Šta liderke u Crnoj Gori očekuju u ovoj godini (II): Vrijeme je za dublje reforme, kvalitetnije investicije i jednake šanse za napredovanje

Ova godina biće prelomna za Crnu Goru u kontekstu pregovaračkog procesa s EU, a fokus treba da bude na jačanju infrastrukture, otpornosti privrede i kvaliteta investicija, ali i na dubinske reforme koje treba da obezbijede održiv rast, bolju povezanost sa regionom i snažnije uključivanje znanja, tehnologije i ljudskog kapitala u razvojni model države, ocijenile su četiri članice Asocijacije liderki Crne Gore (ALCG).

One u razgovoru za Forbes Crna Gora poručuju da žensko liderstvo u Crnoj Gori mora preći sa deklarativne podrške na sistemske, mjerljive mehanizme – kroz mentorstvo, mreže i jasne politike koje uklanjaju „nevidljive barijere“ i obezbjeđuju ženama jednake šanse za napredovanje i usklađivanje karijere i privatnog života.

Svetlana Vuksanović (Philip Morris Montenegro) 2026. vidi kao godinu strateškog pozicioniranja u kojoj je ključno pitanje otpornost i struktura rasta, a ne samo brzina. Turizam ostaje oslonac, dok rast najviše određuju kvalitet investicija i reforme koje jačaju predvidiv okvir i povjerenje investitora. Kao rizike navodi inflatorne pritiske i manjak kvalifikovane radne snage, a šansu vidi u pametnim i održivim ulaganjima uz povratak dijaspore i privlačenje talenata. EU put opisuje kao transformativan, uz poruku da su presudni dosljednost i kredibilitet reformi, dok AI neće donijeti nagle promjene, ali će trajno mijenjati rad organizacija. Poručuje da žensko liderstvo treba graditi kroz mjerljiva, sistemska rješenja i profesionalne mreže koje ruše „nevidljive barijere“, jer je to razvojni resurs, a ne simbolika.

Tanja Čepić (notarka) poručuje da 2026. treba iskoristiti za unapređenje postojećih sistema kroz strateško planiranje i otklanjanje slabosti. Kao stabilizatore vidi jačanje domaće poljoprivrede radi smanjenja uvozne zavisnosti i pritiska na cijene, dok su turizmu potrebna infrastrukturna rješenja i ponuda koja bi oživjela centralni i sjeverni dio zemlje i smanjila sezonalnost. IT i digitalne kapacitete prepoznaje kao motor rasta, ali upozorava da je ključan rizik nepripremljenost za AI i izostanak jasnih pravila za odgovornu primjenu i zaštitu podataka. Ukazuje na strukturni manjak radne snage, iseljavanje mladih i političku volatilnost kao kočnicu investicijama, dok EU put vidi kao veliku šansu uz oprez zbog mogućeg raskoraka između ambicija i stvarnih kapaciteta institucija. Poručuje da žensko liderstvo ne može biti stvar deklaracija i potrebni su, prije svega, uslovi da žene mogu ravnopravno graditi karijeru i porodicu, bez „kazne“ u profesionalnom napredovanju.

Kornelia Santai Nagy (YES Event) poručuje da bez brzih saobraćajnica, auto-puteva i efikasnih aerodroma nema ravnomjernog razvoja ni jače povezanosti, te da dostupnost i logistika presudno utiču na rokove, budžete i investicionu atraktivnost, posebno kroz modernizaciju aerodroma i bolju dostupnost sjevera. Kao rizik izdvaja nisku produktivnost i pritisak na mikro i mala preduzeća pod inflacijom, dok šansu vidi u izvozu usluga i znanja i povezivanju s regionalnim i globalnim tržištima. EU standarde smatra zahtjevnim, ali dugoročno stabilizujućim. Potencijal AI vidi u rasterećenju administracije, uz poruku da su edukacija ljudi i zaštita podataka ključni. Ističe da najveća prepreka ženskom liderstvu danas nije manjak ambicije, već manjak strukture podrške u momentima kada je ona najpotrebnija.

