Mađarsko rješenje za srpsku rafineriju koja je postala poprište sudara velikih sila
Mađarski MOL ovih dana sprovodi detaljnu provjeru poslovanja (tzv. due diligence) Naftne industrije Srbije (NIS), čije je poslovanje od 8. oktobra prošle godine otežano američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva.
Ruski Gazprom i Gazprom Njeft posjeduju 56 odsto NIS-a, srpska država 29,9 odsto, dok je ostatak u vlasništvu malih akcionara i zaposlenih.
Nakon uvođenja sankcija hrvatski Janaf prestao je da rafineriji u Pančevu, u vlasništvu NIS-a, isporučuje sirovu naftu. Početkom decembra Srbija je, kao posljedicu toga, obustavila rad rafinerije koja inače pokriva oko 95 odsto potreba srpskog tržišta.
Posljednjeg dana decembra američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC – Office of Foreign Assets Control), koja djeluje u okviru Ministarstva finansija SAD-a, izdala je NIS-u dozvolu za nastavak poslovanja do 23. januara 2026. godine. Time je otvoren put za novu pošiljku sirove nafte u količini od oko 85 hiljada tona, koja bi u Srbiju trebalo da stigne do 15. januara 2026, dok se stvarni početak proizvodnje benzina, dizela i drugih derivata očekuje oko 25. ili 26. januara.
Kratak rok
Američke vlasti, međutim, insistiraju da se NIS mora riješiti ruskog kapitala u vlasničkoj strukturi. Ruska strana do sada nije željela da proda svoj udio, a prema pisanju medija odbijena je i ponuda srpske države. Prema navodima Fajnenšel tajmsa (Financial Times), vrijednost NIS-a procijenjena je na 4,7 milijardi dolara, dok se ruski udio procjenjuje na oko 2,6 milijardi dolara.
Krajem novembra mediji su izvijestili da je za kupovinu ruskog udjela u NIS-u zainteresovana državna naftna kompanija ADNOC (Abu Dhabi National Oil Company) iz Abu Dabija, ali su ubrzo potom objavljene informacije da su razgovori zapeli. Nakon toga interesovanje su iskazali Mađari. Prošlog vikenda predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je da su oni trenutno najozbiljniji kandidat.
Srpski i mađarski mediji su u ponedjeljak objavili da MOL počinje detaljnu provjeru. Mađarska kompanija ovih dana obilazi benzinske pumpe, rafineriju, petrohemijsku proizvodnju, a navodno i pojedine bušotine u vlasništvu NIS-a. Najizvjesniji budući vlasnik za sada nije detaljnije iznio svoje planove i očekivanja.
„Srbija je za nas važna zemlja i sa našim srpskim partnerima odlično sarađujemo. Istražićemo sve mogućnosti koje će nam omogućiti da zajedno dodatno ojačamo bezbjednost snabdijevanja u regionu“, naveli su iz MOL-a u zvaničnom saopštenju za mađarske medije.
Nakon zaključenja ugovora, transakciju, osim srpske države, moraju da odobre i američki OFAC, kao i evropski regulator za zaštitu konkurencije.
Prihvatljivi za sve
Vašington očekuje da detalji budu dogovoreni do kraja januara, zbog čega je Vučić prošlog vikenda pozvao pregovarače da ubrzaju proces.
„Nadam se i pozivam Gazprom, rukovodstvo NIS-a i mađarsku stranu – jer je sada jasno da se pregovori vode s njima – da što prije zaključe kupoprodajni ugovor, kako bismo izbjegli sankcije i kako bi Srbija mogla da nastavi s rastom“, poručio je Vučić, navodeći da prve obrise dogovora očekuje već naredne sedmice.
Prema ocjeni Bojana Stanića, pomoćnika direktora Sektora za analitiku Privredne komore Srbije, aktuelna dešavanja ukazuju da je MOL trenutno jedini kupac prihvatljiv za sve strane – Srbiju, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.
Poznato je da vlada Viktora Orbana ima bliske odnose s Moskvom i da Mađarska, uz saglasnost EU, i dalje uvozi rusku naftu. To na prvi pogled djeluje suprotno američkoj namjeri da sankcijama ograniči ruske prihode koji se koriste za finansiranje rata u Ukrajini. Ipak, SAD su Mađarskoj u novembru odobrile jednogodišnje odlaganje sankcija zbog uvoza ruske nafte, a nedavno izdata dozvola za privremeno ponovno pokretanje rafinerije NIS tumači se kao signal da je MOL prihvatljiv i američkoj strani. Dio analitičara to povezuje s dobrim odnosima političkih saveznika Orbana i Donalda Trampa (Donald Trump).
Predsjednik Udruženja vlasnika privatnih benzinskih stanica Milan Rakić rekao je za Forbes Srbija da je MOL dobar izbor, jer je već prisutan na srpskom maloprodajnom tržištu sa oko 60 benzinskih pumpi. Prema njegovoj ocjeni, s obzirom na posljednja dešavanja, dogovor o kupcu je već postignut, a sada se usaglašavaju tehnički detalji.
„Priprema se predugovor koji će obje kompanije potpisati i uputiti na saglasnost američkom OFAC-u“, rekao je Rakić.
Profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Miloš Banjac izjavio je za RTS da je kupac očigledno već izabran, a da će se pregovori sada voditi oko cijene. On smatra da MOL ima jasan interes za širenje na srpskom tržištu, jer je riječ o regionalno snažnoj kompaniji koja se brzo širi – nedavno je pokazala interes i za kupovinu Lukoilovih pumpi u Bugarskoj i Rumuniji – dok u Srbiji trenutno ima oko četiri odsto tržišnog udjela.
