Tramp potpisao sporazum kojim se okončava najduža blokada američke vlade u istoriji

Predsjednik SAD Donald Tramp u srijedu je potpisao zakon koji okončava najduže djelimično zatvaranje američke vlade u istoriji, svega nekoliko sati nakon što je Predstavnički dom glasao za ponovno pokretanje obustavljene isplate pomoći za hranu, plata stotinama hiljada federalnih radnika i stabilizaciju poremećenog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja.

Dom, u kojem republikanci imaju većinu, usvojio je paket sa 222 prema 209 glasova, a Trampova podrška uglavnom je držala partiju na okupu uprkos snažnom protivljenju demokrata, nezadovoljnih što višenedjeljni zastoj, koji je potekao iz Senata, nije doveo do dogovora o produženju federalnih subvencija za zdravstveno osiguranje, prenosi Rojters (Reuters).

Trampov potpis na zakon – koji je Senat usvojio ranije ove nedjelje – omogućiće da se federalni radnici, koji su bili na prinudnom odmoru tokom 43-dnevne blokade, vrate na posao već danas. Ipak, ostaje nejasno koliko brzo će se sve vladine službe i operacije u potpunosti normalizovati.

„Nikada ne smijemo dozvoliti da se ovo ponovi,“ rekao je Tramp u Ovalnoj kancelariji tokom ceremonije potpisivanja kasno sinoć, koju je iskoristio da kritikuje demokrate. „Ovo nije način na koji se vodi država.“

Sporazum produžava finansiranje do 30. januara, ostavljajući saveznu vladu na putu da godišnje dodaje oko 1,8 biliona dolara svom ukupnom dugu od 38 biliona.

Republikanski kongresmen Dejvid Švajkert (David Schweikert) iz Arizone ironično je uporedio situaciju sa zapletima iz popularne serije Sajnfeld (Seinfeld): „Osjećam se kao da sam upravo odgledao epizodu Sajnfelda. Proveli smo 40 dana, a ja i dalje ne znam koja je bila poenta.“

Dodao je: „Zaista sam mislio da će ovo trajati 48 sati – svi će imati svoj trenutak, malo će se iskaliti, i onda ćemo se vratiti na posao. Šta se desi kada bijes postane politika?“

Završetak blokade pruža određenu nadu da će se ključne usluge, posebno one vezane za vazdušni saobraćaj, oporaviti na vrijeme pred talas putovanja za Dan zahvalnosti koji dolazi za dvije nedjelje. Obnova pomoći za hranu milionima porodica takođe bi mogla osloboditi dio kućnih budžeta usred početka predbožićne potrošačke sezone.

Pokretanje federalnih statističkih agencija znači i obnavljanje protoka ekonomskih podataka, presudnih za investitore, kreatore politika i domaćinstva. Tokom blokade javnost je ostala bez ključnih informacija o stanju tržišta rada, inflaciji, potrošnji i ukupnom ekonomskom rastu.

Ipak, određeni statistički podaci biće trajno izgubljeni: Bijela kuća je saopštila da izvještaji o zaposlenosti i indeksu potrošačkih cijena za oktobar vjerovatno nikada neće biti objavljeni.

Prema procjenama mnogih ekonomista, zatvaranje je tokom šest nedjelja smanjivalo američki BDP za više od jedne desetine procentnog poena sedmično, iako se očekuje da će većina izgubljene ekonomske aktivnosti biti nadoknađena u narednim mjesecima.

Bez obećanja o zdravstvenoj zaštiti

Glasanje je uslijedilo osam dana nakon što su demokrate ostvarile nekoliko zapaženih izbornih pobjeda, za koje mnogi u stranci smatraju da su im ojačale pregovaračku poziciju za produženje subvencija za zdravstveno osiguranje koje ističu krajem godine.

Iako sporazum predviđa da Senat u decembru glasa o tim subvencijama, predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson) nije dao nikakvo obećanje u tom pravcu.

Demokratska poslanica Majki Šeril (Mikie Sherrill), koja je prošle nedjelje izabrana za novu guvernerku Nju Džersija, kritikovala je zakon u svom posljednjem obraćanju u Kongresu prije nego što sljedeće nedjelje podnese ostavku. Pozvala je kolege da se suprotstave Trampovoj administraciji:

„Kolegama poručujem: Ne dozvolite da ovaj dom postane ceremonijalni pečat administracije koja djeci uskraćuje hranu i ljudima oduzima zdravstvenu zaštitu.“
„Državo, ostani snažna. Kako kažemo u mornarici – ne predajte brod.“

Blokada bez jasnog pobjednika

Uprkos međusobnim optužbama, čini se da nijedna strana ne može proglasiti pobjedu. Prema anketi Rojters/Ipsos objavljenoj u srijedu, 50% Amerikanaca krivi republikance, dok 47% smatra da su demokrate odgovorne za blokadu.

Glasanje je održano prvog dana zasijedanja Predstavničkog doma nakon duge pauze koja je trajala od sredine septembra – pauze za koju su republikanci vjerovali da će povećati pritisak na demokrate. Povratak zasijedanju takođe je pokrenuo odbrojavanje za glasanje o objavljivanju svih neklasifikovanih dokumenata povezanih sa pokojnim osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom (Jeffrey Epstein) – što su Tramp i Džonson do sada izbjegavali.

Džonson je u srijedu svečano uveo u dužnost demokratkinju Adelitu Grijavlu (Adelita Grijalva), koja je u septembru pobijedila na vanrednim izborima i time popunila mjesto svog pokojnog oca, kongresmena Raula Grijavle. Ona je obezbijedila posljednji neophodni potpis za peticiju kojom se Dom primorava da glasa o objavljivanju dokumenata, samo nekoliko sati nakon što su demokrate objavile novi set Epstinovih materijala.

To znači da bi Predstavnički dom – odmah nakon što je izvršio svoju osnovnu ustavnu dužnost i usvojio zakon o finansiranju – ponovo mogao biti zaokupljen slučajem Trampovog nekadašnjeg prijatelja, čija je smrt u zatvoru 2019. inspirisala bezbroj teorija zavjere.

Odštete za republikanske senatore

Usvojeni paket omogućava i osmorici republikanskih senatora da traže stotine hiljada dolara odštete zbog navodnog kršenja privatnosti tokom federalne istrage o napadu Trampovih pristalica na Kapitol 6. januara 2021.

Zakon retroaktivno zabranjuje pribavljanje podataka o telefonskim komunikacijama senatora bez prethodnog obavještenja u gotovo svim slučajevima, te im omogućava da tuže Ministarstvo pravde i potražuju 500.000 dolara odštete, uz nadoknadu troškova advokata i drugih sudskih troškova.