Kada razgovarati sa AI četbotovima o mentalnom zdravlju, a kada ne

Sve više ljudi dio emocionalne podrške traži od četbotova zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, a pojedini stručnjaci za mentalno zdravlje zbog toga su zabrinuti, piše CNBC.

„Tema korišćenja AI za terapiju i emocionalnu podršku sve češće se pojavljuje“, kaže Liana Fortunato (Leanna Fortunato), licencirana klinička psihološkinja i direktorica za kvalitet i inovacije u zdravstvenoj zaštiti pri Američkom psihološkom udruženju. „Iz iskustva znamo da pružaoci usluga o tome sve više govore, a istraživanja pokazuju da ljudi sve češće koriste AI alate za takvu vrstu podrške.“

Neki korisnici četbotova slučajno uđu u razgovore povezane s mentalnim zdravljem, na primjer, kada se požale digitalnom sagovorniku na stresan dan, znajući da će ih on sigurno „saslušati“. Drugi svjesno traže savjete o mentalnom zdravlju od AI četbota koji nije licencirani stručnjak, ali je jeftiniji od terapeuta, kaže Fortunato.

U jednom zdravstvenom istraživanju u kojem je učestvovalo više od 20.000 odraslih osoba u SAD, 10,3 odsto ispitanika reklo je da svakodnevno koristi generativnu vještačku inteligenciju. Od te grupe, njih 87,1 odsto navelo je da tu tehnologiju koristi iz ličnih razloga, uključujući savjete i emocionalnu podršku. Studija je objavljena 21. januara, a sproveli su je istraživači iz institucija među kojima su Massachusetts General Hospital, Weill Cornell Medicine i Northeastern University.

Na TikToku pojam za pretragu „Therapy AI Bot“ ima najmanje 11,5 miliona objava, od korisnika koji dijele svoje najbolje upite za pretvaranje četbotova u terapeute, do zdravstvenih stručnjaka koji upozoravaju na moguće opasnosti.

Tehnološke kompanije ulažu milijarde dolara u razvoj AI alata i pokušavaju da ih što više integrišu u svakodnevni život ljudi. Ali AI četbotovi istorijski nisu uvijek prepoznavali kada korisnik prolazi kroz ozbiljnu zdravstvenu krizu, niti su na to uvijek odgovarali na odgovarajući način. Njujork tajms (New York Times) je u izvještaju od 23. novembra identifikovao „skoro 50 slučajeva ljudi koji su doživjeli krizu mentalnog zdravlja tokom razgovora sa ČetGPT-jem (ChatGPT)“, uključujući i tri smrtna slučaja.

Kompanije poput Antropika (Anthropic), Gugla (Google) i OpenAI-ja, tvorca ČetGPT-ja, navode da sarađuju sa stručnjacima za mentalno zdravlje kako bi poboljšale odgovore svojih alata u osjetljivim razgovorima. „Ovo su izuzetno potresne situacije i naše misli su sa svima koji su pogođeni“, rekao je portparol OpenAI-ja za CNBC. „Nastavljamo da unapređujemo obuku ChatGPT-ja kako bi prepoznavao i odgovarao na znakove uznemirenosti, smirivao razgovore u osjetljivim trenucima i usmjeravao ljude ka podršci u stvarnom svijetu, u bliskoj saradnji sa kliničarima i stručnjacima za mentalno zdravlje.“

Česti razgovori sa AI „saputnicima“ mogu narušiti socijalne vještine ljudi u stvarnom životu, navodi se u radu iz aprila 2025. koji je napisao istraživač politike proizvoda u OpenAI-ju. Intenzivna svakodnevna upotreba ČetGPT-ja povezana je i sa većim osjećajem usamljenosti, pokazala je studija OpenAI-ja i MIT Media Lab-a, takođe objavljena u aprilu 2025.

Američko psihološko udruženje snažno savjetuje da se AI ne koristi kao zamjena za terapiju i podršku u oblasti mentalnog zdravlja.

Ipak, neki stručnjaci za mentalno zdravlje kažu da se sa četbotovima može bezbjedno razgovarati o određenim povezanim temama. Evo šta treba znati.

„Vidim ga kao alat, a alat može biti koristan“

AI četbotovi mogu biti korisni za učenje o mentalnom zdravlju, kaže psihoterapeutkinja i lajfstajl kouč Esin Pinarli. Mogu pomoći u osmišljavanju pitanja za vođenje dnevnika i samorefleksiju, a mogu se koristiti i za traženje linkova ka naučnim radovima o strategijama suočavanja, mogućnostima liječenja i drugim pitanjima u vezi sa stanjima mentalnog zdravlja.

„Ne vidim to kao terapiju niti kao njenu zamjenu. Vidim to kao alat, a alat može biti koristan“, kaže Pinarli, osnivačica privatne prakse Eternal Wellness Counseling iz Boka Ratona na Floridi. Njeni klijenti ponekad sa ČetGPT-jem razgovaraju o konkretnim situacijama iz privatnog života, a zatim njegove odgovore provjeravaju s njom prije nego što postupe po njima, kaže ona.

Tokom sopstvenog testiranja AI alata, Pinarli je primijetila da četbotovi ponekad koriste jezik koji podržava korisnikova „nezdrava ponašanja“. Ako, na primjer, pitate četbota o svađi sa prijateljem, mogao bi vam reći da je prijatelj preosjetljiv, čak i ako ste zapravo vi pogriješili.

Ako razgovor sa AI četbotom dotakne vaše mentalno zdravlje, Fortunato preporučuje da sebi postavite sljedeća pitanja:

Postoji li pouzdan izvor pomoću kojeg mogu da provjerim ove informacije?

Imam li stručnjaka kojem mogu da postavim ova pitanja?

Pouzdani izvori mogu biti recenzirane naučne studije, tekstovi zdravstvenih medija ili resursi medicinskih organizacija poput Harvard Health Publishing ili Mayo Clinic. „AI bi zaista mogao da poveća pristup zdravstvenim informacijama“, kaže Fortunato. „Ali to ne znači da će vam uvijek dati tačne informacije.“

Na ovo obratite pažnju kada koristite AI

Pinarli i Fortunato saglasne su da ljudi ne bi trebalo da koriste AI četbotove za postavljanje dijagnoze ili traženje pomoći u krizi mentalnog zdravlja, naročito kada je riječ o suicidalnim mislima. Tokom aktivne krize mentalnog zdravlja, u SAD je uvijek moguće pozvati ili poslati poruku službi Suicide and Crisis Lifeline (988), koja je povjerljiva, dostupna 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i besplatna.

„Vidjeli smo neke veoma ozbiljne i javno eksponirane štetne posljedice, posebno kod mladih ili ranjivih grupa koje su bile u krizi, kada AI nije pravilno reagovao“, kaže Fortunato. „Nastavljao je razgovor sa ljudima koji su bili u krizi. Nije im pružao krizne resurse. Nije osporavao obrazac razmišljanja koji je bio problematičan.“

Obje takođe ističu da četbotovima ne treba dijeliti medicinsku dokumentaciju niti bilo kakve lične identifikacione podatke, jer ti razgovori nijesu povjerljivi niti zakonski zaštićeni. I, generalno, ne treba se oslanjati na AI da rješava probleme u stvarnim međuljudskim odnosima, kaže Pinarli.

„Potreban vam je drugi čovjek, sa drugim nervnim sistemom, naspram vas, kako bi obratio pažnju na govor tijela i ton glasa“, kaže ona. Četbotovi vas „neće emocionalno izazvati i ne zahtijevaju uzajamnost“.