Mladi Njemac našao priliku u poslovima sa ruskom naftom i zaradio milione
Kristofer Epinger (Christopher Eppinger) je u periodu između 2022. i 2025. godine sklopio poslove sa ruskom naftom u vrijednosti od oko dvije milijarde dolara i na njima zaradio približno četvrtinu milijarde. Iako nije jedini trgovac naftom koji je iskoristio neizvjesnost nakon ruske invazije na Ukrajinu, ovaj 31-godišnji Njemac svakako je jedan od najmlađih, piše Fajnenšel tajms (Financial Times – FT).
Poslije ruskog napada 2022. godine, zapadne države su odgovorile sveobuhvatnim sankcijama, a mnogi naftni giganti poput BP-a i Shella prestali su da posluju s Rusijom. Kako ruska proizvodnja nafte zauzima značajan dio svjetskog tržišta, zapadne zemlje su se potom dogovorile o uvođenju cjenovnog plafona na rusku naftu, koji je Rusiji omogućavao nastavak izvoza, ali joj je ograničavao prihode. To je otvorilo vrata nekolicini trgovaca sklonih riziku, koji su bili spremni da ulaze u poslove od kojih su se drugi distancirali.
Epinger u intervjuu za FT kaže da je cjenovni plafon bio vrlo dobrodošao, jer je funkcionisao „kao neka vrsta crne kutije“, pa mu se činilo da bi mogao da trguje ruskom naftom potpuno legalno. Kako tvrdi, svi njegovi poslovi odvijali su se u skladu sa zapadnim pravilima, a njegova kompanija CE Energy prestala je da posluje s ruskom naftom u februaru ove godine.
Iz Hamburga u Kazahstan i Dubai
Epinger, rođen 1994. godine, odrastao je u porodici srednje klase u Hamburgu. Studirao je ekonomiju, a kako kaže, oduvijek je želio da postane trgovac naftom. Sa 21 godinom dobio je pripravničko mjesto u kazahstanskoj državnoj naftnoj kompaniji KazMunayGas, a potom i prvi stalni posao kod hamburškog trgovca robama SET Select Energy, gdje je sklapao naftne poslove preko poznanstava stečenih u Kazahstanu.
Dvije godine kasnije osnovao je sopstvenu firmu, ali su ga partneri iz Kazahstana oštetili i nestali sa nekoliko stotina hiljada dolara njegovog novca.
To je narušilo njegov ugled i morao je da počne iz početka. Novi posao našao je kod malog trgovca robom u Dubaiju. Prilika se pojavila u vidu rafinerije u emiratskoj luci Fudžaira, koja je bila u vlasništvu njemačkog energetskog giganta Uniper, a uvozila je sirovu naftu iz Afrike i lož ulje iz Rusije radi prerade u brodsko gorivo.
Poslije ruske invazije na Ukrajinu, Uniper više nije želio da uvozi rusko lož ulje niti da posluje s trgovcem koji je povezan s Rusijom. Eppinger je to iskoristio i pronašao alternativnog dobavljača – kompaniju Mercantile & Maritime Group pakistanskog trgovca Murtaze Lakhanija. Putem te firme najprije je Uniperu isporučio 60 hiljada tona lož ulja iz evropskih skladišta, a zatim i 98 hiljada tona iz Kazahstana.
Kod ovog drugog posla nastao je problem, jer je gorivo bilo otpremljeno iz ruske luke, pa Uniper u početku nije želio da ga preuzme, sve dok Eppinger nije dokazao da je nafta kazahstanskog porijekla.
Mreža posrednika
Kako bi izbjegao slične rizike, Eppinger je uspostavio mrežu posrednika. Umjesto da radi direktno s Uniperovom rafinerijom, naftu je radije prodavao drugoj emiratskoj kompaniji, Gulf Petrol Supplies, koja ju je potom preprodavala Uniperu. Na dobavnoj strani sarađivao je s kompanijom iz Dubaija Tejarinaft, koja je poslovala u slobodnoj ekonomskoj zoni i uvozila rusko lož ulje.
Iako je nafta dolazila iz Rusije, ulaskom u skladišta u Dubaiju dobijala je emiratski sertifikat porijekla, što je, prema riječima njegovih advokata, bilo dovoljno da zadovolji pravne uslove koje je postavila Epingerova firma. Tejarinaft je počeo da isporučuje CE Energy-ju oko 180 hiljada tona lož ulja mjesečno, koje su, između ostalih, kupovali Uniper i trgovac naftom Vitol, koji je u Fudžairi takođe imao sopstvenu rafineriju.
Cjenovni plafon za rafinisane naftne proizvode stupio je na snagu u februaru 2023. Kako kaže Epinger, ta mjera je razjasnila način poslovanja: svaka pošiljka ruskog porijekla bila je kupljena po cijeni ispod cjenovnog plafona, dok pošiljke s drugačijim sertifikatima porijekla njegovo preduzeće nije bilo u obavezi da provjerava, rekao je za FT.
Ukupno je, između 2022. i 2025. godine, CE Energy preprodao 3,3 miliona tona nafte, a pošiljke su isporučivane u države poput Nigerije, Bahama i Španije.
Kupiti još Pikasovih slika
Epinger je novinara FT-a više puta pitao da li bi, zbog otkrivanja detalja o svojim poslovima, mogao završiti pod sankcijama, ali se činilo da ga taj rizik istovremeno i uzbuđuje. Odlučio je da o svemu govori javno jer očekuje da će ga kasnije tokom karijere ta pitanja ionako sustići.
„Nije me sramota onoga što sam radio“, kaže on. „Možda ću morati da odgovorim na pitanja da li su svi poslovi bili ispod cjenovnog plafona. Ali bili su, dakle… Ne bojim se da ljudima kažem da je izvor mog biznisa ruska nafta.“
S poslovima vezanim za Rusiju prestao je početkom godine, kada je odlazeći američki predsjednik Džo Bajdne (Joe Biden) najavio sankcije i za neke emiratske trgovce robom. U trenutku davanja intervjua, Epinger se spremao za put u Ženevu na sastanke sa bankama o odobravanju kredita za poslove koji nijesu povezani s Rusijom.
U Ženevu je putovao iz mondenskog ljetovališta Kan, gdje renovira vilu vrijednu sedam miliona eura, koja je nekada pripadala zloglasnom francuskom dileru droge. Planira da je opremi djelima velikih umjetnika, od Karavađa (Caravaggio) do Endija Varhola (Andy Warhol).
„Neću se zaustaviti“, rekao je za britanski medij. „Neću samo sjedjeti na novcu i ubirati kamate. Želim da dodam još jednu nulu svom bogatstvu – i da kupim još više Pikasovih slika.“