Pitanja na koja Davos želi da odgovori – i ona na koja mora: Nikad teže dileme pred svijetom

Ovogodišnji Svjetski ekonomski forum u Davosu ponovo je okupio globalnu elitu kako bi, kroz dijalog i saradnju, pokušala da pronađe rješenja koja bi u budućnosti mogla biti primijenjena u suočavanju s najvećim izazovima na planeti.

Diskusija je unaprijed trasirana kroz pet ključnih pitanja:

• Kako možemo sarađivati u svijetu koji je sve više ispunjen sukobima?
• Kako možemo otključati nove izvore rasta?
• Kako možemo bolje ulagati u ljude?
• Kako možemo primjenjivati inovacije na širokom nivou i na odgovoran način?
• Kako možemo graditi prosperitet u okviru planetarnih ograničenja?

Ova pitanja odražavaju ključne teme koje je nužno adresirati – teme koje postaju sve dinamičnije i zahtijevaju još brže i odlučnije odgovore.

Saradnja i dijalog

Već kod prvog pitanja svijet se suočava s ozbiljnim dilemama. Da li je saradnja moguća u svijetu u kojem se vojne intervencije sprovode bez konsultacija u Ujedinjenim nacijama? Postoji li dijalog u svijetu u kojem predsjednik jedne države prijeti oduzimanjem teritorije drugoj državi, pozivajući se na sopstvene interese? Ima li saradnje u svijetu u kojem i naizgled najsolidnija institucija, poput NATO-a, djeluje kao da je pred raspadom? Postoji li dijalog tamo gdje se vode trgovinski ratovi i podižu carine bez ozbiljne rasprave o posljedicama takvih mjera?

U svijetu sve izraženijeg manjka saradnje, usljed oštro suprotstavljenih interesa, dijalog u Davosu – ali i nakon njega – biće važniji nego ikada ranije. Istovremeno, biće teže nego ikad uspostaviti ga, odnosno „natjerati“ ključne aktere da sjednu za sto i dođu do dogovora.

Resursi

Ono što je iznad zemlje izjednačilo se s onim ispod nje – rudni i drugi resursi. Ili se to može posmatrati i obrnuto. Rijetki metali, nafta i sirovine koje pokreću savremeni svijet nikada nijesu bili u fokusu javnosti kao tokom prošle godine.

Kina se već snažno pozicionirala u njihovoj eksploataciji, Sjedinjene Američke Države posljednjim potezima pokazuju da nastoje da je što aktivnije prate, dok Evropska unija tek traži svoje mjesto, uz značajno zakašnjenje. Iako je izvjesno da će se o ovoj temi u Davosu govoriti manje nego što njen značaj nalaže, zbog nespremnosti aktera da „otvore karte“, to ne umanjuje potrebu za dijalogom.

Vještačka inteligencija

Vještačka inteligencija bila je riječ godine u 2025. Ulaganja dostižu nivoe koji prevazilaze dosadašnje okvire, ali još važnije – AI će imati dubok uticaj na tržište rada i životnu sredinu. Količine energije i vode potrebne za razvoj i funkcionisanje sistema zasnovanih na vještačkoj inteligenciji u najmanju ruku izazivaju zabrinutost.

Zbog toga će se ova tema neizbježno naći u fokusu Davosa, a globalna javnost pažljivo će pratiti koje se mjere i rješenja predlažu. Jedno od prvih pitanja jeste kako da države prate brzinu razvoja vještačke inteligencije, naročito u regulatornom smislu – da li će institucije uspjeti da oblikuju pravila koja će omogućiti odgovoran razvoj AI i u kojoj mjeri je tu oblast uopšte potrebno regulisati.

AI i ljudi

I donosioce odluka i one koji od tih odluka zavise jednako brine da li će razvoj vještačke inteligencije dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili će, naprotiv, omogućiti stvaranje više novih poslova nego što će ih automatizacija ugasiti.

U posljednje vrijeme sve je izraženiji sukob interesa između kompanija koje teže većoj efikasnosti i boljim poslovnim rezultatima zahvaljujući AI, i radnika koji bi mogli ostati bez posla. Da li će poslovni sektor omogućiti i finansirati njihovu tranziciju ka novim zanimanjima jedno je od najtežih pitanja na koje se očekuju odgovori iz Davosa. Ipak, analitičari procjenjuju da svijet trenutno nije pretjerano zabrinut zbog uticaja AI na tržište rada.

Životna sredina

Sve priče o novom rastu i uspjehu u osnovi se svode na isto pitanje: u kakvom okruženju će se taj rast ostvarivati? Da li je planeta zaista odlučna i istrajna u namjeri da preokrene negativne trendove klimatskih promjena?

Prelazak na obnovljive izvore energije zahtijeva ogromna ulaganja, što otvara ozbiljne konflikte interesa – između onoga što privreda želi i onoga što mora da uloži u održivo poslovanje, ali i između interesa kompanija, država i građana.

Iako je u svim oblastima neophodno povući „crvene linije“ koje čovječanstvo ne bi smjelo da pređe, upravo je u ovoj oblasti taj izazov najizraženiji. No, jedno je povući crvenu liniju, a sasvim drugo dosljedno je poštovati.

Nacionalno ili planetarno

Već prvog dana, pa i prije samog početka foruma, pojavili su se signali da ovogodišnji Davos možda neće donijeti krupne pomake. Mnogo toga zavisi od poruka koje će poslati svjetski lideri. Ipak, imajući u vidu nivo polarizacije koji je svijet dostigao posljednjih godina, i najmanji pomak u dijalogu biće dragocjen.

Jedno od ključnih pitanja koje ostaje iza ovogodišnjeg foruma jeste da li uopšte postoji planetarni interes ili će nacionalni interesi i dalje dominirati globalnom politikom. Ipak, sama činjenica da u Davos i dalje dolaze i oni kojima je nacionalni interes, barem naizgled, jedina vodilja – daje određenu dozu optimizma.