Akcije se stabilizovale, nestabilnost na tržištu nafte produbljena dok rat na Bliskom istoku potresa tržišta

Akcije su se u srijedu stabilizovale nakon kratkotrajnog pada cijena nafte, ali su tržišta ostala uznemirena jer su kontradiktorni signali iz američko-izraelskog rata protiv Irana ostavili investitore da procjenjuju kakav će biti uticaj na globalnu inflaciju i ekonomski rast.

Kratkotrajno povlačenje cijena nafte uslijedilo je nakon što je Vol Strit džurnal (Wall Street Journal) objavio da je Međunarodna agencija za energiju predložila najveće oslobađanje naftnih rezervi u svojoj istoriji kako bi oborila cijene sirove nafte, što je donijelo određeno olakšanje uzdrmanim svjetskim berzama, dok su valute i obveznice ostale uglavnom nepromijenjene, piše Rojters (Reuters).

Fjučersi na naftu tipa Brent kretali su se između rasta i pada, da bi se trgovali 0,2 odsto više, na 87,89 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta bila gotovo nepromijenjena, na 83,47 dolara po barelu, nakon što je u početku pala poslije te vijesti.

Sukob na Bliskom istoku nastavio je da drži investitore u neizvjesnosti, dok su Sjedinjene Države i Izrael bombardovali Iran u onome što su neki nazvali najintenzivnijim vazdušnim udarima u ratu, raspršivši ranije nade da bi neprijateljstva mogla uskoro biti okončana.

„Vijest o oslobađanju strateških rezervi tržište je pozdravilo, jer u slučaju kratkotrajnog sukoba ima dovoljno nafte da se izbjegnu racionalizacija i ekonomske posljedice“, rekao je Frank Benzimra, šef strategije za akcije u Aziji i strateg za više klasa imovine u Societe Generale.

„Ali neizvjesnost će ostati… situacija je veoma, veoma nepredvidiva.“

Ipak, globalne akcije pronašle su određeni predah, pa je najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija izvan Japana porastao 1,6 odsto, dok je Nikkei ojačao 2,1 odsto.

Južnokorejski Kospi napredovao je 3,2 odsto.

Fjučersi na američke akcije takođe su porasli nakon mješovitog trgovanja prethodne noći, pri čemu su fjučersi na Nasdaq i S&P 500 porasli po 0,4 odsto.

Fjučersi na EUROSTOXX 50 pali su 0,3 odsto.

Tržišta su na ivici jer sukob na Bliskom istoku prijeti da zamrzne globalnu trgovinu energentima i izazove cjenovni šok – rizik koji svjetski lideri pokušavaju da obuzdaju.

Ipak, energetska tržišta i dalje zavise od toga koliko će sukob trajati i koliko će biti intenzivan.

„Nad tržištem nafte nadvija se nekoliko ključnih pitanja. Među njima je najvažnije kada će plovidba kroz Hormuški moreuz, kritičnu tačku za globalno snabdijevanje naftom, ponovo biti bezbjedna“, rekla je Kerstin Hottner, direktorica sektora za robe u Vontobelu.

„Druga zabrinutost je mogućnost oštećenja infrastrukture… Čak i ako glavni sukobi splasnu, mogućnost nastavka iranskih napada dronovima niskog intenziteta na energetsku infrastrukturu mogla bi produžiti nestabilnost tržišta i na narednu godinu.“

Groznica dolara

Dolar je u srijedu zadržao dobitke dok su investitori nastavili da procjenjuju posljedice rata, a američka valuta se ponovo pokazala kao glavno utočište u aktuelnim tržišnim potresima.

Prema jenu, dolar je ojačao 0,1 odsto, na 158,25, dok su euro i funta ostali pod pritiskom i trgovali se na 1,1624, odnosno 1,3440 dolara.

„Imate samo jedno sigurno utočište, a to je američki dolar“, rekao je Benzimra iz Societe Generale.

„Čak ni zlato ni američke državne obveznice nijesu odigrali tako snažnu ulogu sigurnog utočišta. Kod obveznica je razlog zabrinutost zbog inflacije, a kod zlata mogućnost da neki investitori prodaju dobitke na zlatu kako bi pokrili gubitke na tržištu akcija.“

Tržišta obveznica bila su pod pritiskom tokom prethodnih nekoliko sesija zbog rizika da bi produženi rast cijena energenata mogao podstaći inflaciju i natjerati centralne banke širom svijeta na još oštriji pristup monetarnoj politici.

Američke državne obveznice stabilizovale su se u srijedu, pa je prinos na referentnu desetogodišnju obveznicu ostao gotovo nepromijenjen na 4,1460 odsto, dok je prinos na dvogodišnju obveznicu iznosio 3,5796 odsto.

„Opšti ton centralnih banaka ostaće restriktivan sve dok traje prijetnja od inflatornih posljedica rata“, rekao je Tjeri Vizmen (Thierry Wizman), globalni strateg za devizna tržišta i kamatne stope u Macquarie Group.

„Očekivali bismo da takav restriktivniji stav potraje i nakon završetka neprijateljstava, uglavnom zato što bi podaci i dalje mogli ukazivati na inflatorne pritiske tokom perioda u kojem će se inflacija pojavljivati u statistikama.“

Podaci o američkoj inflaciji za februar trebalo bi da budu objavljeni kasnije u srijedu.

Na tržištu plemenitih metala, spot cijena zlata porasla je 0,5 odsto, na 5.215,60 dolara po unci.