Vrhovni sud SAD oborio Trampove globalne carine

Vrhovni sud SAD oborio je sveobuhvatne carine Donalda Trampa, koje je uveo pozivajući se na zakon predviđen za upotrebu u vanrednim nacionalnim situacijama, nanijevši republikanskom predsjedniku težak poraz, s velikim posljedicama po globalnu ekonomiju.

Sudije su odlukom (glasanje 6:3), čiji je autor konzervativni predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts (John Roberts), potvrdile presudu nižeg suda da je Tramp prekoračio ovlašćenja koristeći ovaj zakon iz 1977. Sud je zaključio da sporni Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (International Emergency Economic Powers Act – IEEPA), nije Trampu davao ovlašćenje da uvede carine, kako je on tvrdio, prenosi Rojters (Reuters).

„Naš zadatak danas je da odlučimo samo da li ovlašćenje da se ‘reguliše… uvoz’, koje je predsjedniku dato u IEEPA, obuhvata ovlašćenje da se uvedu carine. Ne obuhvata“, napisao je Roberts u odluci, pozivajući se na tekst zakona na koji se Tramp pozivao kao opravdanje za svoje široko postavljene carine.

Bijela kuća nije imala neposredan komentar na presudu. Demokrate i različite industrijske grupe pozdravile su odluku. Mnoge poslovne organizacije izrazile su zabrinutost da će presuda donijeti mjesece dodatne neizvjesnosti dok administracija bude pokušavala da uvede nove carine kroz druga pravna ovlašćenja.

Nakon odluke, američki berzanski indeksi, dugo izloženi Trampovim nepredvidivim potezima oko carina, porasli su najviše u više od dvije sedmice, dok je dolar oslabio. Prinosi na državne obveznice blago su porasli.

Sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh), u izdvojenom mišljenju kojem su se pridružili konzervativci Klarens Tomas (Clarence Thomas) i Semjuel Alito (Samuel Alito), naveo je da presuda ne mora nužno spriječiti Trampa „da uvede većinu (ako ne i sve) istih carina na osnovu drugih zakonskih ovlašćenja“, dodajući da „odluka suda vjerovatno neće značajno ograničiti predsjednička ovlašćenja u vezi sa carinama ubuduće“.

Dio većine Vrhovnog suda takođe je ocijenio da bi takvo tumačenje zadiralo u ovlašćenja Kongresa i kršilo pravni princip poznat kao doktrina „velikih pitanja“ (major questions doctrine).

Ova konzervativna doktrina zahtijeva da izvršna vlast za poteze „ogromnog ekonomskog i političkog značaja“ ima jasno ovlašćenje Kongresa. Sud je tu doktrinu ranije koristio kako bi blokirao neke ključne izvršne mjere demokratskog bivšeg predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden).

Roberts je, pozivajući se na raniju odluku Vrhovnog suda, napisao da predsjednik mora „da pokaže jasno ovlašćenje Kongresa“ kako bi opravdao „izuzetnu tvrdnju“ da ima moć da uvodi carine, dodajući: „On to ne može.“

Roberts je dodao da bi Kongres, u slučaju da je želio da predsjedniku da ovlašćenje za uvođenje carina, na osnovu IEEPA, to izričito učinio – »kao što je dosljedno činio u drugim carinskim zakonima“.

Tramp je carine – poreze na uvoznu robu – koristio kao ključno sredstvo ekonomske i spoljne politike. One su bile centralne u globalnom trgovinskom ratu koji je Tramp pokrenuo nakon početka svog drugog predsjedničkog mandata, što je otuđilo trgovinske partnere, uticalo na finansijska tržišta i povećalo globalnu ekonomsku neizvjesnost.

Vrhovni sud je do ovog zaključka došao u postupku pokrenutom po tužbama kompanija pogođenih carinama i 12 američkih saveznih država – većinom pod upravom demokrata – protiv Trampove dosad neviđene upotrebe ovog zakona da jednostrano nametne uvozne poreze.

Uz Robertsa, u većini su bili konzervativne sudije Nil Gorsač (Neil Gorsuch) i Ejmi Koni Baret (Amy Coney Barrett), koje je Tramp imenovao u prvom mandatu, kao i tri liberalne sudije – Sonja Sotomajor (Sonia Sotomayor), Elena Kagan i Ketandži Braun Džekson (Ketanji Brown Jackson).

Liberalne sudije nijesu podržale dio odluke koji se poziva na doktrinu „velikih pitanja“.

Vrhovni sud, koji ima konzervativnu većinu 6:3, ranije je u nizu drugih odluka donijetih po hitnom postupku, nakon Trampovog povratka u predsjedničku fotelju u januaru 2025, stao uz Trampa, dok su niži sudovi blokirali pojedine njegove politike.