Zorica Mišković Pavićević (Big Fashion) naglašava da su investicije u infrastrukturu i turizam presudne, uz nastavak izgradnje auto-puta i modernizaciju puteva i željeznice, a turizam vidi kao motor rasta koji mora snažnije raditi i van ljetnjih mjeseci. Ističe da građani ekonomiju mjere kroz odnos zarada i troškova i kroz ulaganja u javne usluge. Kao najveće rizike navodi nedostatak domaće radne snage i uvoznu zavisnost, dok šansu vidi u EU fondovima/Planu rasta i zelenoj energiji, uz digitalnu transformaciju. Upozorava da u procesu pristupanja EU reforme ne smiju ostati formalne, već da se kroz primjenu zakona pretvore u stvarna poboljšanja, a AI posmatra kao alat koji može povećati efikasnost sistema (posebno zdravstva i javne uprave. Smatra da žene na liderskim pozicijama treba aktivno promovisati i podržati konkretnim mjerama, jer najveća prepreka ostaje očekivanje da moraju biti „više spremne“ da bi dobile istu šansu.

Svetlana Vuksanović: Najveći uticaj na privredni rast imaće kvalitet investicija

Izvršna direktorka kompanije Philip Morris Montenegro Svetlana Vuksanović 2026. vidi kao godinu prelaska iz faze postkriznog oporavka u fazu strateškog pozicioniranja.

Smatra da ključno pitanje za Crnu Goru više nije isključivo brzina rasta, već njegova otpornost i struktura.  

„Turizam će ostati važan oslonac ekonomije, ali njegova dugoročna vrijednost će zavisiti od produženja sezone, rasta dodate vrijednosti i snažnije integracije sa domaćom privredom“, navela je Vuksanović.

Prema njenim riječima, najveći uticaj na privredni rast imaće kvalitet investicija, prije svega u infrastrukturu, energetiku i digitalne usluge, kao i sprovođenje strukturnih reformi koje jačaju predvidivost regulatornog okvira, institucionalnu efikasnost i povjerenje investitora.

„Upravo 2026. godina nam je prilika da svi damo doprinos na ovim poljima“, poručila je.

Kako je kazala, veliki rizici dolaze iz spoljnog okruženja. Produženi inflatorni pritisci i usporavanje ekonomskih aktivnosti u ključnim evropskim ekonomijama mogu negativno uticati na potrošnju, turizam i investicije.

„Dodatni izazov predstavlja tržište rada, gdje nedostatak kvalifikovane radne snage postaje strukturno ograničenje“, rekla je Vuksanović.

Istovremeno, kako je dodala, upravo u tim oblastima nalaze se i najveće prilike.

„Crna Gora ima potencijal da se pozicionira kao destinacija za pametna i održiva ulaganja, naročito u obnovljive izvore energije, održivu gradnju, digitalne usluge i mala, visokoefikasna preduzeća. Uz adekvatne politike koje podstiču povratak dijaspore, privlačenje talenata i razvoj preduzetništva, tržište rada može postati snažan razvojni resurs“, istakla je Vuksanović.

Važno je i da, kako kaže, ekonomske politike budu usmjerene na jačanje sistema. Fokus treba da bude na predvidivoj ekonomskoj politici, jačanju inspekcijskih mehanizama, borbi protiv šverca, kao i na edukaciji, prevenciji i dosljednoj primjeni zakona, „jer se tako gradi fer konkurencija i stabilan poslovni ambijent“.

Vuksanović ocjenjuje da proces pristupanja Evropskoj uniji ima dubok transformativni efekat na crnogorsko društvo, a puni efekti će se vidjeti samim ulaskom.

Prema njenim riječima, Evropska unija bi trebalo da znači više reda u sistemu, manje improvizacije i jasnijih pravila za sve.

Ističe da je usklađivanje sa evropskim standardima u upravljanju, vladavini prava, obrazovanju i tehnologiji ključno jer mijenja i institucije i društvene navike.

