Prepakivanje vlasničkih udjela u NIS-u: Mogu li se na ovaj način zaobići sankcije

Drugi put u posljednjih nešto više od pola godine, mijenja se vlasnička struktura u NIS-u. Najprije je krajem februara ove godine, uoči očekivanja da će stupiti na snagu američke sankcije, Gaspromnjeft smanjio svoj udio u srpskoj naftnoj kompaniji sa 50 na 44,85 odsto. Istovremeno, za toliko je povećan udio Gasproma. On je, naime, dobio 11,3 umjesto dotadašnjih 6,15 odsto udjela.

Prošlog petka, sada uoči nagovještaja da je došao kraj odlaganju primjene sankcija, desilo se još jedno prepakivanje vlasništva. Ovoga puta je Gasprom bez naknade svoj udio, sem jedne akcije, prenio na povezano preduzeće. Dakle, akcionarsko društvo Intelidžens registrovano u Sankt Peterburgu postalo je tako vlasnik ovih 11,3 odsto akcija. Gasprom je, barem formalno, praktično ostao bez suvlasničkog udjela u NIS-u.

Dokument o ovom najnovijem prepakivanju otkriva da je firma Intelidžens (Intelligence) dio Gasprom grupe, kao i da su joj akcije prebačene bez naknade. Kao odgovorno lice naveden je Vsevold Stanislavovič Vorobjev. On je, inače, član odbora direktora NIS-a, ali i direktor firme Gasprom kapital doo.

Podsjetimo, najnovije promjene dešavaju se u iščekivanju odluke američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) 26. septembra. Da li će još jednom odložiti početak primjene sankcija, pošto je to OFAC uradio nekoliko puta? Ili će, a kako je to nagovijestio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ovoga puta to odlaganje izostati, a sankcije početi da se primjenjuju?

Forbes Srbija analizirao je šta može donijeti ovo tek formalno prepakivanje vlasničkih udjela. Pogotovo što od prvog trenutka nema sumnje da se iza Intelidžensa zapravo krije ruski Gasprom. I da li se i šta promijenilo u pregovorima na relaciji Vašington – Moskva – Beograd pa je odlaganju došao kraj.

Kozmetika

„Za nas bi najbolje bilo da iza ovog prepakivanja vlasništva zapravo stoji neki dogovor pregovarača u ovom procesu odlaganja sankcija NIS-u, odnosno da je to bio uslov OFAC-a koji je ruski vlasnik sada formalno ispunio. Ipak ne vjerujem da se to zaista i desilo“, kaže za Forbes Srbija berzanski analitičar Nenad Gujaničić.

On podsjeća da većinski vlasnik NIS-a svih ovih mjeseci ne otkriva ništa u vezi sa svojim namjerama, ali je jasno da ne želi ni da suštinski proda vlasnički udio. Ni državi Srbiji, a ni nekoj trećoj strani.

„To je jasno i sada kada je Gasprom 11,3 odsto akcija prenio na neko povezano preduzeće, što je zapravo samo kozmetička promjena koja može, ali i ne mora uticati na sudbinu sankcija, a time i NIS-a“, kaže Gujaničić.

I Goran Radosavljević, profesor FEFA, smatra da ova vlasnička promjena ne donosi ništa.

„Prebacivanje vlasničkog udjela sa Gasproma na neki kvazi investicioni fond koji je pod njihovom kontrolom može biti pokušaj da se eventualno olakša prodaja. Ne tvrdim da će do toga doći, ali u slučaju da razmatraju takvu opciju, proceduralno bi bilo lakše da to obave preko investicionog fonda nego kada su akcije u direktnom vlasništvu Gasproma“, kaže Radosavljević.

On upozorava da se ovdje stalno prenebregava činjenica da je na listi sankcija direktno NIS. A ne samo njegov ruski većinski vlasnik.

