Kineska VE u Hrvatskoj ne može dobiti upotrebnu dozvolu zbog buke
Najveća vjetroelektrana (VE) u Hrvatskoj snage 156 megavata, a koju je u probni rad 2021. godine simbolično pustio sam premijer Andrej Plenković s kineskim Norincom, ne može doći do upotrebne dozvole zbog buke. U pitanju je prva velika kineska investicija u Hrvatskoj od oko 200 miliona eura.
Najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj – VE Senj koja je u vlasništvu kineske državne kompanije Norinco International Cooperation – još nije dobila upotrebnu dozvolu i to zbog buke koju stvaraju vjetroagregati, kako saznaje Forbes Hrvatska, a od puštanja u probni rad te vjetroelektrane prošlo je već dvije godine.
To je za Forbes Hrvatska potvrdilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Odgovorili su da je održano više tehničkih pregleda, a na jednom od njih su provjeravane isprave za ugradnju opreme, što je uključivalo provjeru nivoa buke koju proizvode vjetroagregati i ugrađena oprema.
Zaustavila ih sanitarna inspekcija
„Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, javnopravno tijelo nadležno za zaštitu od buke, nakon uvida u dokumentaciju i inspekcijskog nadzora, dostavio je svoje mišljenje u izdvojenom Zapisniku u kojem je navedeno da nisu ispunjeni uslovi sprovođenja mjera zaštite od buke. Investitor je, u svrhu ishođenja upotrebne dozvole, dužan otkloniti navedeni nedostatak i od nadležnog tijela, sanitarne inspekcije, dobiti pozitivno mišljenje. Ovo Ministarstvo ne može komentarisati na koji će način, odnosno kojim tehničkim rješenjima investitor otkloniti navedeni nedostatak i uskladiti dokumentaciju.“
Iz njihovog je odgovora ostalo nejasno koliko dugo vjetroelektrana može biti u probnom radu. Odgovorili su, naime, tek to da se, skladno Zakonu o gradnji, „u slučaju postojanja potrebe ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu predviđenih glavnim projektom, probni rad sprovodi prije tehničkog pregleda, a u svrhu izdavanja upotrebne dozvole“.
Gradnja VE Senj je bila investicija od oko 200 miliona eura, a samo u 2022. godini je kompanijna koja upravlja tom vjetroelektranom, Energija projekt sa sjedištem u Senju, imala prihod od 100 miliona eura i dobit od 61,4 milion eura. Podaci za 2023. godinu nisu objavljeni, a iz kompanije nisu odgovorili na pitanja Forbes Hrvatska koja smo im uputili o tehničkom pregledu i upotrebnoj dozvoli te da li je problem u buci. Prema informacijama koje su bile objavljene ranije, vjetroagregate je za tu elektranu proizveo Shanghai Electric.
VE Senj inače nije u sistemu podsticaja nego od početka električnu energiju prodaje po tržišnim cijenama. Radi se o vjetroparku sa 39 vjetroagregata, svaki snage 4 megavata, odnosno elektrani koja ima ukupni kapacitet 156 megavata i prostire se na 65 kvadratnih kilometara. Od toga je 29 vjetroagregata na području Grada Senja, a 10 na području opštine Brinje, pa te dvije lokalne zajednice imaju pravo na naknadu, ili rentu, za korišćenje prostora.
Plaćaju rentu Gradu Senju i opštini Brinje
“Sva potraživanja su naplaćena i renta se svakog 15. u mjesecu plaća za prethodni mjesec. Renta na godišnjem nivou je 500.000 eura, a zavisi od proizvedene struje”, odgovorio je gradonačelnik Senja Jurica Tomljanović na upit Forbes Hrvatska. Tvrdi da nije upućen u to ima li vjetroelektrana upotrebnu dozvolu ili ne, ali i da su s njima „u redovnoj komunikaciji“.