U kombinaciji sa globalnim trendovima digitalizacije, zelene tranzicije i promjena na tržištu rada, Crna Gora, kako navodi, može postati mala, ali agilna evropska ekonomija.

Ukazuje da će ishod tog procesa zavisiti manje od brzine reformi, a više od njihove dosljednosti, kredibiliteta i društvene inkluzivnosti.

„Zato nije slučajno da biznis zajednica godinama ukazuje donosiocima odluka na važnost predvidivog i transparentnog poslovnog ambijenta, zasnovanog na vladavini prava i poštovanju zakonskih okvira i procedura. Jednako je važno da se Reformska agenda i primjena evropskih praksi sprovode uz uvažavanje lokalnog konteksta, kapaciteta i realnih potreba privrede i građana Crne Gore“, poručila je.

Vuksanović smatra da u 2026. godini vještačka inteligencija i automatizacija neće donijeti nagle i dramatične promjene u Crnoj Gori, ali će trajno promijeniti način na koji organizacije funkcionišu kod nas.

Najvidljiviji efekti biće u administraciji, finansijama, marketingu i korisničkim uslugama kroz veću efikasnost i niže troškove, dok najveći potencijal vidi u jačanju malih i srednjih preduzeća, kojima se otvaraju kapaciteti ranije rezervisani za velike sisteme.

Kao glavne rizike navodi nedovoljnu digitalnu spremnost, zaštitu podataka i regulatorni okvir, uz poruku da je ključno da sistem kroz obrazovanje, prekvalifikacije i jasne standarde usmjeri uticaj AI na tržište rada.

Govoreći o ženskom liderstvu, ukazuje da njegovo jačanje zahtijeva prelazak sa deklarativne podrške na sistemska i mjerljiva rješenja.

„Potrebne su promjene koje obuhvataju čitav profesionalni ciklus, od ranog prepoznavanja potencijala, preko pristupa odgovornim projektima i kapitalu, do vidljivosti na mjestima donošenja odluka“, poručila je.

Smatra da žensko liderstvo treba graditi sistemski, kroz profesionalne platforme koje povezuju znanje i uticaj. Asocijacija liderki Crne Gore se, kako navodi, profilisala kao prostor koji žensko liderstvo tretira kao razvojni resurs, a ne izuzetak, posebno kroz umrežavanje, mentorstvo i javni dijalog, čime se smanjuje jaz u pristupu neformalnim mrežama odlučivanja i povjerenja.

Kao najveću prepreku ističe „nevidljive barijere” – nepisana pravila i ustaljeni obrasci koji usporavaju napredovanje žena ka vrhu i zbog toga su inicijative poput Asocijacije liderki važne jer stvaraju kontinuitet, vidljivost i kritičnu masu koja mijenja percepciju liderstva, »jer ono odavno nije samo u muškim rukama“.

„Kada se žensko liderstvo integriše u razvojne strategije kompanija i institucija, a ne tretira kao pitanje rodne ravnopravnosti i puke simbolike, uvjerena sam da će postati jedan od ključnih faktora dugoročne konkurentnosti crnogorskog društva“, zaključila je Vuksanović.

Kornelia Santai Nagy: Bez auto-puteva i efikasnih aerodroma nema ni ravnomjernog razvoja

Suosnivačica agencije Yellow Event Service (YES Event) Kornelia Santai Nagy poručuje da su ključni faktor za Crnu Goru u narednom periodu ulaganja u osnovnu infrastrukturu, jer bez brzih cesta, auto-puteva i efikasnih aerodroma nema ni ravnomjernog razvoja ni jače povezanosti sa regionom i svijetom.

„Iz mog iskustva, dostupnost i logistika često odlučuju da li se projekat može realizovati u realnim rokovima i budžetima. Bolja dostupnost sjevera i modernizacija aerodroma direktno utiču na turizam, logistiku i investicionu atraktivnost zemlje. Kada se javna ulaganja strateški povežu sa privatnim sektorom i lokalnim biznisima, stvara se dugoročniji razvojni efekat“, poručila je.

