Hoće li Putinov telefonski poziv približiti Trampa Kremlju?

U diplomatiji je tajming sve, a izgleda da je Kremlj savršeno tempirao svoj najnoviji, dugi telefonski razgovor sa Bijelom kućom – osmi u posljednjih osam mjeseci, piše CNN.

Dok se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp spremao da se u Vašingtonu sastane sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim  i javno razmatrao rizike od isporuke Kijevu dalekometnih krstarećih raketa tipa Tomahawk, ruski zvaničnici su razgovor koji su oni inicirali opisali kao „pozitivan i produktivan“ te „održan u atmosferi povjerenja“.

„U stvarnosti, to je bio skoro dvoipočasovni razgovor predsjednika Vladimira Putina – pokušaj u posljednjem trenutku da zaustavi opasne priče o mogućem američkom slanju oružja Ukrajini koje bi moglo promijeniti tok rata“, navodi CNN-ov glavni dopisnik za globalna pitanja Metju Čens (Matthew Chance).

Predsjednici SAD i Rusije saglasili su se u telefonskom razgovoru u četvrtak da se sastanu u Budimpešti, što će biti njihov drugi samit ove godine.

Putin je, piše Čens, navodno, tokom razgovora s Trampom naglasio da Tomahawk rakete – koje imaju domet dovoljan da pogode velike ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga – ne bi imale značajan uticaj na bojnom polju. One bi samo oštetile odnose između SAD i Rusije, dodao je Putin, svjestan koliko Tramp te odnose visoko cijeni.

Prema riječima jednog Putinovog saradnika iz Kremlja, ruski lider je takođe pohvalio Trampa kao mirotvorca na Bliskom istoku i šire.

Ponovo su u igru ubačene ekonomske ponude, a – što je ključno – postignut je dogovor o drugom susretu dvojice predsjednika, ovaj put uživo, u Budimpešti u Mađarskoj, gdje bi se okončanje rata u Ukrajini moglo ponovo razmatrati, ako već ne i dogovoriti.

„To će neizbježno izazvati poređenja sa neuspjelim samitom na Aljasci prije samo nekoliko mjeseci, kada je Tramp priredio Putinu crveni tepih, ali nije postigao nikakav konkretan rezultat u svojoj težnji za mirovnim dogovorom o Ukrajini“, smatra Čens.

Kako dodaje, ohrabren uspjehom u posredovanju prekida vatre u Gazi i oslobađanju izraelskih talaca, Tramp je sugerisao da će mu njegovo iskustvo sa Bliskog istoka, postignuto uprkos preprekama, pomoći da okonča rat između Rusije i Ukrajine.

„Kako, ostaje nejasno. Kremlj nije ponudio nikakav nagovještaj da je spreman na kompromis. Uprkos rastućim gubicima na frontu i sve češćim ukrajinskim napadima dronovima na rusku energetsku infrastrukturu, koji uzrokuju nestašice goriva širom zemlje, Rusija dosljedno odbija da završi rat dok ne ostvari svoje maksimalističke ciljeve“, navodi Čens.

Ti ciljevi uključuju preuzimanje kontrole nad velikim djelovima anektirane ukrajinske teritorije koji još nijesu osvojeni, te nametanje strogih vojnih i spoljnopolitičkih ograničenja poslijeratnoj Ukrajini – koja bi time bila faktički podređena volji Moskve.

Ništa u najnovijem telefonskom razgovoru Trampa i Putina ne sugeriše da se išta od toga promijenilo, podsjeća Čens.

Ali, kako kaže, tokom proteklih devet mjeseci ovog drugog Trampovog predsjedničkog mandata, Kremlj je takođe naučio da lično angažovanje i obećanje kratkoročnog uspjeha mogu biti jednako efikasni kao i bilo kakav bolan kompromis.

Ukrajinski zvaničnici, okupljeni u Vašingtonu, tvrde da je upravo razgovor o Tomahawk raketama natjerao Putina da se vrati dijalogu.

„To može biti tačno. Ali proračun u Moskvi glasi: sama mogućnost napretka u mirovnim pregovorima može biti dovoljna da privuče Trampa – željnog dogovora – da odustane od svojih vojnih prijetnji“, zaključio je Čens.