Indeks lakoće poslovanja na nivou prethodne godine, turizam bilježi pad

Indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori, koji izračunava Savjet stranih investitora (Montenegrin Foreign Investors Council – MFIC) ostao je na nivou prethodne godine, odnosno na 6,5. Najvišu ocjenu i dalje imaju telekomunikacije, dok su bankarstvo, proizvodnja, energetika i trgovina zabilježili blagi rast, a turizam, ključni privredni sektor, zabilježio je pad.

To je saopšteno na promociji Bijele knjige – Investiciona klima u Crnoj Gori 2025, koju je organizovao Savjet stranih investitora, prenosi PR Centar.

Predsjednik Odbora direktora Savjeta Tamaš Kamaraši (CKB), kazao je da Bijela knjiga predstavlja trajni zapis dijaloga, promjena i zajedničkog truda investitora, kao i važan alat koji donosiocima odluka pruža jasne uvide.

On je naveo da je ove godine odlučeno da se format predstavljanja Bijele knjige djelimično izmijeni, pa je zato događaj uključio panel-diskusiju tokom koje su otvorene najvažnije teme.

Izvršna direktorica Savjeta Arijana Nikolić Vučinić kazala je da MFIC indeks, odnosno indeks lakoće poslovanja, ove godine iznosi 6,5, što je isti nivo kao prethodne.

„Dodatno, članice Savjeta ocijenile su i ukupni poslovni ambijent, koji je dobio prosječnu ocjenu 6,3“, navela je Nikolić Vučinić.

Pojasnila je da je razlika u tome što MFIC indeks nastaje kao zbir sektorskih indeksa, dok ocjena 6,3 predstavlja procjenu ukupnog ambijenta.

„S obzirom na to da su vrijednosti gotovo jednake, možemo zaključiti da strani investitori poslovno okruženje vide prilično ujednačeno“, kazala je Nikolić Vučinić.

Ukazala je da su telekomunikacije su i ove godine dobile najvišu ocjenu 7,2, koja se nije mijenjala posljednje četiri godine.

„Indeks bankarstva iznosi 7, što predstavlja rast u odnosu na prethodne periode. Suprotno tome, turizam, kao najznačajniji privredni sektor, jedini je ove godine zabilježio pad od 0,2 poena. To predstavlja alarm, s obzirom na važnost sektora. Vrijednost koju su dale kompanije iz turističke privrede iznosi svega 4,3, što jasno ukazuje da u narednom periodu moramo posvetiti dodatnu pažnju unapređenju ovog sektora“, poručila je Nikolić Vučinić.

Kazala je da je indeks proizvodnje i energetike porastao na 6,1, što predstavlja treću godinu uzastopnog rasta, trgovina je ostvarila rast od 0,3 poena, dok je transport stagnirao zbog, kako je pojasnila, pada ocjene infrastrukturnih kapaciteta.

„Od 15 ekonomskih parametara, dva su zabilježila pad, jedan stagnaciju, dok je čak devet poboljšalo rezultat. Ljudski kapital blago je rastao i sada iznosi 5,6, iako je 2022. godine imao znatno višu vrijednost 6,3. Indeks vladavine prava porastao je za 0,3 poena, dijelom i zahvaljujući otvaranju posljednjeg pregovaračkog poglavlja sa Evropskom unijom. Ipak, ukupna ocjena od 5,3 i dalje pokazuje da postoji značajan prostor za napredak, posebno kada govorimo o digitalizaciji“, istakla je Nikolić Vučinić.

Ukazala je da su ove godine uvedena i tri nova indeksa: efikasnost javne uprave, regulatorni okvir i inovacije i transfer tehnologije, navodeći da je najniže ocijenjena efikasnost javne uprave 4,8.

„Na kraju Bijele knjige nalazi se set preporuka predstavljen u tabelarnom formatu. Od 56 preporuka iz prethodnog perioda, za njih 40 institucije su dostavile odgovore. Tri preporuke su u potpunosti realizovane, za tri nije pokrenuta nijedna aktivnost, dok je kod 34 zabilježen djelimičan napredak“, navela je Nikolić Vučinić.

Kazala je da je ove godine dodato 14 novih preporuka, dok je u zaključku izdvojeno deset aktivnosti koje su imale najveći pozitivan uticaj na poslovni ambijent, kao i deset barijera koje zahtijevaju hitno rješavanje.