I načelnik opštine Brinje Zlatko Fumić potvrđuje nam da primaju mjesečne uplate od proizvodnje električne energije u VE Senj. No, da je oko naplate bilo zastoja govori njegovo pojašnjenje da je opština u septembru postigla dogovor s kompanijama Norinco i Energija Projekt „i ostvarila naplatu naknade za proizvedenu električnu energiju od početka rada vjetroelektrane“. Načelnik nije otkrio o kojem iznosu se radi.
Prema Odluci Vlade o visini naknade za korišćenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije, donijetoj još 2013. godine, iznos naknade je 0,01 kuna po kilovatsatu. Predviđeno je da VE Senj sa svojim kapacitetom godišnje proizvode 530 miliona kilovatsati električne energije.
Ni Tomljanović, a ni Fumić, nisu spomenuli da bi postojao problem s bukom.
Problematični kriterijum s decibelima
O tome smo pitali Bojana Reščeca, predsjednika Grupacije za energiju vjetra HGK, koji nije želio komentarisati konkretan slučaj VE Senj, ali potvrđuje da s dijelom kriterijuma iz važećeg pravilnika investitori imaju problem, a to se odnosi na dopušteni nivo buke u odnosu na rezidualnu buku (onu koja je prisutna na nekom mjestu prije same gradnje, tzv. nulto stanje). Objašnjava da je često vrlo teško ispuniti taj kriterijum jer investitor ne smije podići nivo buke za više od jednog decibela u odnosu na nulto stanje. “To je izuzetno malo, naročito ako se u obzir uzme da su mjerni uređaji s tačnošću +-2 decibela”, kaže Reščec.
Dodaje pritom da se opšte vrijednosti najviše dopuštene buke u otvorenom prostoru (a one su navedene u tabeli u Pravilniku o najvišim dopuštenim nivoima buke s obzirom na vrstu izvora buke, vrijeme i mjesto nastanka) lako mogu ispoštovati tako da se vjetrolektrana dovoljno odmakne od naselja. Ipak, često se događa da su tzv. građevinska područja naselja zapravo davno napuštene, nenaseljene kuće „pa je upitno koliko je potrebno u studije buke kod vjetroelektrana uključivati takve, dokazano napuštene i nenaseljene kuće“.
Što je od toga slučaj kod Senja, nismo uspjeli saznati jer iz Energija projekta nisu odgovorili na naša konkretna pitanja, ali pozvali su nas da obiđemo vjetroelektranu i da nam u obilasku objekta inženjeri objasne detaljnije šta nas zanima.
U svakom slučaju, iz Grupacije za energiju vjetra HGK predlažu rješenje kroz „lex specialis“, poput onog u slučaju zagrebačke žičare, pri čemu bi najviši dopušteni nivoi buke iz tabele ostale kao kriterijum.
Plenković ih pustio u probni rad
Kineski Norinco International je u studenom 2017. godine potpisao ugovor o preuzimanju 76-odstotnog udjela kompanije Energija projekt (u vlasništvu Aleksandra Džombića) koja je do tada razvijala projekt VE Senj, a prema onome što je tada objavljeno u medijima, Kinezi su za to platili 32 miliona eura. „Svečano otvaranje projekta“, kako početak radova opisuje Norinco na svojim internet stranicama, održano je godinu kasnije u prisustvu premijera Andreja Plenkovića, kineskog ambasadora u Hrvatskoj te Wang Yitonga, potpredsjednika Norincoa. To se desilo u vrijeme političkog intenziviranja odnosa s Kinom, kada je i Plenković posjetio tu zemlju, a 2019. godine je Hrvatska bila domaćin sastanka na vrhu Kine i zemalja srednje i istočne Evrope u Dubrovniku.
Vjetroelektrana je svečano otvorena početkom decembra 2021. godine – što je popraćeno ceremonijom u Zagrebu te su Plenković, kineski investitor i ambasador „na daljinu“ pustili elektranu u probni rad – a plan je da se operativno koristi barem 23 godine.
Na Velebitu u blizini Senja je i VE Vrataruša snage 42 megavata, prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja je priključena na mrežu, a u punom pogonu je od 2011. godine. U planu je i njeno proširenje, kako se vidi iz Registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlašćenih proizvođača.
Gordana Grgas, Forbes Hrvatska