Fond iz Londona tiho pomagao ruskom oligarhu pod sankcijama
Ruski oligarh Roman Abramovič tiho je investirao ukupno 63 miliona dolara u niz evropskih startapova putem svoje veze s londonskom VC kompanija Target Global, pokazuju dokumenta koje je pregledao Forbes. Fond, koji je prikupio preko 3,2 miliona dolara kapitala i uložio u najmanje 15 evropskih tech jednoroga, uključujući Revolut i Cazoo, na Abramoviča je računao kao suinvestitora i ograničenog partnera između 2015. i 2021. godine, pokazuju dokumenti. Velika Britanija je u martu 2022. Abramoviču uvela sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Ranije nepoznate investicije pojavljuju se u dokumentima koji su procurili iz Meritservusa, pružaoca usluga s Kipra, a anonimni pojedinac podijelio ih je s Projektom za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) i njegovim partnerima, uključujući Forbes. Dokumenti otkrivaju pozadinu odnosa između Abramoviča i Target Globala, kompanije čiji je suosnivač sin drugog sankcionisanog ruskog oligarha, Aleksandra Frolova.
Dokumenti pokazuju da je Abramovič uložio preko 63 miliona dolara kao ograničeni partner ili kroz konkretne kompanije koje je Target Global predstavio za investicije između 2015. i 2021. godine. Godine 2018, Abramovič je uložio 25 miliona dolara u jedan od najranijih fondova Targeta, Target Global Mobility 2.0, piše u dokumentu fonda. Taj iznos bio je otprilike petina ukupnih sredstava u fondu vrijednom 132 miliona dolara, pokazuju podaci investicione baze podataka Preqin.
Abramovičev novac iskorišćen je za investicije Targeta u evropsku kompaniju Circ 2019. godine (godinu kasnije kompaniju je kupio američki startup Bird koji je nedavno proglasio bankrot) i njemački jednorog za korišćene automobile Auto1 2015. godine. Dokumenti takođe pokazuju kako je još jedna Abramovičeva shell kompanija, Ervington, imala udjele u startapu Auto1, kao i da je Target Globalu dala punomoć za glasanje o svakodnevnim korporativnim pitanjima poput naknada za nove direktore.
Auto1 je potvrdio ulaganje Targeta i Ervingtona, naglasivši da je do njih došlo godinama prije prvih sankcija uvedenih Abramoviču.
Auto1 je na frankfurtsku berzu izašao u februaru 2021. godine s vrijednošću od 2,2 milijarde dolara, čime je postala jedna od najpoznatijih njemačkih priča o uspjehu posljednjih godina. Ipak, Abramovičev udio u kompaniji kroz Target i Ervington tada nije otkriven investitorima. Auto1 kaže kako njemački zakon ne zahtijeva da se u inicijalnim javnim ponudama navedu imena dioničara s manje od 3 odsto udjela. Ervington ipak jeste naveden kao dioničar u dokumentu od januara 2021. koji je bio među procurenim dokumentima. Abramovič je svoj udio u startapu prodao Targetu u privatnoj prodaji u septembru 2021. godine, pokazuju zapisi o poslovanju Ervingtona.
Dokumenti pokazuju kako su Abramovič i društva u njegovom vlasništvu takođe posudili milione dolara Targetovim kompanijama za potrebe indirektne kupovine udjela u startapovima. Na primjer, između 2020. i 2021. Abramovič je Target Globalu pozajmio niz iznosa ukupne vrijednosti 23,5 miliona dolara, za investicije u aplikaciju Flo za žensko zdravlje koja ima preko 300 miliona korisnika, pokazuju ugovori između Targeta i Norme. U maju 2017. pozajmio je Targetu 10 miliona dolara za udio u Delivery Hero, startap za dostavu hrane iz Berlina čija se vrijednost na frankfurtskoj berzi sada procjenjuje na 7,1 milijardu dolara. Iz startapa kažu kako u vrijeme inicijalne javne ponude za kompaniju 2017. godine nijedan dioničar nije bio pod sankcijama, dok iz Floa i Birda ne odgovaraju na upite za komentar.