Procjene su govorile da bi Trampove carine tokom naredne decenije mogle donijeti bilione dolara prihoda Sjedinjenim Državama, čija je ekonomija najveća u svijetu.

Trampova administracija nije objavila podatke o naplati carina od 14. decembra. Ekonomisti iz Penn-Wharton Budget Model-a procijenili su u petak da je iznos naplaćen po Trampovim carinama zasnovanim na IEEPA prešao 175 milijardi dolara – i da bi taj novac, nakon presude Vrhovnog suda protiv carina zasnovanih na IEEPA, vjerovatno morao da bude vraćen.

Ovlašćenja Kongresa

Ustav SAD daje Kongresu, a ne predsjedniku, ovlašćenje da uvodi poreze i carine. Tramp se, međutim, pozvao na zakonsko ovlašćenje, aktivirajući IEEPA, kako bi bez saglasnosti Kongresa nametnuo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD. Tramp je uveo i dodatne carine na osnovu drugih zakona, koji nijesu predmet ovog spora. Na osnovu državnih podataka od oktobra do sredine decembra, te carine čine oko trećinu prihoda od carina koje je uveo Tramp, piše Rojters.

IEEPA predsjedniku omogućava regulisanje trgovine u uslovima nacionalne vanredne situacije. Tramp je prvi predsjednik koji je IEEPA koristio da uvede carine – jedan od brojnih načina na koje je agresivno gurao granice izvršne vlasti nakon povratka na funkciju, u oblastima od migracija, preko smjena u federalnim agencijama, do raspoređivanja vojske u zemlji i vojnih operacija u inostranstvu.

Kavana je u izdvojenom mišljenju naveo da tekst IEEPA, kao i istorija i ranije odluke Vrhovnog suda, podržavaju stav Trampove administracije.

„Kao i kvote i embarga, carine su tradicionalno i uobičajeno sredstvo regulacije uvoza“, napisao je Kavana, uz čije mišljenje su stali Tomas i Alito.

„Carine o kojima je ovdje riječ mogu, ali i ne moraju, biti mudra politika“, dodao je Kavana. „Ali, gledano kroz tekst, istoriju i presedan, one su jasno zakonite. Uz dužno poštovanje – ne slažem se.“

Kavana je izrazio zabrinutost da će presuda vjerovatno imati „ozbiljne praktične posljedice u bliskoj budućnosti“, uključujući pitanja povraćaja novca i uloge carina u postizanju međunarodnih trgovinskih dogovora.

„Budući da su IEEPA carine pomogle u sklapanju trgovinskih sporazuma vrijednih bilione dolara – uključujući sa stranim državama od Kine do Ujedinjenog Kraljevstva i Japana – odluka suda može stvoriti neizvjesnost u vezi sa različitim trgovinskim aranžmanima“, napisao je Kavana.

„Povraćaj milijardi dolara imao bi značajne posljedice po američki trezor“, dodao je.

Tramp je carine opisivao kao ključne za ekonomsku bezbjednost SAD, tvrdeći da bi zemlja bez njih bila bespomoćna i uništena. U novembru je rekao novinarima da bi bez njegovih carina „ostatak svijeta ismijavao SAD“, tvrdeći da su „godinama koristili carine protiv nas i iskorištavali nas“. Tramp je rekao da su SAD zlostavljane od drugih zemalja, uključujući Kinu, drugu najveću ekonomiju u svijetu.

Kendis Lejng (Candace Laing), predsjednica i izvršna direktorica Kanadske privredne komore, rekla je da je odluka pravna presuda, a ne „reset“ američke trgovinske politike.

„Kanada treba da se pripremi za nove, grublje mehanizme kojima će se ponovo pojačavati trgovinski pritisak, potencijalno sa širim i razornijim efektima“, navela je Lejng u saopštenju.

Nakon što je Vrhovni sud u novembru saslušao argumente u predmetu, Tramp je rekao da će razmotriti alternative ako presuda bude protiv njega, poručujući novinarima da će „morati da razvijemo plan ‘druga igra“.

Ministar finansija SAD Skot Besent (Scott Bessent) i drugi zvaničnici administracije rekli su da će SAD koristiti druga pravna opravdanja kako bi zadržale što veći dio Trampovih carina. Među njima su odredbe koje dopuštaju carine na uvoznu robu koja ugrožava nacionalnu bezbjednost, kao i one koje omogućavaju uzvratne mjere – uključujući carine – protiv partnera za koje Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika (USTR) ocijeni da primjenjuju nepoštene trgovinske prakse prema američkim izvoznicima.

