U Francuskoj masovno unajmljuju detektive da prate radnike na bolovanju
Francuski Nacionalni zdravstveni osiguravač objavio je da je prošle godine spriječio prevare s bolovanjem vrijedne 42 miliona eura, više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu.
Fabrik Leman (Fabrice Lehmann) ugledao je svoju metu dok je ovaj izlazio iz kuće u predgrađu Pariza, odjeven za posao. Počeo ga je pratiti, pokušavajući se uklopiti među putnike koji su išli u grad.
Privatni detektiv od 1994. godine, Leman se sve češće nalazi u potjeri za kancelarijskim zaposlenima poput radnika u finansijskim uslugama, koji čine sve veći dio Francuza osumnjičenih za zloupotrebu bolovanja. Teško je procijeniti koliko je rašireno lažno bolovanje u Francuskoj, ali stručnjaci kažu da raste paralelno s povećanjem bolovanja od 60% od 2012. godine, što sada državu godišnje košta više od 10 milijardi eura – novca kojeg zemlja teško može priuštiti dok se bori s hroničnom budžetskom krizom, piše Rojters (Reuters).
Bivši premijer Fransoa Bajru (Francois Bayrou), koji je ovog mjeseca izgubio posao zbog predloga da se smanji najveći budžetski deficit u eurozoni, usmjerio se upravo na rastuće troškove bolovanja u sklopu plana za rezanje pet milijardi eura zdravstvenih rashoda iz budžeta za 2026. godinu. Obećao je i obračun s prevarama.
“Ili novac ili izdaja”
Francuski Nacionalni zdravstveni osiguravač objavio je da je prošle godine spriječio prevare s bolovanjem vrijedne 42 miliona eura. Taj broj vjerovatno ne odražava pravi razmjer problema jer je osiguravač tek 2022. počeo pooštravati kontrole, a mnoge istrage sprovode privatni detektivi koje unajmljuju kompanije sumnjičave prema ponašanju svojih zaposlenih. Rojters je razgovarao s pet privatnih istražitelja, a svi su rekli da im posao s lažnim bolovanjima cvjeta – toliko da su neke agencije odustale od tradicionalnih angažmana poput istraga bračnih nevjera kako bi se fokusirale isključivo na zaposlene osumnjičene za izbjegavanje posla.
Privatni detektiv Baptist Pano (Baptiste Pannaud) rekao je da su mu ugovori vezani za bolovanja više nego udvostručeni u posljednje četiri godine.
Leman je naveo da su neki od njegovih “ciljeva” osumnjičeni da rade za konkurenciju, dok su drugi koristili plaćeno bolovanje za pokretanje vlastitih kompanija. Njegov saradnik Patris Le Bek, angažovan za istrage u Parizu, rekao je da je vidio ljude koji bi otvorili bolovanje i odmah potom otišli na aerodrom – na odmor.
“Bilo da se radi o kompaniji ili o bračnom paru, uvijek se sve svodi na dvije stvari”, rekao je Leman. “Na novac ili na izdaju.”
Tri godine naknada
Francuski sistem socijalnog osiguranja isplaćuje zaposlenima na bolovanju do 41,47 eura dnevno, u najdužem trajanju od tri godine. Međutim, poslodavci određeno vrijeme nadoknađuju i ostatak plate.
Izvještaj Glavne inspekcije finansija iz 2024. pokazao je da su francuski javni službenici 2022. uzeli prosječno 14,5 dana bolovanja, dok su radnici u privatnom sektoru koristili 11,7 dana.
U Njemačkoj, gdje su naknade takođe izdašne, radnici su 2024. prosječno koristili 14,8 dana bolovanja.
Bajrou je u julu rekao da su inspekcije pokazale da je polovina bolovanja dužih od 18 mjeseci bila neopravdana. “To nije prihvatljivo u zemlji poput naše i u periodu u kojem živimo”, poručio je.
Privatni detektiv Bruno Boavan (Bruno Boivin) izjavio je da su vladina obećanja o kažnjavanju ljekara koji izdaju lažna bolovanja – “besmislica” jer se pravila rijetko sprovode. Naveo je da ga je angažovala velika javna transportna kompanija u kojoj je 30% zaposlenih u jednom odjelu bilo na bolovanju.
“Pripremili smo slučajeve, uhvatili ljude kako rade drugdje. Niko nije kažnjen”, rekao je Boavan. “Klijent nas je prestao angažovati, govoreći: ‘Nema smisla, ne možemo ih otpustiti.”
Uprkos reformama u mandatu predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), koje su olakšale zapošljavanje i otpuštanje, privatni detektiv David Liobar (David Liobard) smatra da radnici u Francuskoj i dalje uživaju preveliku zaštitu.
Boavan je naveo da je njegov tim godinama pokušavao da pronađe jednog osumnjičenog koji je bio na bolovanju cijelu deceniju, ali se povremeno javljao poslodavcu – samo da obnovi pravo na službeni automobil.
“Raširene prevare su fantazija”
Izostanci s posla ubrzali su se nakon kovida, a francuska kultura menadžmenta dodatno otežava situaciju, tvrde analitičari.
“Imamo rastući pritisak na poslu i vrlo vertikalni, autoritarni stil upravljanja, koji više ne odgovara potrebama zaposlenih za empatijom i saradnjom”, rekao je ekonomista Žan-Klod Delžen (Jean-Claude Delgenes). “Sistem je represivan.”
Sabrina Ali Benali, ljekarka i koautorka predloga zdravstvene politike krajnje lijeve stranke La Frans Insumis (Nepokorena Francuska), odbacila je tvrdnje o masovnim prevarama. “Iako mi dolaze ljudi sa sumnjivim zahtjevima za potvrde, priča o raširenim zloupotrebama je čista fantazija”, kazala je.
Na rubu Pariza Leman je pratio svoju metu u putnički voz. Muškarac, za kojeg mu je rečeno da je na bolovanju od juna, proveo je putovanje pogrbljen nad laptopom. Kada je prešao na metro, pokušao je zbuniti Lemanа – ušao je u voz, a zatim odmah izašao dok su se vrata zatvarala. Uspio je pobjeći detektivu.