Abramovičeva kompanija za upravljanje investicijama takođe je sastavila i nepotpisani ugovor prema kojemu bi fond upravljao njegovim ličnim investicijama u britansku kompaniju za poluprovodnike Compound Photonics. Target Global je od prodaje tih direktnih investicija trebalo da zaradi 4 odsto, piše u sporazumu iz 2021. između Abramoviča i matične kompanije Target Globala, Hyde Part Special Opportunities. Partner u Target Globalu Valler kasnije je postao direktor kompanije Compound Photonics koja je od tada propala.
Iz Target Globala kažu kako investicije Abramoviča čine oko 2 odsto sredstava kojima upravljaju.
“Do ovih investicija došlo je godinama prije ruske invazije na Ukrajinu, u vrijeme kada je g. Abramovič bio poznati investitor u tech, privatni kapital, nekretnine i sport širom Evrope i Velike Britanije,” kazala je portparolka Targeta, Seda Ambartsumian. “Target ima preko 200 različitih ograničenih partnera, a prati regulacije u nekoliko jurisdikcija širom svijeta. Naš pravni tim proveo je komprehenzivne sisteme sankcija i kontrola kako bismo se uvjerili da slijedimo zakone u svim jurisdikcijama u kojima poslujemo.”
Abramovič nije odgovorio na upit za komentar.
Ova londonska kompanije nije jedini VC fond povezan s Abramovičem. Oligarh je takođe ulagao u rusku kompaniju Impulse VC i fond iz San Francisca Altair Capital. Impulse VC nije odgovorio na upit za komentar, a iz Altaira kažu kako Abramovič od marta 2022. više nije investitor i dioničar.
Mnogi američki investitori izbjegavaju kapital ruskih oligarha, pogotovo nakon što je stotina njih, uključujući Abramoviča, imenovana u zakonu iz 2018. o sankcijama kojemu je cilj bio kazniti Rusiju zbog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. godine. Ipak, Abramovič je često u startapove, hedž fondove i privatni kapital ulagao putem shell kompanija kojima su upravljali njegovi poslovni partneri s Kipra, pokazuju podaci FinCEN-a.
Ipak, direktori Target Globala znali su ime svog partnera, i to zahvaljujući pismu koje je 2018. poslao Meritservus u kojem potvrđuje identitet fondu kako bi bio u skladu s pravilima o pranju novca. Više izvora kaže kako zaposleni Target Globala nisu bili svjesni da je Abramovič ograničeni partner najmanje u jednom fondu Target Globala, kao ni da je Target Global posredovao u njegovom investiranju u startapove.
Protiv Abramoviča su u martu 2022. uvedene sankcije Evropske unije i britanske vlade zbog njegove navodne podrške i povezanosti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Nakon početka rata su kompanije i investitori sa Zapada krenuli prekidati veze s Rusijom i njenom bogatom elitom koja se nevjerovatno obogatila tokom privatizacije ruskih prirodnih resursa, pri čemu su ponekad pomagale veze s Kremljem. Abramovič je na sudu želio poništiti sankcije EU, tvrdeći da nema bliske veze s predsjednikom Putinom ili Kremljem. Njegov pokušaj je odbačen u decembru 2023. godine, a Abramovič nije pokušao poništiti britanske sankcije.
Iako su njegove investicije od 63 miliona dolara putem Target Globala samo mali dio njegovog bogatstva koje je 2021. iznosilo 21 milijardu dolara, njegova imovina u međuvremenu je pala na 9 milijardi dolara, djelimično zbog međunarodnih sankcija i usporavanja ruske ekonomije.
Target Global takođe ima druge veze s ruskim oligarsima. Suosnivač i bivši izvršni direktor Aleks Frolov sin je oligarha Aleksandra Frolova koji je izgradio bogatstvo od 2,6 milijarde dolara na čelu ruskog najvećeg proizvođača Evraza. Protiv Frolova starijeg uvedene su sankcije u novembru 2022. godine, nakon početka rata. Abramovič je takođe imao udio od 29 odsto Evraza gdje je Frolov bio izvršni direktor, između 2007. i 2021.
Target je originalno osnovan u Moskvi pod imenom Target Ventures, a osnovali su ga Frolov mlađi i Mike Lobanov 2012. godine nakon što su njih dvojica zajedno radili u ruskoj nuklearnoj elektrani Rosatom.
Godine 2015. postali su međunarodna kompanija dovođenjem izraelskih investitora Yarona Vallera i Shmuela Chafetsa kao suosnivača Target Globala. Iako je sjedište novog fonda bilo u Berlinu, Target Global još je imao veze s ruskim oligarsima.