Ona najveći rizik za crnogorsku ekonomiju vidi u niskoj produktivnosti i malom tržištu, zbog čega mikro i mala preduzeća rade sa vrlo malo prostora za greške.

„U svakodnevnom radu vidim koliko su vlasnici malih firmi pod pritiskom da istovremeno vode posao, prodaju i rješavaju operativne probleme“, kazala je.

Inflacija, kako je dodala, dodatno pritiska marže, dok troškovi rada i ostali troškovi rastu brže nego što firme mogu da prilagode cijene.

Priliku vidi u firmama koje uspiju da se povežu sa regionalnim i globalnim tržištem i izvoze usluge ili znanje.

„Za malu ekonomiju, to je jedan od rijetkih načina da se poveća obim posla i stabilnost zapošljavanja“, istakla je.

Govoreći o procesu pristupanja Crne Gore EU, kazala je da to znači prije svega uvođenje viših standarda u poslovanju, bezbjednosti i kvalitetu usluga, što je važno za dugoročnu konkurentnost.

Iz ugla preduzetnika, kako je navela, ti standardi jesu zahtjevni, ali dugoročno donose sigurnije i ozbiljnije poslovno okruženje.

„Paralelno sa tim, globalni trendovi poput rasta troškova, nestabilnosti tržišta i ubrzane digitalizacije traže od kompanija veću fleksibilnost i brže prilagođavanje. Tehnologija mijenja način rada, ali i očekivanja klijenata, što posebno utiče na uslužne djelatnosti“, kazala je Santai Nagy.

Ističe da je stvarna prilika za Crnu Goru u turizmu sa većom dodatom vrijednošću, kroz poslovne i kongresne događaje, gastronomiju i profesionalne usluge koje prate investicije i brendove.

„Kada se standardi i globalni trendovi povežu sa razvojem realnih kapaciteta, tada promjene mogu donijeti stvarni razvoj, a ne samo dodatni pritisak na privredu“, poručila je.

Na pitanje koliko će AI i automatizacija realno promijeniti poslovanje u Crnoj Gori u 2026. godini, odgovorila je danajveći potencijal AI-a vidi u rasterećenju ljudi od administracije, planiranja i ponavljajućih zadataka, gdje se danas gubi mnogo vremena.

Kako je kazala, u operativnim biznisima tehnologija može pomoći u organizaciji, ali ne može zamijeniti iskustvo i donošenje odluka na terenu.

„Kao neko ko vodi tim, svjesna sam da bez edukacije ljudi nijedna tehnologija ne može dati prave rezultate. Zato je ulaganje u znanja i vještine ključno da bi AI bio podrška, a ne dodatni stres“, rekla je.

Ukazuje da najveći rizik ostaje nekritična upotreba alata i slaba zaštita poslovnih podataka.

Govoreći o ženskom liderstvuiz ugla preduzetnice, smatra da fokus treba da bude na podršci ženama u fazi rasta biznisa, ne samo na pokretanju poslovanja.

Ističe da kada firme krenu da se šire, dolaze veći finansijski rizici, kompleksnije odluke i veća odgovornost, a tada često nedostaje sistemska i mentorska podrška.

„Iz ličnog iskustva znam da u toj fazi mnoge žene ostaju same sa svim obavezama, bez prostora za strateško razmišljanje. Zato su kvalitetno mentorstvo, razmjena iskustava i pouzdane profesionalne mreže ključni“, rekla je Santai Nagy.

Poručuje da najveća prepreka danas nije manjak ambicije, već manjak strukture podrške u momentima kada je ona najpotrebnija.

Zorica Mišković Pavićević: Građani ekonomiju osjećaju kroz mjesečna primanja i ulaganja u javne usluge

Izvršna direktorica kompanije Big Fashion Podgorica Zorica Mišković Pavićević ističe da su ulaganja u infrastrukturu i turizam presudna za jačanje privrede.

