Danska u „kriznom režimu“ nakon što je Tramp ponovo bacio oko na Grenland poslije napada na Venecuelu
Danska je u „punom kriznom režimu“ nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovo iskazao ambicije prema Grenlandu, poslije američkog vojnog udara na Venecuelu.
„Grenland nam je potreban sa stanovišta nacionalne bezbjednosti i Danska to neće moći da obezbijedi, mogu vam to reći“, rekao je Tramp u nedjelju u predsjedničkom avionu Air Force One, ponovivši slične izjave koje je odvojeno dao i časopisu Atlantik (The Atlantic), prenosi CNBC.
Njegovi komentari uslijedili su dan nakon što su SAD izvele veliku vojnu operaciju u Venecueli, tokom koje su u iznenadnoj intervenciji zarobljeni venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro (Nicolas Maduro) i njegova supruga Silija Flores (Cilia Flores), što je izazvalo šok širom svijeta.
Ovaj razvoj događaja uzbunio je Dansku, koja je nadležna za odbranu Grenlanda, samoupravne teritorije u sastavu Kraljevine Danske.
„Moram ovo vrlo direktno reći Sjedinjenim Američkim Državama: apsolutno nema smisla govoriti o potrebi da SAD preuzmu Grenland“, poručila je danska premijerka Mete Frederiksen (Mette Frederiksen) u nedjelju u objavi na Fejsbuku (Facebook).
„Kraljevina Danska – a time i Grenland – dio je NATO-a i samim tim obuhvaćena bezbjednosnim garancijama Alijanse. Već danas imamo sporazum o odbrani između Kraljevine i Sjedinjenih Država, koji SAD-u daje širok pristup Grenlandu“, navela je Frederiksen.
„Zato snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama istorijski bliskom savezniku, kao i drugoj državi i drugom narodu koji su vrlo jasno rekli da nijesu na prodaju“, dodala je ona.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen (Jens-Frederik Nielsen) napisao je na društvenim mrežama da su Trampove izjave „veoma grube i nepoštovanja“.
„Rizik Grenlanda je potcijenjen“
Tramp već dugo zagovara ideju američke kontrole nad Grenlandom, ogromnom i rijetko naseljenom teritorijom bogatom mineralima, strateški smještenom između Evrope i Sjeverne Amerike.
Istraživanja javnog mnjenja ranije su pokazala da se većina stanovnika Grenlanda snažno protivi američkoj kontroli, dok velika većina podržava nezavisnost od Danske.
Kopenhagen je posljednjih mjeseci nastojao da unaprijedi odnose s Grenlandom, obećavajući veća ulaganja u zdravstvo i infrastrukturu, ali i da ublaži tenzije s Trampovom administracijom kroz jačanje arktičke odbrane, uključujući kupovinu dodatnih 16 borbenih aviona F-35.
Mudžtaba Rahman (Mujtaba Rahman), izvršni direktor za Evropu u konsultantskoj kući za političke rizike Eurasia Group, kazao je da je danska vlada u „punom kriznom režimu“ zbog Trampovih posljednjih izjava, pozivajući se na poruku premijerke Frederiksen.
„Kao što već dugo tvrdim, rizik Grenlanda je potcijenjen“, napisao je Rahman u nedjelju na LinkedInu.
„Moguća američka intervencija na Grenlandu sada predstavlja najveći izvor rizika za transatlantski savez, kao i za koheziju unutar NATO-a i EU, vjerovatno veći i od onih koje je donijela ruska invazija na Ukrajinu“, naveo je on.
Američki predsjednik, koji ranije nije isključio upotrebu vojne ili ekonomske sile kako bi preuzeo Grenland, imenovao je prošlog mjeseca guvernera Luizijane iz Republikanske stranke Džefa Landrija (Jeff Landry) za specijalnog izaslanika za Grenland.
Ovo imenovanje naišlo je na osude i u Danskoj i na Grenlandu. Landri je javno podržao Trampovu inicijativu da Grenland dođe pod američku kontrolu.
Kejti Miler (Katie Miller), supruga visokog savjetnika Bijele kuće Stivena Milera (Stephen Miller), objavila je na mreži X mapu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom uz natpis „USKORO“, ubrzo nakon što je Maduro uhapšen u subotu.
