Oči uprte u energetska tržišta, u Aziji nafta skočila iznad 100 dolara po barelu

Nakon što je u posljednjih sedam dana saobraćaj kroz Hormuški moreuz praktično zaustavljen, svjetsko tržište nafte i gasa suočava se sa najtežom krizom još od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Razlog su napadi na energetsku infrastrukturu i zatvaranje Hormuškog moreuza, zbog čega neke od važnih proizvođačica nafte i gasa na Bliskom istoku ograničavaju proizvodnju. Kraja rata za sada nema na vidiku.

To se odražava i na tržištima. Terminski ugovori za sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) sa isporukom u aprilu skočili su jutros tokom azijskog trgovanja 24,5 odsto, na 113,20 dolara po barelu, dok su terminski ugovori za sirovu naftu Brent porasli 23 odsto, na 114,06 dolara po barelu.

Riječ je o najvišem nivou od vrhunca energetske krize 2022. godine, piše South China Morning Post (SCMP).

U međuvremenu su berzanski indeksi pali. Japanski indeks Nikkei izgubio je sedam odsto, južnokorejski referentni indeks Kospi 7,5 odsto, a singapurski indeks FTSE Straits Times 2,5 odsto, prenose strani mediji.

Azija nesrazmjerno više pogođena

Ako Hormuški moreuz ostane zatvoren duže vrijeme, azijske zemlje, poput Filipina, mogle bi biti „nesrazmjerno pogođene“, naveo je u izvještaju Majkl Van (Michael Wan) iz japanske banke MUFG.

„Ova kriza je drugačija – nije riječ samo o višim cijenama nafte, već o riziku od ozbiljnog manjka energenata“, rekao je. Pri tome je izdvojio tri oblasti u kojima bi se to moglo dogoditi: sirovu naftu, naftne derivate i prirodni gas, zajedno sa tečnim prirodnim gasom (LNG).

Rizik bi se, međutim, mogao preliti i na Evropu. Kako je rekao glavni ekonomista Privredne komore Slovenije Bojan Ivanc, za evropske zemlje, posebno manja privredna tržišta na Mediteranu, kratkoročni izazov prije svega predstavlja snabdijevanje dizelom, „jer su se zbog manjih isporuka iz Rusije povećale kupovine iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata“. Prema podacima Evropske komisije, Evropa sa Bliskog istoka uvozi 40 odsto dizela i avionskog goriva.

I dizel i avionsko gorivo prošle sedmice poskupjeli su više nego sirova nafta.

„Kao da je preko noći uveden porez za sve kompanije“

Dugoročno, efekti sukoba zavisiće od njegovog trajanja i ozbiljnosti. Kako je već navedeno, za sada se ne nazire kraj. Iran je za novog vrhovnog vođu imenovao Modžtabu Hameneija (Mojtaba Khamenei), sina Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana američko-izraelskog sukoba sa Iranom. Američki predsjednik Donald Tramp navodno time nije zadovoljan.

Ako bi cijena nafte duže vrijeme ostala iznad 100 američkih dolara po barelu, prema procjenama ekonomista, to bi povećalo globalnu inflaciju za 0,7 procentnih poena, dok bi istovremeno rast svjetskog BDP-a smanjilo za 0,4 procentna poena.

„Kada cijena sirove nafte naglo skoči, to utiče na cijeli krvotok ekonomije“, rekao je Stiven Ins (Stephen Innes), menadžer u SPI Asset Managementu. „Ulazni troškovi rastu, inflaciona očekivanja se povećavaju, a procjene dobiti padaju brže nego što analitičari mogu da preprave svoje bilješke. To je kao da je preko noći uveden porez za sve kompanije.“

U Sloveniji danas poznate nove cijene goriva

Dok su u pojedinim djelovima Evrope vozači rast berzanskih cijena već osjetili na pumpama – u susjednoj Austriji cijene dizela, na primjer, porasle su za oko 30 centi po litru, a cijene benzina nešto manje – u Sloveniji se cijene mijenjaju u intervalima od 14 dana. Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku danas će saopštiti cijene koje će važiti od sjutra.

Prema procjeni lista Finance, bez intervencije vlade cijena litra dizela porasla bi za 15 centi, ali je ministarstvo već najavilo intervenciju u akcizama, koja bi trebalo da ublaži skok cijena dizela, benzina i lož-ulja.

Andrea Lončar, Forbes Slovenija