SAD uvele sankcije glavnim ruskim naftnim kompanijama – Lukoilu i Rosnjeftu

AKTUELNO Forbes Crna Gora 23. okt 2025. 12:56
featured image

23. okt 2025. 12:56

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp (Donald Trump) u srijedu je, prvi put u svom drugom mandatu, uveo sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, ciljajući naftne gigante Lukoil i Rosnjeft, dok raste njegovo nezadovoljstvo ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom (Vladimir Putin) zbog rata.

Ovaj potez uslijedio je nakon što su zemlje Evropske unije u srijedu odobrile 19. paket sankcija Moskvi zbog njenog rata protiv Ukrajine, koji uključuje zabranu uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG). Trampove mjere su uslijedile i nakon što je Velika Britanija prošle nedjelje sankcionisala iste kompanije, Rosnjeft i Lukoil, prenosi Rojters (Reuters).

Lukoil ima podružnicu u Crnoj Gori, Lukoil Montenegro. Ona, kako piše na njihovom sajtu ima deset benzinskih stanica u Crnoj Gori.

Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da je spremno na dalju akciju, pozivajući Moskvu da odmah pristane na prekid vatre u ratu koji je počeo u februaru 2022. godine.

„S obzirom na odbijanje predsjednika Putina da okonča ovaj besmisleni rat, Ministarstvo finansija uvodi sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama koje finansiraju ratnu mašinu Kremlja,“ rekao je ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent). „Pozivamo naše saveznike da nam se pridruže i poštuju ove sankcije.“

Cijene nafte su skočile više od dva dolara po barelu nakon američkih mjera. Brent je porastao na oko 64 dolara po barelu.

Sankcije predstavljaju značajnu promjenu Trampove politike, koji do sada nije sankcionisao Rusiju zbog rata, već se oslanjao na trgovinske mjere. Ranije ove godine uveo je dodatne carine od 25% na robu iz Indije, kao odgovor na njenu kupovinu jeftine ruske nafte.

SAD nije uvela slične carine Kini, drugom velikom kupcu ruske nafte. Nakon što su zapadne zemlje uvele ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, ruski izvozni tokovi su se pomjerili iz Evrope ka Aziji.

Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu rekao da je otkazao planirani samit s Putinom u Mađarskoj, jer mu se „nije činilo da je pravo vrijeme“.

Takođe je dodao da se nada da sankcije neće morati dugo da traju. Tramp je prošle godine izjavio da voli brzo ukidati sankcije, jer one mogu ugroziti dominaciju dolara u globalnim transakcijama. Rusija je često tražila da se nafta plaća u drugim valutama.

Foto: Reuters/Ramil Sitdikov

“Ne može biti – jednom i gotovo”

Analitičari smatraju da su ove mjere veliki i davno potrebni korak.

„Ovo ne može biti – jednom i gotovo“, rekao je Edvard Fišmen (Edward Fishman), bivši američki zvaničnik, sada istraživač na Univerzitetu Kolumbija (Columbia University). „Pitanje je da li će SAD sada zaprijetiti sankcijama svima koji posluju s Rosnjeftom i Lukoilom.“

Džeremi Pejner (Jeremy Paner), bivši istražitelj sankcija u Ministarstvu finansija, sada partner u advokatskoj firmi Hughes Hubbard & Reed, rekao je da izostanak banaka i kupaca iz Indije ili Kine u ovom paketu znači da „to neće privući Putinovu pažnju“.

Visoki ukrajinski zvaničnik pozdravio je potez kao „sjajnu vijest“, ističući da su Rosnjeft i Lukoil već bili među kompanijama koje je Kijev predlagao za američke sankcije.

Ministarstvo finansija sankcionisalo je i desetine podružnica Rosnjefta i Lukoila, blokirajući im američku imovinu i zabranjujući Amerikancima poslovanje s njima.

Ruska ambasada u Vašingtonu i stalna misija Rusije pri UN-u u Njujorku nijesu odmah odgovorile na zahtjev za komentar.

EU cilja rusku flotu “u sjenci“

Zabrana uvoza ruskog LNG-a u EU biće sprovedena u dvije faze:

  • kratkoročni ugovori prestaju važiti za šest mjeseci,
  • dugoročni od 1. januara 2027. godine.

Potpuna zabrana stupa godinu dana ranije od prvobitnog plana Evropske komisije o prekidu zavisnosti od ruskih fosilnih goriva.

Novi paket EU sankcija takođe uvodi nove zabrane putovanja za ruske diplomate i dodaje 117 brodova iz moskovske „flote iz sjenke“, uglavnom tankera, čime ukupan broj raste na 558. Na listi se nalaze i banke iz Kazahstana i Bjelorusije, navodi se u saopštenju predsjedništva.

Diplomatski izvori iz EU rekli su agenciji Rojters da će četiri entiteta povezana s kineskom naftnom industrijom takođe biti uvrštena na listu, ali njihova imena neće biti javno objavljena do zvaničnog usvajanja sankcija u četvrtak. Radi se o dvije rafinerije, jednoj trgovačkoj kompaniji i jednom entitetu koji pomaže u zaobilaženju sankcija u sektoru nafte i drugim oblastima.