„Ovdje bih akcenat stavila na investiranje, prije svega u infrastrukturu i turizam. U tom kontekstu kao ključne stavke vidim nastavak izgradnje auto-puta i modernizaciju puteva i željeznice“, rekla je Mišković Pavićević odgovarajući na pitanje koja ekonomska kretanja smatra ključnim za Crnu Goru u 2026. godini i šta će imati najveći uticaj na privredni rast.

Smatra da turizam treba da bude jak motor rasta s tendencijom da se ekonomija u tom dijelu značajno osnaži na period van ljetnjih mjeseci.

Ukazuje da građani ekonomiju osjećaju kroz to da li im mjesečna primanja prate troškove i koliko država ulaže u javne usluge koje realno poboljšavaju kvalitet života.

„S tog aspekta je suština da stvorimo ambijent u kojem se rad isplati, a investicije donose korist čitavoj zajednici“, poručila je Mišković Pavićević.

Govoreći o rizicima i prilikama za crnogorsku ekonomiju u ovoj godini, ona je ocijenila da iz ugla Asocijacije liderki na 2026. treba gledati s oprezom, ali i velikom ambicijom.

Najveći rizik vidi u strukturnom nedostatku domaće radne snage i visokoj uvoznoj zavisnosti.

„Na drugoj strani imamo mogućnost korišćenja EU fondova kroz Plan rasta i sve izraženiji fokus na zelenu energiju nam otvara prostor da kroz održivo poslovanje i digitalnu transformaciju pozicioniramo Crnu Goru kao reformsku i konkurentnu ekonomiju. Naš zadatak je da te prilike iskoristimo za jačanje ekonomske otpornosti, pretvarajući izazove na tržištu rada u motivaciju za veća ulaganja u obrazovanje i zadržavanje kvalitetnih kadrova unutar naših kompanija“, kazala je Mišković Pavićević.

Poručuje da je 2026. istorijska godina za Crnu Goru u kontekstu pregovaračkog procesa s EU i intenziviranje pregovora i obaveza koje iz njega proizlaze, u cilju privremenog zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja, dodatno pojačava pritisak na reforme u oblastima vladavine prava, javne uprave i drugih ključnih segmenata s aspekta evropske integracije.

„Naravno, cilj je jačanje povjerenja u ovaj proces, kroz veće povjerenje u institucije. Ukupan efekat u 2026. godini zavisiće od naše spremnosti da reforme ne budu samo formalno ispunjavanje obaveza, već da, kroz sprovođenje zakona, budu pretočene u stvarna poboljšanja kvaliteta života građana i građanki“, kazala je Mišković Pavićević.

Na pitanje koliko će AI i automatizacija realno promijeniti poslovanje u Crnoj Gori u 2026. godini, odgovorila je da je u eri digitalne transformacije, vještačka inteligencija samo jedan segment ovog procesa koji značajno utiče na kreiranje stila i načina života čovjeka.

„Prije svega, to je alat koji treba da nam pomogne da na brži i efikasniji način funkcionišemo u društvu i generalno u sistemu, ostavljajući nam više vremena i prostora za naše ključne aktivnosti. Najveći potencijal vidim u zdravstvu i efikasnijoj javnoj upravi, dok rizik svakako leži u našem strahu od promjena i za bezbjednost ličnih podataka“, kazala je.

Podsjeća da mašine i digitalne platforme već zamjenjuju čovjeka, ali ukazuje da AI prije svega treba primjenjujivati na način da olakša djelovanje i rad.

„Ključ je u učenju i to cjeloživotnom učenju, jer tehnologiju treba, prije svega, da vidimo i koristimo kao saveznika“, poručila je.

Govoreći o ženskom liderstvu, ocijenila je da je više razloga zbog čega treba ne samo podsticati i ohrabrivati žene da budu na liderskim pozicijama, već ih konkretnim predlozima i akcijama promovisati i podržavati.

„Balansiranje između profesionalnog angažovanja i obaveza kod kuće ne treba da guši ambiciju i usporava napredak, već, naprotiv, da rezultira podrškom ženama da se iskazuju kroz liderstvo“, poručila je.

Prema njenim riječima, prisustvo žena na menadžerskim pozicijama je najizraženije i najvidljivije u javnoj upravi i finansijskom sektoru.