Nijedna od tih alternativa ne nudi fleksibilnost i „udarni“ efekat koji je Trampu pružao IEEPA, niti bi nužno mogla da u kratkom roku obnovi puni obim njegovih carina.

Lider demokrata u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) nazvao je odluku „pobjedom za novčanike svakog američkog potrošača“, dodajući da se „Trampov ilegalni carinski porez upravo srušio“. „Pokušao je da vlada dekretima i porodicama ispostavio račun. Dosta hаosa. Okončajte trgovinski rat“, poručio je.

Demokratska senatorka Elizabet Voren (Elizabeth Warren) rekla je da presuda ostavlja mnogo pitanja bez odgovora.

„Sud je oborio ove razorne carine, ali ne postoji pravni mehanizam da potrošači i mnoge male firme povrate novac koji su već platili. Umjesto toga, gigantske korporacije sa armijama advokata i lobista mogu tužiti za povraćaj carina, a onda taj novac jednostavno zadržati za sebe“, rekla je Voren.

Povećana pregovaračka poluga

Trampova mogućnost da gotovo trenutno uvede carine na robu bilo kog trgovinskog partnera, pod okriljem neke forme proglašenog nacionalnog vanrednog stanja, povećala je njegovu pregovaračku polugu prema drugim zemljama. To je navelo svjetske lidere da žure u Vašington kako bi obezbijedili trgovinske dogovore, koji su često uključivali obećanja o milijardama dolara investicija ili ponude većeg pristupa tržištu za američke kompanije.

Ali upotreba carina kao batine u američkoj spoljnoj politici uspjela je i da antagonizuje brojne zemlje, uključujući one koje su dugo smatrane najbližim saveznicima SAD, navodi Rojters.

IEEPA je istorijski korišćen za uvođenje sankcija neprijateljima ili zamrzavanje njihove imovine, a ne za uvođenje carina. U samom zakonu se riječ „carine“ ne pominje. Trampovo Ministarstvo pravde tvrdilo je da IEEPA omogućava carine jer predsjedniku daje ovlašćenje da „reguliše“ uvoz kako bi se odgovorilo na vanredne situacije.

Kongresna kancelarija za budžet (CBO) procijenila je da bi, ako sve sadašnje carine ostanu na snazi – uključujući i IEEPA dažbine – one donosile oko 300 milijardi dolara godišnje tokom naredne decenije.

Ukupni neto prihodi SAD od carinskih dažbina dostigli su rekordnih 195 milijardi dolara u fiskalnoj 2025. godini, koja je završena 30. septembra, prema podacima Ministarstva finansija SAD.

Drugog aprila, na datum koji je Tramp nazvao „Dan oslobođenja“ (Liberation Day), predsjednik je najavio ono što je nazvao „recipročnim“ carinama na robu iz većine trgovinskih partnera SAD, pozivajući se na IEEPA da bi, kako je rekao, odgovorio na nacionalnu vanrednu situaciju povezanu sa američkim trgovinskim deficitom, iako SAD bilježe trgovinski deficit već decenijama.

U februaru i martu 2025. Tramp je aktivirao IEEPA da uvede carine Kini, Kanadi i Meksiku, navodeći šverc fentanila i ilegalnih droga u SAD kao nacionalnu vanrednu situaciju.

Iznuđivanje ustupaka

Tramp je carine koristio za iznuđivanje ustupaka i ponovno pregovaranje trgovinskih sporazuma, kao i kao sredstvo kažnjavanja zemalja koje su mu bile politički trn u oku u temama nevezanim za trgovinu. To je uključivalo slučajeve od procesa u Brazilu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara (Jair Bolsonaro), preko kupovine ruske nafte u Indiji koja pomaže finansiranju ruskog rata u Ukrajini, do anti-carinske reklame kanadske provincije Ontario.

IEEPA je usvojio Kongres, a potpisao demokratski predsjednik Džimi Karter (Jimmy Carter). Prilikom usvajanja mjere, Kongres je postavio dodatna ograničenja na predsjednička ovlašćenja u odnosu na raniji zakon.

Pred sudijama su bila tri postupka u vezi sa carinama.

Američki Apelacioni sud za federalni okrug (Federal Circuit) sa sjedištem u Vašingtonu stao je uz pet malih preduzeća koja uvoze robu u jednom predmetu, i uz savezne države Arizona, Kolorado, Konektikat, Delaver, Ilinois, Mejn, Minesota, Nevada, Novi Meksiko, Njujork, Oregon i Vermont u drugom.

U odvojenom predmetu, federalni sudija u Vašingtonu stao je uz porodičnu kompaniju za igračke „Learning Resources“.