„Djeluje kao da je dobio srpsko tržište na tacni, što izgleda fantastično. Rusi su, s druge strane, primorani da prodaju, pa se sada postavlja pitanje cijene“, rekao je Banjac za RTS.
Jačanje Mađara u regionu
MOL u Srbiji već ima mrežu od oko 60 benzinskih pumpi. Kupovinom NIS-a značajno bi povećao udio na maloprodajnom tržištu, jer NIS posjeduje 310 pumpi u Srbiji, oko petine ukupnog broja, kao i oko stotinu u Bosni i Hercegovini, Rumuniji i Bugarskoj.
Uz to, MOL bi dobio i rafineriju, čime bi ojačao kapacitete za preradu nafte. Mađarska kompanija je većinski vlasnik rafinerije u Rijeci u Hrvatskoj, kao i po jedne rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj. U prošlosti je upravljala i manjom rafinerijom u Sisku, ali je ona zatvorena.
MOL predvodi i projekat izgradnje naftovodne veze između Srbije i Mađarske, gdje je ove sedmice zabilježen pomak. Državna kompanija Transnafta objavila je javni poziv za izgradnju i nadzor projekta 113 kilometara dugog naftovoda koji će povezivati Horgoš na granici s Mađarskom i terminal Transnafte u Novom Sadu. Srbija i Mađarska potpisale su sporazum u junu 2023, dok su Transnafta i MOL prošle godine potvrdili tehničke specifikacije projekta, koji bi trebalo da bude završen do kraja 2027.
Mađarska je tradicionalno jedan od najvažnijih investitora u Srbiji. Pored MOL-a, značajnu ulogu ima i OTP banka (OTP Bank). Dvije države trenutno završavaju i zajednički projekat izgradnje brze pruge Beograd–Budimpešta, koja će povezati grčku luku Pirej, u kineskom vlasništvu, sa srednjoevropskim tržištima. U Srbiji posluje i više mađarskih kompanija, među kojima je jedan od najvećih izvoznika mađarsko-njemački Knott-Autoflex.
Rješenje za srpsku industriju
Za NIS i Srbiju, ulazak MOL-a i smanjenje ruskog udjela vjerovatno bi značili ukidanje sankcija, dobijanje trajne licence za rad i povratak kompanije normalnom poslovanju. Otežano poslovanje i zatvaranje rafinerije, prema riječima predsjednika Srbije, imalo je snažan negativan efekat na ekonomiju.
„Građanima želim da kažem da smo pretrpjeli ozbiljne posljedice jer rafinerija nije radila. Industrijska proizvodnja u novembru i decembru pala je upravo zbog njenog zatvaranja, što je imalo drastičan uticaj na stanje privrede“, rekao je Vučić.
Industrijska proizvodnja u Srbiji u novembru je pala 3,4 odsto, dok podaci za decembar, kada je rafinerija u potpunosti stala, još nijesu objavljeni.
Na tvrdnje da bi Mađari u budućnosti mogli zatvoriti srpsku rafineriju, kao što se desilo u Sisku, Vučić je odgovorio da se to neće dogoditi.
„Srbija je vlasnik sa 29,87 odsto udjela i ima pravo glasa. U budućnosti ćemo pokušati da povećamo udio iznad jedne trećine, kako bismo ne samo snažnije kontrolisali NIS, već i aktivno učestvovali u upravljanju kompanijom“, rekao je.
Tramp se udaljava od Vučića. I Putin?
Rješavanje pitanja NIS-a pomoglo bi Srbiji da ugasi jedno od ključnih spoljnopolitičkih žarišta, u trenutku kada zemlju potresaju masovni antivladini protesti, koji traju od novembra 2024. godine, nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je poginulo 15 ljudi.
Njemački Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurter Allgemeine Zeitung, FAZ) piše da je spoljnopolitička ravnoteža Srbije, zasnovana na dobrim odnosima s Moskvom, Pekingom, Vašingtonom i Briselom, sve krhkija.
Prema pisanju FAZ-a, Vučić je pokušao da zaobiđe problem ruskog vlasništva u NIS-u približavanjem američkom predsjedniku Donaldu Trampu, ali bez uspjeha. List podsjeća da je Trampov zet Džared Kušner (Jared Kushner) dobio dozvolu za veliki građevinski projekat u Beogradu kroz poseban zakon, ali da je projekat propao u decembru.
Kušner je planirao izgradnju luksuznog hotela na mjestu nekadašnjeg sjedišta Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu, ali je projekat obustavljen zbog istrage o falsifikovanoj dokumentaciji kojom je zgradi oduzet status kulturnog dobra. Nakon povlačenja Kušnerove investicione kompanije Affinity Partners, Vučić je izjavio da je Srbija izgubila investiciju vrijednu 750 miliona dolara i najavio krivično gonjenje odgovornih.
Nekoliko dana kasnije SAD su zabranile uvoz guma iz kineske fabrike Linglong Tire u Zrenjaninu, uz obrazloženje o prisilnom radu i kršenju ekoloških standarda. FAZ navodi i da Srbija za izvoz u SAD plaća visoke carine od 35 odsto.
Istovremeno, prema istom izvoru, dodatno se hlade i odnosi Srbije s Rusijom. Moskva je nedavno produžila ugovor o isporuci prirodnog gasa Srbiji za svega tri mjeseca, iako je Beograd očekivao dugoročni aranžman.
Zategnuti su i odnosi Srbije s Evropskom unijom, s kojom u posljednje tri i po godine nije otvoreno nijedno novo pregovaračko poglavlje. Ni Kina, zaključuje FAZ, ne najavljuje nove velike investicije u Srbiji, a sve to, prema ocjeni lista, doprinosi slabijoj ekonomskoj slici zemlje.
Andreja Lončar, Forbes Slovenija