Glasanje koje Tramp ne želi: Predstavnički dom pred odlukom o Epstinovim fajlovima

Uskoro se očekuje trenutak koji je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson) odlagao na ovaj ili onaj način gotovo četiri mjeseca: glasanje u Domu o tome da li će biti objavljeni fajlovi Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein).

Još krajem jula Džonson je poslao Dom na petonedjeljni odmor dan ranije kako bi obuzdao rastuću republikansku pobunu. Kasnije je držao Dom van zasjedanja izuzetno dugo tokom obustave rada vlade. To mu je, bilo to cilj ili ne, dalo izgovor da ne uvede presudnog 218. člana, čijim bi stupanjem na funkciju bila obezbijeđena većina koja može primorati glasanje, piše CNN. (U Predstavničkom domu ima 435 članova. Da bi se nešto izglasalo ili pokrenulo, često je potrebno 218 glasova – prosta većina).

Predsjednik Donald Tramp, takođe, očigledno nije želio ovo glasanje. U srijedu je poveo neuspješnu kampanju u posljednjem trenutku kako bi preokrenuo odluku nekolicine republikanaca koji su potpisali „peticiju za razrješenje“.

Ali glasanje sada neumitno dolazi, nakon što je Džonson najavio da će ga zakazati za sljedeću nedjelju.

Nije ovo kraj puta, ali je svakako značajan trenutak koji bi mogao da usmjeri Epstinovu priču u potpuno novom pravcu, navodi CNN.

Glasanje, uprkos pritiscima, zapravo nije krajnji cilj. Nije da Dom usvoji predlog zakona i da Ministarstvo pravde odmah objavi kompletne Epstinove dokumente. Zakon bi i dalje morao da prođe Senat i potpis predsjednika.

Ali postoji očigledan razlog što ni Džonson ni administracija nijesu željeli da se glasanje desi. Strah, čini se, dolazi iz dvije stvari: 1) ovo stavlja mnoge republikanske kongresmene pred izuzetno težak izbor, i 2) moglo bi da izvrši pritisak na Senat i administraciju da učine isto – naročito ako u Domu predlog prođe ubjedljivom većinom.

A upravo se takva većina očekuje. CNN je ove nedjelje izvijestio da republikansko rukovodstvo Doma očekuje masovne „prebjegle“ glasove. Glavni republikanski kosponzor peticije, kongresmen Tomas Masi (Thomas Massie) iz Kentakija, takođe ne spušta očekivanja. Postavio je prag uspjeha na dvije trećine Doma – skoro 290 glasova, ako su svi prisutni. To je nivo podrške koji bi omogućio da se nadjača predsjednički veto.

„Ako uspijemo da dobijemo dvotrećinsku većinu u Domu, to stavlja ogroman pritisak na Senat, a ako Senat to takođe usvoji, to je vrlo ozbiljan korak za predsjednika,“ rekao je Masi za CNN.

To bi zaista bila velika simbolička pobjeda. Ne samo da bi pokazala da široka, dvopartijska većina želi objavu fajlova, već bi ukazala da bi Dom zapravo mogao da preglasa eventualni Trampov veto – bez obzira da li bi do toga ikada došlo.

Za to bi bilo potrebno oko 75 od 219 republikanaca u Domu, pod pretpostavkom da svaki demokrata glasa „za“.

Nekoliko republikanaca već je najavilo da će podržati predlog, iako nijesu potpisali Masijevu peticiju. (Samo četvorica republikanaca su je potpisala).

A već se nazire i kako se ova tema primiče Senatu – senator Džon Kenedi (John Kennedy) iz Luizijane u četvrtak je brzo poručio da bi republikanci jednostavno trebalo da idu ka potpunoj transparentnosti. Kenedi je ranije glasao protiv ranijeg pokušaja demokrata u Senatu da primoraju objavu fajlova.

