AI balon: pet stvari koje treba da znate kako biste zaštitili svoje finansije od mogućeg sloma

Nova godina je počela onako kako se 2025. i završila – uz snažan rast cijena akcija, uprkos upozorenjima dijela stručne javnosti da je taj rast podstaknut precijenjenim tehnološkim kompanijama. Strahovi od takozvanog „AI balona“ iznosili su akteri od guvernera Banke Engleske do izvršnog direktora Alfabeta (Alphabet), matične kompanije Gugla (Google).

Čak i ako nijeste direktno ulagali u tehnološke akcije, velika je vjerovatnoća da ste ipak izloženi kompanijama koje posluju u toj sferi. A čak i ako nijeste, njihov eventualni pad mogao bi da povuče za sobom i vrijednost drugih kompanija, piše Gardian (Guardian).

Treba li, dakle, da budete zabrinuti zbog AI balona? I šta možete učiniti da se zaštitite? Ovo je pet ključnih stvari koje treba da znate:

Balone je teško predvidjeti

„Nikada ne znate da li je postojao balon dok se on već ne rasprsne“, kaže Deniel Kazali (Daniel Casali), glavni investicioni strateg u kompaniji za upravljanje imovinom Evelin Partners (Evelyn Partners). A da Gardijan Mani (Guardian Money) može da predvidi vrhove i padove na berzi, vi biste to prvi saznali – neposredno prije nego što bismo svi unovčili ulaganja i otišli u penziju, navodi se u tekstu.

Pojedini komentatori smatraju da investitori trenutno plaćaju previše za tehnološke akcije zbog pogrešnih očekivanja o tome koliku će zaradu kompanije ostvariti zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije.

Međutim, drugi se s tim ne slažu. Bankari iz UBS-a, na primjer, iznijeli su pozitivne prognoze za AI u svom godišnjem izvještaju. Iako su priznali da u sektoru postoje rizici, ukazali su na potencijal za znatno veća ulaganja u ovu tehnologiju. To bi, kako navode, moglo da podrži dalji rast akcija povezanih s AI-jem tokom 2026. godine.

Čak i ako se ispostavi da su te kompanije precijenjene, može proći dosta vremena prije nego što se to zaista odrazi na tržište. Trenutno se AI tehnologija razvija izuzetno brzo, i za svaki neuspjeh može se pojaviti novo tehnološko otkriće, podsjeća Gardian.

Zbog toga nije mudro donositi odluke isključivo na osnovu pretpostavke da je balon pred pucanjem.

Slom bi mogao da utiče i na vas

„Ako se balon formirao u AI sektoru, rasprodaja se tu neće zaustaviti, svi ostali čamci počeće da tonu“, kaže Kazali. „Dolazi do prelivanja krize. Rasprodaja u AI sektoru utiče na sve.“

Ako dođe do sloma, logično je da bi najviše stradale kompanije koje su obećavale buduće profite zasnovane na korišćenju vještačke inteligencije. Za one koji nijesu direktno povezani s industrijom ključna je sigurnost.

„Povjerenje je sve“, kaže Kazali. „Ako investitori izgube povjerenje, isto će se desiti i sa kompanijama i potrošačima.“

Globalni berzanski krah mogao bi da utiče na vaše radno mjesto, na bankarski sektor – Banka Engleske je u decembru upozorila na rizike po finansijsku stabilnost – ali i na širu ekonomiju. Svaka ulaganja u akcije koja imate, bilo direktno ili kroz individualni štedni račun (ISA) ili penzioni fond, a kojima možda ne posvećujete veliku pažnju, mogla bi da izgube na vrijednosti.

Tehnološke akcije vjerovatno bi pretrpjele najveće gubitke, a moguće je da u njih imate uložen novac, a da toga nijeste ni svjesni. Den Koutsvort (Dan Coatsworth), direktor tržišta u investicionoj platformi AJ Bell, kaže:

„Neki ljudi misle da će izbjeći preveliku izloženost AI akcijama izlistanim u SAD ako ulažu u globalni indeksni fond. Ono što možda ne shvataju jeste da je američko tržište prepuno tehnoloških kompanija i da sama geografija čini ogroman dio globalnog tržišta, čak 72% MSCI World indeksa.“

Gubici nijesu stvarni dok ne prodate

Ipak, kada je riječ o penzijama i investicijama, stvarni gubitak nakon pada berze nastaje tek kada prodate akcije.

U planiranju i reagovanju na tržišne oscilacije treba razmišljati u okvirima godina, a ne sedmica ili mjeseci.

„Penzioni fondovi su krajnje dugoročna ulaganja i važno je ne dozvoliti da vas špekulacije ili kratkoročna volatilnost natjeraju na ishitrene poteze zbog kojih biste kasnije mogli da zažalite“, kaže Helen Morisi (Helen Morrissey), direktorica za analizu penzija u savjetodavnoj kući Hargreaves Lansdown.