Donosioci odluka često izgube fokus, pa se barijere ne rješavaju

Tokom panela, Nikolić Vučinić je kazala da Bijela knjiga ima reputaciju relevantnog dokumenta, prepoznatog među donosiocima odluka, međunarodnom zajednicom i postojećim, ali i potencijalnim stranim investitorima.

„Ne mislim da donosioci odluka ne cijene Bijelu knjigu. Međutim, tokom godine često izgube fokus na barijere koje smo identifikovali, pa nedostaje dosljednost u njihovom rješavanju. Za neke prepreke, poput sive ekonomije, potrebno je mnogo vremena, ali postoje i one čije je rješavanje stvar političke volje“, rekla je.

Naglasila je da je za kvalitetan poslovni ambijent potrebno razvijati dijalog između države i privrednog sektora.

„Niko bolje od privrednika ne zna kakav je poslovni ambijent. Kompromis i kontinuirani razgovor jedini su način da zajedno napredujemo“, poručila je Nikolić Vučinić.

Ukazala je i na važnost stranih investitora u razvoju Crne Gore:

„Veliki dio napretka zahvaljujemo upravo investitorima koji su ovdje došli da razvijaju svoje poslovanje. Zbog toga je važno da gradimo ambijent u kojem se osjećaju sigurno i u kojem mogu dugoročno planirati“, rekla je Nikolić Vučinić

Ukazala je da uključivanje poslovne zajednice u donošenje odluka ove godine bilježi rast, pecizirajući da je indeks porastao sa 6,1 na 6,6, ali da ukupni nivo angažmana privrednih društava ostaje isti.

„Ako želimo manje barijera, više sigurnosti i bolji poslovni ambijent, moraćemo da nastavimo da jačamo ovaj dijalog i gradimo partnerstvo“, zaključila je Nikolić Vučinić.

Mitrović: Moramo težiti da budemo bolji

Član Odbora direktora Savjeta Branko Mitrović (One Crna Gora), kazao je da je  sektor telekomunikacija u Crnoj Gori danas na nivou prosjeka Evropske unije.

„Naravno, prosjek nije cilj. Moramo težiti da budemo bolji, i kao industrija ćemo raditi na tome. Želimo da telekomunikacije budu oslonac modernizacije privrede“, kazao je Mitrović.

Ukazao je na nekoliko oblasti koje smatra presudnim za napredak.

„Povezanost – tehnička i institucionalna. Nije dovoljno da budemo povezani samo tehnološki. Potrebni su sistemi koji komuniciraju jedan s drugim, razmjenjuju podatke, uz jednostavne procedure. Strani investitori pažljivo posmatraju kako društvo interno funkcioniše. To im govori koliko smo otvoreni prema njima“, rekao je Mitrović.

Smatra da investitor mora da zna da pravila koja važe danas važiće i sjutra, pojašnjavajući da su pravna i regulatorna stabilnost možda važnije od bilo kakvih finansijskih podsticaja.

 „Ljudski kapital je presudan. Potrebna je stalna edukacija zaposlenih, posebno u domenu digitalnih znanja koja su neophodna modernoj ekonomiji“, rekao je Mitrović.

Govoreći o očekivanjima za budućnost, Mitrović je kazao da bi volio da kroz pet godina Crna Gora bude društvo zadovoljnih ljudi i članica Evropske unije, kao i da će svi ključni ekonomski parametri budu na nivou ili iznad prosjeka EU.

„Program ekonomskog državljanstva omogućio realizaciju važnih infrastrukturnih projekata“

Član Odbora direktora Savjeta Dejvid Margason (Porto Montenegro), ocijenio je da je tokom skoro decenije boravka u Crnoj Gori jedan od ključnih događaja koji je privremeno promijenio tok razvoja kompanije bio Program ekonomskog državljanstva.

Kako je rekao, upravo je taj program omogućio realizaciju važnih infrastrukturnih projekata u kratkom roku, posebno u periodu ekonomske depresije tokom pandemije.

„Program nam je omogućio da razvijemo jedan značajan dio infrastrukture na atraktivnoj lokaciji, uz korišćenje potencijala vezanih za blizinu auto-puta. Bez ulaska u diskusiju o tome da li je to najbolji način za promociju nekretnina, to je za nas nesumnjivo bio veliki događaj,“ kazao je Margason.

