Tramp hladi očekivanja Ukrajine – umjesto pomoći, nudi pregovore s Putinom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski došao je u Bijelu kuću (White House) u petak tražeći oružje za nastavak borbe svoje zemlje protiv Rusije, ali ga je američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) dočekao rezervisano i više fokusiran na posredovanje u mirovnom dogovoru nego na jačanje ukrajinskog arsenala.

Iako Tramp nije isključio mogućnost da Ukrajini obezbijedi dalekometne rakete Tomahawk, za koje Zelenski pokazuje veliko interesovanje, djelovao je rezervisano po tom pitanju, najavljujući da će se uskoro sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Mađarskoj, navodi Rojters (Reuters).

Poslije razgovora sa Zelenskim u trajanju od više od dva sata, Tramp je pozvao i Ukrajinu i Rusiju da „odmah prekinu rat“, čak i ako to znači da Ukrajina mora ustupiti dio teritorije.

„Zaustavite se na liniji fronta, i obje strane neka se vrate kući, svojim porodicama“, rekao je Tramp novinarima na putu ka svom domu u Vest Palm Biču na Floridi. „Prekinite ubijanje. I to bi trebalo da bude to. Zaustavite se sada, na liniji fronta. To sam rekao predsjedniku Zelenskom. To sam rekao i predsjedniku Putinu.“

Trampov pokušaj da se ponovo uključi u dijalog s Putinom, strategija koja je ranije frustrirala Zelenskog i neke evropske saveznike, bacio je sjenku na inače srdačan susret dvojice lidera, koji su razgovarali s novinarima prije privatnog ručka.

Dvojica predsjednika su se potom povukla iza zatvorenih vrata, gdje su razgovarali i o telefonskom pozivu između Putina i Trampa dan ranije, tokom kojeg je Tramp sebe ponovo predstavio kao posrednika između zaraćenih strana, iako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

„Samo da se malo slože“

„Mislim da predsjednik Zelenski to želi da završi, a mislim da to želi i predsjednik Putin. Sada samo treba da se malo slože“, rekao je Tramp novinarima.

Zelenski je, međutim, naglasio koliko je teško doći do prekida vatre: „Mi to želimo. Putin ne želi“, rekao je ukrajinski lider.

Bio je otvoren, rekavši Trampu da Ukrajina ima hiljade dronova spremnih za ofanzivu, ali da joj trebaju američke rakete.

„Nemamo Tomahawke, zato ih trebamo“, rekao je Zelenski.

Tramp je odgovorio: „Mi bismo mnogo više voljeli da im uopšte ne trebaju rakete Tomahawk.“

Kasnije je ponovio da želi da Sjedinjene Države zadrže svoje oružje: „I mi želimo Tomahawke. Ne želimo da dajemo stvari koje su nama potrebne da zaštitimo sopstvenu zemlju“, rekao je Tramp.

Poslije sastanka, koji je Zelenski opisao kao produktivan, izjavio je da ne želi da govori o raketama dugog dometa, rekavši da SAD ne žele eskalaciju i da je „realan“ u pogledu šansi da ih dobije.

Ukrajinski predsjednik, koji je poslije sastanka telefonom razgovarao s evropskim liderima, rekao je da računa na to da će Tramp izvršiti pritisak na Putina da zaustavi rat.

Na pitanje o Trampovim izjavama, Zelenski je rekao: „Predsjednik (Tramp) je u pravu, i moramo se zaustaviti tamo gdje smo. To je važno – da se zaustavimo gdje smo, a onda da razgovaramo.“

Povratak za pregovarački sto

Nije jasno šta je Putin rekao Trampu, a što ga je navelo da prihvati novi susret. Njihov avgustovski samit na Aljasci završio se ranije, bez ikakvog pomaka.

Kremlj je saopštio da treba još mnogo toga dogovoriti i da bi samit mogao biti održan „nešto kasnije“ nego što je Tramp najavio – u roku od dvije sedmice.

Trampov pomirljivi ton poslije razgovora s Putinom izazvao je sumnje u mogućnost skorije američke pomoći Ukrajini i ponovo probudio strahove u Evropi od dogovora koji bi išao u korist Rusije.

Portparol Evropske unije rekao je da Unija pozdravlja razgovore, ako oni mogu pomoći da se donese mir Ukrajini.

Na pitanje da li ga brine mogućnost da ga Putin „vuče za nos“ i kupuje vrijeme, Tramp je odgovorio:
„Znate, mene su u životu pokušavali da nadigraju i najbolji, i uvijek sam izašao dobro iz toga – pa, moguće je.“

Majkl Karpenter (Michael Carpenter), bivši američki zvaničnik, a sada saradnik Međunarodnog instituta za strateške studije rekao je da sastanak sa Trampom nije bio ono čemu se Zelenski nadao, ali da je bio u skladu s pristupom njegove administracije ratu.

„Stvarna situacija je takva da ne postoji volja da se Rusiji nameću troškovi“, rekao je Karpenter.

Predsjednik je pokazao naklonost prema Zelenskom, čak ga je i pohvalio što nosi „veoma elegantno“ tamno odijelo, nakon što je ranije ove godine bio kritikovan jer je u Bijelu kuću došao bez sakoa.

„Izgleda odlično u tom sakou“, rekao je Tramp. „Nadam se da će ljudi to primijetiti.“

Rat se pojačava

Tramp, koji se već dugo kandiduje za Nobelovu nagradu za mir želi da doda još jedan konflikt na listu onih za koje tvrdi da je pomogao da se okončaju, piše Rojters.

Više od tri i po godine nakon početka ruske invazije, Rusija je ostvarila određene teritorijalne dobitke tokom 2025. godine, ali je ukrajinski general Oleksandr Sirski izjavio da je ruska ofanziva propala.

Putin je ovog mjeseca rekao da su njegove snage zauzele gotovo 5.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije u 2025, što predstavlja dodatnih 1% ukrajinske teritorije, pored skoro 20% koje već drži.

Obje strane su takođe pojačale napade na energetske sisteme, a ruski dronovi i avioni nekoliko puta su ulazili u vazdušni prostor NATO zemalja.

Analitičari: pregovori kao taktika odugovlačenja

Bijela kuća je posljednjih dana izgledala sve nestrpljivije s Putinom i naginjala ka tome da Zelenskom odobri novu vojnu podršku, uključujući i Tomahawk rakete, za koje Ukrajinci tvrde da bi pomogle da se nanese veća šteta ruskoj ratnoj mašineriji.

Poslije razgovora u petak, Zelenski je rekao da se Rusija „plaši“ Tomahawka. Moskva je upozorila da bi isporuka takvih projektila predstavljala ozbiljnu eskalaciju.

Putinov potez, prema riječima Maksa Bergmana (Max Bergmann) iz Centra za strateške i međunarodne studije, imao je cilj da smanji vjerovatnoću da SAD pošalju to oružje Ukrajini.

Mikola Bjeljeskov viši analitičar ukrajinske nevladine organizacije Come Back Alive, koja nabavlja vojnu opremu za oružane snage Ukrajine, rekao je da bi rakete Tomahawk „uravnotežile teren“ koji trenutno ide u korist Rusije.

„Ne očekujemo da će Rusija pasti nakon jednog, dva ili tri uspješna napada“, rekao je Bjeljeskov. „Ali radi se o pritisku – stalnom pritisku. Radi se o tome da se poremeti njihov vojno-industrijski kompleks.“