“Porodična sredstva u biznisu pružaju našim investitorima povjerenje jer znaju da je meni lično stalo da biznis uspije,” rekao je Frolov mlađi ruskim poslovnim novinama Vedomosti u intervjuu 2018. godine.
Lobanov, koji je radije radio za rusku kompaniju za upravljanje fondovima Alfa Capital, za Wall Street Journal je 2015. izjavio da 300 miliona dolara kapitala u fondu dolazi od bogatih ruskih porodica, ali odbacio je teorije da investitori u Target imaju veze s Putinom. “Niko od naših ograničenih partnera nije povezan s vlašću,” rekao je tada.
Nakon što je Rusija u februaru 2022. godine napala Ukrajinu, čini se kako je Target Global povukao poteze kako bi se distancirao od Rusije. Iz kompanije kažu kako su zatvorili predstavništvo u Moskvi nedugo nakon početka invazije.
U martu 2022. godine, suosnivač Valler je kupio udjele koje su u kompaniji imali Frolov mlađi i Lobanov, navodi se u mailu Target Globala koji je na uvid dobio Forbes. U dokumentu se ne navodi koliko je Valler platio za njihove udjele. Jedini drugi vlasnik je Chafetsova supruga koja je, kako piše u mailu, vlasnica dionica zbog planiranja poreza.
U emailu takođe piše da je Target isplatio Frolova starijeg, koji je investirao u fondove Target Globala, između aprula i juna 2022. godine. U novembru iste godine britanska vlada je protiv Frolova starijeg uvela sankcije zbog njegovih veza s Kremljom i podržavanja Putinove ratne ekonomije putem udjela u Evrazu. Frolov se nije javno pobunio protiv sankcija. U maju 2022. Frolov mlađi se udaljio od fonda, a formalno je dao ostavku onoga dana kad je britanska vlada protiv njegovog oca uvela sankcije.
U dokumentu podnesenom tokom sudskog slučaja u Njemačkoj u martu 2022, Barros je naglasio kako Target Global nije povezan s ruskom vladom. “Vladimir Putin nema i nije nikad ni imao, uticaj na kapital Target Globala,” naglasio je Barros.
Iako je Target Global javno pokušao umanjiti svoje veze s Rusijom, niz sudskih slučajeva i poslova sugeriše da postoje veze koje idu dalje od obitelji Frolov. U pravnom sporu iz listopada 2023. povezanom s jednom od tvrtki u portfelju Target Globala, a koji je kasnije odbačen, fond je potvrdio kako je sankcionisani oligarh Aleksander Abramov, poslovni partner Frolova starijeg i Abramoviča, bivši investitor u njihove fondove. Target Global tajda je izjavio kako je i Abramov isplaćen iz svog udjela u fondu.
Abramov i Abramovič takođe su investirali u britansku telekom grupu Truphone, koja prodaje SIM kartice za pozive u inostranstvo. Nakon što je Abramovič sankcionisan u martu 2022. godine, viši direktor Truphonea dao je ostavku, no Valler – partner u Target Globalu – do decembra je ostao član uprave kompanije.
Truphone je gubio novac, a onda je Hakan Koc, suosnivač Targeta i tvrtke Auto1 (koja je u Abramovičevom investicionom portfelju) ponudio da kupi imovinu za 1,26 dolara. Pokušaj akvizicije u početku se odužio zbog pregleda u skladu s novim britanskim zakonom o nacionalnoj sigurnosti i investicijama, i to zbog straha da bi se podaci kompanije ili njena tehnologija mogli zloupotrijebiti za potrebe ometanja britanske mobilne mreže. Akvizicija je ipak odobrena u januaru prošle godine.
“Srećan sam što možemo spasiti ovu veliku tech kompaniju i pretvoriti ju u velikog britanskog poslodavca i poreskog obveznika,” rekao je Koc, upitan za komentar.
Od suosnivača Target Globala ostali su samo Valler i Chafets. Nakon što je Frolov mlađi dao ostavku u novembru 2022. godine, njegov bivši poslovni partner Mike Lobanov takođe je otišao. On je sada izvršni direktor kompanije The Alternative, koja upravlja fondovima nastalog iz jedne od Targetovih kompanija s Kipra.
Iain Martin, Forbes
How A London-Based VC Quietly Brokered Roman Abramovich’s Startup Investments
(Prevela: Nataša Belančić)
