Ekonomisti tvrde da je još rano za procjene uticaja rata na Bliskom istoku

Više cijene benzina i energije podstakle su strahovanja da bi rat u Iranu mogao da produži inflaciju i odloži smanjenje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi, ali pojedini kreatori monetarne politike i ekonomisti smatraju da je još prerano da se procijeni kako bi širenje sukoba uticalo na ekonomiju SAD.

Predsjednik Federalnih rezervi Mineapolisa, Nel Kaškari (Neel Kashkari), izjavio je da je imao „veliko povjerenje“ u ekonomske izglede SAD prije nego što su Sjedinjene Države pokrenule napade na Iran.

Napomenuo je da postoji neizvjesnost u vezi sa smanjenjem kamatnih stopa, jer nije jasno da li će cijene energije nastaviti da rastu, što bi potencijalno moglo uticati na inflaciju. Kaškari je rekao da je „prerano“ procjenjivati uticaj koji bi sukob mogao imati na inflaciju i da bi to moglo zavisiti od toga koliko dugo i „koliko težak“ rat postane, podržavajući sličan stav predsjednice Federalnih rezervi Klivlenda, Bet Hamak (Beth Hammack), koja je za Njujork Tajms (New York Times) izjavila da je prerano za procjenu posljedica rata u Iranu.

Uprkos sukobu, Hamak je rekla da podržava zadržavanje kamatnih stopa na istom nivou „prilično dugo“.

Ni svaki rast cijene nafte ne vodi do recesije

Kristian Ker, analitičar u LPL Financial, napisao je u bilješci da će rat u Iranu u velikoj mjeri poremetiti globalno energetsko tržište i da svako „dugotrajno ometanje“ tokova nafte i prirodnog gasa ima „potencijal da utiče na inflaciona očekivanja, oslabi povjerenje poslovnog sektora i poveća volatilnost na tržištima različitih klasa imovine“.

Tom Porčeli (Tom Porcelli), glavni ekonomista odjeljenja  Wells Fargo Economics, napisao je da projekcije te firme o mogućem rastu cijena nafte do 30% „ni izbliza“ ne stvaraju recesiju niti ozbiljno remete inflaciju i da bi, „u odsustvu dugotrajnog rata“, uticaj sukoba na američku ekonomiju, inflaciju i monetarnu politiku „trebalo da ostane umjeren“.

Glavni ekonomista Oxford Economics, Rajan Svit (Ryan Sweet), naveo je da sukob „nema značajan uticaj na globalnu ekonomiju“, ali da postoji „rastući rizik“ od poremećaja koji bi se mogli „nagomilavati jedni na druge, pojačavajući negativan efekat“.

Primjeri iz prošlosti

Američko tržište akcija ima tendenciju da velike geopolitičke događaje podnosi relativno smireno. To su juče napisali analitičari LPL Financiala. U više od dvije desetine takvih događaja od Drugog svjetskog rata, indeks S&P 500 u prosjeku je bilježio jednodnevni pad od oko 1%, naveli su analitičari. Dodaju da tržišta obično „apsorbuju šokove“ brzo, prije nego što se stabilizuju i oporave „u roku od nekoliko nedjelja“.

S&P 500 pao je 1,2% kada je Iran napao Izrael u aprilu 2024. godine. Bilo mu je potrebno nešto više od dvije nedjelje da nadoknadi gubitak, dok je indeks porastao 1% nakon što su SAD i Izrael posljednji put napali Iran u junu 2025. Firma je navela da osnovno stanje ekonomije, poput zdravlja tržišta rada, nivoa kamatnih stopa i inflacije, „ima veći značaj od samog događaja“.

Ty Roush, Forbes

How Fiscal Policy—Interest Rates, Inflation, More—May React To The Iran War