„Srećna sam što sam imala i imam priliku da razmjenjujem iskustva, susrećem se i družim sa ženama koje odišu kvalitetom liderstva na različitim nivoima i koje su suptilna i neizostavna snaga našeg društva“, kazala je Mišković Pavićević.

Ističe da je najveća prepreka svakako očekivanje da žena treba da bude višestruko spremna da bi dobila istu šansu. 

Tanja Čepić: Fokus da bude na strateškom planiranju i otklanjanju slabosti

Notarka Tanja Čepić ključna ekonomska kretanja za Crnu Goru u ovoj godini vidi prije svega u unapređenju postojećih sistema, a ne u oslanjanju na nove, velike kapitalne projekte.

S obzirom na to da za narednu godinu nijesu najavljene značajnije investicije tog tipa, fokus bi, kako kaže, trebalo da bude na strateškom planiranju i otklanjanju uočenih slabosti iz prethodnog perioda.

„Prije svega, neophodne su detaljne i stručno utemeljene analize koje bi omogućile dalji razvoj saobraćajne infrastrukture i kvalitetniju povezanost Crne Gore sa regionom i šire. Efikasna infrastruktura predstavlja osnovu održivog privrednog rasta i konkurentnosti“, rekla je Čepić.

Naglašava i važnost smanjenja zavisnosti od uvoza poljoprivrednih proizvoda kroz jačanje domaće poljoprivrede, radi stabilnijih cijena i veće ekonomske sigurnosti.

Smatra da u turizmu prioritet treba da bude uklanjanje infrastrukturnih problema i stvaranje ponude koja bi oživjela centralni i sjeverni dio zemlje, uz smanjenje sezonalnosti.

Kao važan prioritet ističe i razvoj IT sektora i digitalnih kapaciteta kao pokretača ukupnog rasta.

Najveći rizik za crnogorsku ekonomiju u ovoj godini i dalje vidi u izraženoj zavisnosti od turizma.

„Iako je turizam ključna privredna grana, on već godinama ukazuje na strukturne slabosti, naročito u pogledu oscilacije tokom sezona, izloženosti spoljnim šokovima i koncentracije tržišta. Zbog toga su neophodne mjere koje bi ovu granu učinile otpornijom i ekonomski održivijom“, poručila je Čepić.

Prema njenim riječima, dodatni izazov predstavlja nedostatak radne snage u gotovo svim ključnim granama privrede, kao i kontinuirano iseljavanje mladih, što ukazuje na potrebu za sistemskim rješenjima.

Posebno je, kako kaže, važno pronaći održiv balans između potreba privrede i privrednika i obezbjeđivanja optimalnih uslova rada za zaposlene.

Kao značajan rizik izdvaja i političku volatilnost, koja može djelovati obeshrabrujuće na strane, posebno dugoročne i kapitalno intenzivne investicije.

„Stabilan i predvidiv institucionalni okvir predstavlja ključni preduslov za priliv stranog kapitala neophodnog za dalji razvoj Crne Gore“, ocijenila je.

Kada je riječ o prilikama, Čepić najveći potencijal vidi u jačanju investicija usmjerenih ka sektoru proizvodnje, čime bi se doprinijelo diversifikaciji ekonomije i smanjenju prevelike zavisnosti od uslužnih djelatnosti.

„Takođe, značajnu razvojnu priliku predstavlja smanjenje razlika u stepenu razvijenosti između južnog i sjevernog dijela Crne Gore, kroz ciljane investicije i ravnomjerniji regionalni razvoj“, rekla je.

Ona je ocijenila da proces pristupanja Evropskoj uniji predstavlja realnu i ozbiljnu priliku koja bi u 2026. godini mogla imati snažan pozitivan uticaj na crnogorsko društvo.

Prije svega, kako je dodala, riječ je o potencijalu za veća ulaganja u ključne infrastrukturne projekte, realizaciju kapitalnih investicija, smanjenje nezaposlenosti, kao i olakšano kretanje ljudi, kapitala i usluga.