„Samo mislim da ovo pitanje neće nestati dok ne bude riješeno na zadovoljstvo američke javnosti,“ rekao je Kenedi za CNN. „Možda će mi zbog ovoga staviti sombrero na glavu, ali to je ono što ja vidim.“

Članovi Doma suočavaju se sa teškim glasanjem, sa snažnim silama koje ih guraju na obje strane.

Među razlozima da glasaju protiv jeste lojalnost Trampu, što je danas valuta od najvećeg značaja u GOP-u (Grand Old Party, tradicionalni nadimak za Republikansku partiju SAD). Tramp je jasno stavio do znanja da će zapamtiti kako su članovi glasali.

„Samo veoma loš ili glup republikanac bi upao u tu zamku,“ objavio je Tramp u srijedu na društvenim mrežama. Dodao je da „ne bi trebalo da bude nikakvog skretanja pažnje ka Epstinu ili bilo čemu drugom“.

Glasanje za predlog bio bi ozbiljan udarac Trampu i Džonsonu

Glasanje za predlog predstavljalo bi ozbiljan udarac Trampu i Džonsonu, koji su eksplicitno bili protiv toga. To bi sugerisalo da mjere koje su već preduzete – poput objave dijela Epstinovog materijala koje je dobio Odbor za nadzor – nijesu bile dovoljne. Republikanci rijetko ovako otvoreno idu protiv Trampa.

Rukovodstvo GOP-a takođe ima interes da ograniči „prebjegle“ glasove, zbog pritiska koji bi veliki broj glasova mogao da stvori na Senat.

Ali na drugoj strani postoje snažni razlozi da se glasa „za“.

Najveći među njima: kako će to objasniti svojim biračima. Činjenica je da ogromna većina Amerikanaca želi objavu svih fajlova, frustrirani su nedostatkom transparentnosti i uvjereni da se u dokumentima kriju važne informacije.

Čak 77% Amerikanaca želi objavu svih fajlova, uz zaštitu identiteta žrtava, prema anketi NPR–PBS–Marist iz septembra. Prethodna anketa CBS News–YouGov pokazala je da 89% ispitanika smatra da vlada treba da objavi sve informacije.

Druge ankete takođe pokazuju da velika većina vjeruje da fajlovi sadrže kompromitujuće informacije o moćnim ljudima i da vlada nije bila dovoljno transparentna.

Uz sve to, glasanje protiv objave rizikuje da izgledate kao dio prikrivanja pedofilije. A šta ako dokumenti svakako budu objavljeni, možda i s ozbiljnim otkrićima? Ko želi da bude među onima koji su glasali protiv transparentnosti?

I tu dolazimo do još jedne ključne dinamike. U jednom trenutku, republikanci koji su nekada predvodili pozive za objavu Epstinovih fajlova – sve dok Trampova administracija ovog ljeta nije promijenila kurs – mogli bi zaključiti da će se ovo ionako desiti, na lakši ili teži način.

CNN je u petak izvijestio da je jedan Trampov saveznik na Kapitol Hilu rekao predsjedniku da dovodi u pitanje strategiju odlaganja i minimiziranja.

U stvari, Tramp, koji nije optužen za nikakvo krivično djelo u vezi s Epstinom, na mnoge načine sam sije sumnju oko toga šta bi dokumenti mogli da pokažu o njegovim vezama s osuđenim seksualnim prestupnikom, time što se protivi transparentnosti koju je nekada obećao. (Tramp je u petak pozvao na dodatnu istragu Epstinovih veza s visokoprofilnim ličnostima – što bi, međutim, moglo dodatno zakomplikovati objavu dokumenata Ministarstva pravde).

U jednom trenutku, zakonodavci bi mogli da se pobune zbog načina na koji je administracija upravljala cijelim slučajem, i da ovo glasanje shvate kao priliku da primoraju promjenu i napokon skinu ovu temu s dnevnog reda, nakon mjeseci strepnje.

Kako god bilo, ovo će biti jedno od najzanimljivijih glasanja u dugo vremena.