Prema njenim riječima, donošenje „brzih odluka“, poput obustavljanja uplata ili promjene investicione strategije, nosi rizik da se gubici učine trajnim i da se „oteža obnova penzije kada se tržišta oporave“.

Ako ste blizu penzije i štedite kroz penzioni plan poslodavca, velika je vjerovatnoća da je vaš novac uložen u takozvani „lifestajling“ fond.

„Cilj takvih fondova je da zaštite vašu penziju tako što se, kako se približavate penziji, postepeno izlazi iz akcija i prelazi u sigurnije klase imovine poput obveznica, pa ćete možda biti manje pogođeni padom tržišta nego što mislite“, objašnjava Morisi. „Ako ste zabrinuti, možete razmotriti odlaganje odlaska u penziju ili razgovarati s finansijskim savjetnikom o najboljem pristupu.“

Kod ISA računa takva automatska zaštita ne postoji, ali i tu važi isto pravilo – stvarni gubici nastaju tek ako povučete novac.

Stiv Veb (Steve Webb), partner u konsultantskoj kući za penzije LCP, kaže da za mlađe ljude koji posjeduju akcije „ima mnogo smisla ostati uložen tokom uspona i padova tržišta, jer je dugoročno vjerovatno da će vaša štednja rasti, a uostalom, izuzetno je teško ‘pogoditi pravo vrijeme’ za izlazak sa tržišta“.

Ako ste zabrinuti zbog mogućeg pucanja investicionog balona, Tom Frensis (Tom Francis), direktor ličnih finansija u Octopus Money, savjetuje da se zapitate šta je tačno uzrok vaše nelagode.

„Ako je odgovor da će vam taj novac trebati u narednih nekoliko godina, to je jasan signal da ste vjerovatno previše rizično investirani za tako kratak vremenski okvir“, kaže on.

„Ako vam novac neće trebati uskoro, ali vam smeta da gledate kako vrijednost ulaganja pada, to je jednostavno prirodan dio investiranja“, dodaje Frensis. „Dugoročno gledano, tržišta su imala tendenciju rasta, a vrijeme je obično vaš najveći saveznik.“

Isto važi i za dobitke

S obzirom na to da su berze blizu istorijskih maksimuma, možda imate utisak da je sada dobar trenutak da unovčite ulaganja i zaključate dobit.

„Za one koji su blizu penzije, naročito za ljude koji razmišljaju da penzioni fond iskoriste za kupovinu anuiteta, razmatranje zaključavanja trenutnih visokih vrijednosti ima smisla“, kaže Veb. Ipak, upozorava: „Uvijek postoji rizik da izađete sa tržišta, a da vrijednosti nastave da rastu.“

Potrebno je procijeniti da li je finansijski gubitak zbog propuštenog daljeg rasta veći od potencijalnog gubitka u slučaju sloma. Nažalost, finansijski savjetnik vam vjerovatno neće moći reći idealan trenutak za unovčavanje, ali može pomoći da rizike i koristi sagledate u pravom kontekstu.

Diverzifikacija je najbolja zaštita

„Ako postoji jedno investiciono pravilo koje nikada ne izlazi iz mode, to je diverzifikacija“, kaže Met Bricmen (Matt Britzman), viši analitičar za akcije u Hargreaves Lansdown-u. „Raspoređivanje ulaganja na različite sektore i klase imovine ostaje najjednostavniji i najefikasniji način zaštite od iznenađenja.“

Frensis savjetuje da prvo imate fond za hitne slučajeve u visini troškova za tri do šest mjeseci, a zatim da „diverzifikujete ulaganja umjesto da se kladite na jednu ‘vruću’ akciju i da investirate dugoročno – idealno pet godina ili više“.

Prema Bricmenu, nijedan investitor neće biti u potpunosti imun na korekciju tržišta izazvanu pucanjem AI balona.

„Tehnološki sektor je toliko isprepleten s globalnim tržištima da je realno očekivati da bi u takvom scenariju gotovo sva imovina mogla da zadrhti“, kaže on.

Zbog toga, dodaje, izazov je „pronaći načine da vaš ISA ili penzioni portfelj padne manje od šireg tržišta“.

Bricmen navodi da bi investitorima u kriznim vremenima mogle biti privlačne kompanije iz sektora osiguranja, komunalnih usluga, proizvodnje hrane, robe široke potrošnje i telekomunikacija.

Kazali ističe da se zlato pokazalo kao veoma pouzdana investicija. Dodaje da su kratkoročne državne obveznice, poznate kao gilti (gilts), takođe opcija vrijedna razmatranja.

Jedan od fondova koji omogućava kombinaciju zlata i kompanija poput Unilevera, Vize (Visa) i Nestlea jeste Trojanski fond (Trojan Fund). Za smanjenu izloženost američkim tehnološkim kompanijama, Koutsvort navodi globalni indeksni fond Iks-treker MSCI World bez SAD-a (Xtrackers MSCI World ex USA), navodi Gardian.