„Istovremeno, put ka Evropskoj uniji nosi i značajne izazove. Oni se odnose ne samo na ubrzano donošenje i usklađivanje zakonodavstva, već i na sposobnost institucija da ta rješenja dosljedno primijene u praksi. Postoji realan rizik raskoraka između ambicioznih ciljeva i stvarnih kapaciteta društva“, navela je.

Zbog toga će, kako kaže, proces evropskih integracija u 2026. godini zahtijevati brze, ali sadržinski utemeljene i održive reforme, uz kontinuiran angažman svih institucija i visok stepen odgovornosti svakog pojedinca.

Istakla je da je pri tome važno učiti iz iskustava i grešaka kroz koje su prošle države članice, poput Hrvatske, kako bi se rješenja promišljala unaprijed, a ne tek kao odgovor na nastale posljedice.

Na pitanje koliko će AI i automatizacija realno promijeniti poslovanje u Crnoj Gori u 2026. godini, odgovorila je da ćeimati značajan, ali i selektivan uticaj na poslovanje u Crnoj Gori.

Ističe da kao mala zemlja, Crna Gora ima određenu prednost kada je riječ o bržem uvođenju novih tehnologija, jer manji sistemi omogućavaju lakšu implementaciju i prilagođavanje digitalnih rješenja.

„Istovremeno, crnogorsko društvo karakteriše određeni stepen skepticizma i ograničena spremnost na brze promjene, što može usporiti širu primjenu novih tehnologija“, ocijenila je.

Ipak, imajući u vidu brzinu razvoja modela vještačke inteligencije i njihovu sve veću relevantnost na globalnom nivou, smatra da će Crna Gora već u 2026. godini biti prinuđena da se aktivnije uključi u ovaj proces i da pokuša da prilagodi nove tehnologije sopstvenim potrebama.

„Takav iskorak biće moguć isključivo ukoliko inicijativa krene od državnih institucija i vodećih privrednih subjekata, koji moraju preuzeti odgovornost i uložiti sredstva u razvoj ljudskog kapitala“, kazala je Čepić.

Naglašava potrebu da se stvore uslovi za povratak mladih IT stručnjaka iz inostranstva i podrži domaći talenat, uz upozorenje da je najveći rizik nepripremljenost za vještačku inteligenciju i izostanak jasnih pravila za njenu odgovornu primjenu, zaštitu podataka i očuvanje radnih mjesta.

Govoreći o ženskom liderstvu, ocijenila je da, iako se često može čuti da su žene, kako u svijetu tako i u Crnoj Gori, dostigle punu ravnopravnost, to je i dalje daleko od stvarnosti.

„U praksi su i dalje prisutni različiti oblici diskriminacije – od razlika u zaradama, preko neprimjerenih komentara i potcjenjivanja, do ograničavanja profesionalnog napredovanja i održavanja stereotipa. Zbog toga će društvu biti potrebno još mnogo vremena da se približi stvarnoj rodnoj ravnopravnosti“, kazala je Čepić.

Istakla je da su promjene moguće jedino ako pojedinci, a posebno oni na rukovodećim pozicijama, počnu da mijenjaju svoje pristupe i preuzmu ličnu odgovornost, umjesto da djeluju po ustaljenim obrascima.

U tom procesu, kako kaže, ključnu ulogu imaju jasne kompanijske politike i mreže podrške i mentorstva, poput Asocijacije liderki Crne Gore, koje doprinose većoj vidljivosti i profesionalnom osnaživanju žena.

„Na kraju, važno je naglasiti da žena ima pravo da želi i profesionalnu karijeru i porodicu, bez potrebe da bira između ta dva. Kompanije i institucije moraju ovu realnost uzeti u obzir prilikom kreiranja svojih politika, kako bi ženama bio omogućen profesionalni rast i tokom perioda trudnoće, roditeljskog odsustva, i samog majčinstva. To nije povlastica, već osnov za istinsku ravnopravnost i održivo radno okruženje“, poručila je Čepić.