoprivrednike tokom ključnih sezona sjetve.

„Poljoprivrednik na Tajlandu koji 90 odsto zavisi od uvoza, kupuje ureu proizvedenu od gasa, transportovanu kroz Hormuški moreuz i plaćenu u dolarima koji jačaju zbog geopolitičkog rizika, suočava se sa cjenovnim šokom na svim nivoima istovremeno“, rekao je Patel.

Osnovne kulture u tom regionu, među kojima su pirinač i kukuruz, spadaju među one koje zahtijevaju najviše đubriva.

Mera je izdvojio Indoneziju i Bangladeš kao zemlje koje bi u tom regionu mogle biti među najteže pogođenima.

Dugoročniji pogled

Ako poljoprivrednici odgovore na više cijene đubriva tako što će smanjiti njegovu upotrebu, prinosi bi mogli da padnu, što bi dodatno poguralo cijene hrane naviše.

Brazil, jedan od najvećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda, mogao bi se suočiti sa rastom troškova ako tržište đubriva dodatno oslabi, kažu analitičari. Brazil uvozi oko 85 odsto svojih đubriva, zbog čega proizvodnja soje i kukuruza u velikoj mjeri zavisi od globalnih lanaca snabdijevanja.

Dugotrajan poremećaj tokom ključne brazilske sezone uvoza đubriva mogao bi se preliti na globalna tržišta poljoprivrednih kultura i na kraju uticati na cijene hrane.

Čak i ako proizvodnja usjeva kratkoročno ostane relativno stabilna, samo rast troškova energije mogao bi globalno podstaći inflaciju cijena hrane, upozoravaju stručnjaci.

Energija igra veliku ulogu u cijelom lancu snabdijevanja hranom – od pogona poljoprivrednih mašina i proizvodnje đubriva do transporta usjeva i njihove prerade u prehrambene proizvode.

„Veći uticaj na potrošačke cijene neće imati promjene cijena poljoprivrednih sirovina, već činjenica da energija čini veliki dio ukupnog maloprodajnog računa za hranu“, rekao je Džozef Glauber (Joseph Glauber), viši istraživački saradnik u Međunarodnom institutu za istraživanje prehrambene politike.

Kris Baret (Chris Barrett), agrarni ekonomista sa Univerziteta Kornel, kazao je da će razmjeri eventualnog cjenovnog šoka u velikoj mjeri zavisiti od toga koliko dugo će trajati poremećaji u brodskom saobraćaju.