Dodao je da je ove godine imao više pozitivne komunikacije sa Vladom nego u prethodnoj deceniji. Iako se određeni planovi nisu realizovali, poput očekivanog davanja aerodroma pod koncesiju, koje naziva „najvećim događajem na horizontu nakon evropskih integracija“, vjeruje da bi taj proces imao snažan međunarodni odjek.

Margason smatra da je ukidanje mogućnosti investitorima da povrate PDV na ulaganja u nekretnine negativno uticalo na atraktivnost tržišta, iako je dalji rast sektora ublažio te efekte.

Upozorio je da Crna Gora i dalje nije dovoljno vidljiva na međunarodnom tržištu, posebno u digitalnim kanalima promocije, i da je neophodna snažnija saradnja države i turističke industrije u tom segmentu.

Margason je ocijenio da statistički porast broja dolazaka prikriva činjenicu da je manje tradicionalnih turista, da je boravak kraći i da dio povećanja dolazaka proizilazi iz političkih i institucionalnih kretanja vezanih za evropski proces, što zamagljuje pravu sliku turističke potrošnje.

Upitan o očekivanjima za period od pet godina, Margason je kazao da bi volio vidjeti „Montenegro Inc“ – državu u kojoj u svakoj instituciji postoji osoba posvećena zajedničkom razvoju i stvaranju prosperiteta.

„Uspješne države su one koje su uspjele da uspostave snažan most između biznisa i Vlade, i da zajednički razvijaju ideje koje povećavaju konkurentnost države u odnosu na ostatak svijeta“, poručio je Margason, dodajući da je ove godine već osjetio da je takav model ostvariv.

Brzina primjene mora sustići usvojene propise

Član Odbora direktora Savjeta Vasilis Panagopoulos (Jugopetrol), ocijenio je da je Crna Gora u proteklom periodu ostvarila značajne pomake u unapređenju poslovnog ambijenta, posebno kroz usklađivanje sa evropskim standardima i digitalizaciju javne uprave.

Kako je poručio, upravo takve reforme doprinose većoj strukturi, jasnoći i predvidljivosti sistema, što je ključno za dugoročno planiranje i odgovorno investiranje.

Panagopulos je istakao da su ovi iskoraci vidljivi u svim sektorima industrije, kao i da investitori mogu pružiti snažnu podršku državi ukoliko zadrži kontinuitet i pravac evropskih integracija.

Iako smatra da je određeni broj šansi izgubljen zbog sporijeg tempa implementacije, ocjenjuje da je Crna Gora „vrlo blizu članstva u Evropskoj uniji“ i da najbolje tek dolazi.

Govoreći o prioritetima poslovne zajednice, naglasio je da su predvidljivost i stabilnost osnovni preduslovi za dugoročne investicije, stvaranje dodate vrijednosti i održiv rast.

Kako se Crna Gora približava članstvu u EU, Panagopulos očekuje jačanje dosljednosti i primjene propisa, posebno u oblastima koje su ključne za poslovanje.

Posebno je ukazao na to da zakonodavne reforme napreduju, ali da brzina njihove primjene mora sustići usvojene propise. Uniformna primjena zakona, efikasniji sudski postupci i veća transparentnost institucija ostaju, kako kaže, najvažniji izazovi pred državom.

„Očekujem stabilnije i predvidljivije okruženje, jer će to pomoći i postojećim i budućim investitorima da rastu i napreduju, na dobrobit kompanija ali i države“, poručio je Panagopulos, dodajući da će saradnja između privrede i Vlade u narednom periodu biti sve važnija u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Zakaria: Bijela knjiga pomaže u prepoznavanju ključnih izazova

Član Odbora direktora Savjeta Remon Zakaria (EBRD) u video poruci kazao je da je Bijela knjiga izuzetno važna publikacija koja pomaže u prepoznavanju ključnih izazova i mogućnosti za razvoj poslovnog okruženja u Crnoj Gori.

Zakaria je istakao da dokument predstavlja značajno sredstvo u usmjeravanju politika koje utiču na poslovni ambijent, posebno u kontekstu evropskih integracija.

„Bijela knjiga je važan alat koji doprinosi kreiranju poslovnih politika u državi i podržava Crnu Goru na njenom putu ka Evropskoj uniji, u čemu zajedno radimo sa evropskim partnerima“, poručio je Zakaria.