Moguće novo odlaganje

NIS je još jednom zatražio od OFAC-a da prolongira primjenu sankcija iz februara, a rok ističe 26. septembra. Prethodno je, prvi put od usvajanja ovog paketa sankcija, predsjednik Srbije izjavio da „se plaši“ da novog odlaganja nema. Tačnije, da će ovoga puta sankcije NIS-u početi da se primjenjuju. Dodatno, tvrdi da će pokušati da prilikom posjete Njujorku razgovara sa američkim ministrom finansija. Tema je upravo NIS i šteta koju bi ovoj kompaniji donijele sankcije.

Radosavljević smatra da je i u smislu odlaganja sankcija od februara do sada već „urađeno mnogo“. Iako NIS trpi štetu u poslovanju i otežano posluje i bez sankcija, očigledno je postojala neka namjera američke administracije da mu to poslovanje ne bude sasvim ugroženo.

On, međutim, dodaje da nije izvjesno da novog prolongiranja neće biti. Ne vjeruje, sa druge strane, ni u to da može doći do ukidanja sankcija.

„Te sankcije je donijela bivša administracija, ali to ne znači da ova ima namjeru da ih ukine, samo ne zna kako. Ukidanje bi moglo biti dio ukupnih pregovora Moskve i Vašingtona, ali vidimo da to ne ide sjajno. Ovako, američka administracija prolongira rok za primjenu, ali samo kao jednomjesečno odlaganje. I onda procjenjuje šta će za narednih mjesec dana. Suština je da administraciji u Vašingtonu važnost toga nije ni na nivou statističke greške“, kaže naš sagovornik.

I Gujaničić kaže da njemu ni Vučićeva izjava, a ni najnovije vlasničko prepakivanje, nijesu garancija da će sankcije stupiti na snagu 26. septembra. Izjavu predsjednika Srbije tumači kao, po njega, win-win situaciju.

„Ako se sankcije odlože ponovo, to će biti njegova pobjeda u smislu da je on svojim angažmanom i zalaganjem to omogućio. Ako se ne odlože, ispašće kako je na vrijeme na to upozorio“.

Ko pregovara i u ime koga

Kako su za Forbes Srbija ranije rekli izvori bliski Vladi, pregovore oko odlaganja sankcija vode isti lobisti kao i pregovore u vezi sa carinama. Ako je suditi na osnovu onoga što se desilo sa carinama, nije nemoguće da je odlaganju došao kraj.

Gujaničić kaže da je njegov utisak da Srbija zapravo ni ne učestvuje u tome, odnosno da te pregovore vode lobisti Gasproma.

Radosavljević, pak, smatra da tu ima raznih lobija. On vjeruje da ima i naših, odnosno hrvatskih, mađarskih – lobista zemalja koje imaju interes u tome da NIS ne bude pod sankcijama.

„NIS bi trpio ozbiljnu štetu. Već sad ima otežano poslovanje. Zato sam siguran da i sama kompanija ima svoje lobiste, ali vjerujem da ima uplitanja i države, odnosno njenih lobi grupa“.

Naš sagovornik podsjeća da je NIS već najavio prodaju svog biznisa u Bugarskoj, da njegovi finansijski pokazatelji za prvih šest mjeseci pokazuju probleme sa poslovanjem. I u njegovom je direktnom interesu da na sve načine pokuša da odloži sankcije.

Poslovanje NIS-a

NIS je u prvih šest mjeseci ove godine iskazao gubitak od 3,6 milijardi dinara (30,8 miliona eura). Kako je tada saopšteno iz kompanije, ovakav rezultat posljedica je „kompleksnih okolnosti i poslovanja u uslovima sankcija“.

„Pored sankcija, na ostvarenja NIS-a uticali su i pad cijena nafte na svjetskom tržištu za 15 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine, efekat skupih zaliha nafte i naftnih derivata, kao i negativan finansijski rezultat HIP Petrohemije“.

Takođe, Naftna industrija Srbije najavila je početkom avgusta da je Upravni odbor NIS-a odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska. Kako su prenijeli tamošnji mediji ova odluka posljedica je problema sa kojima se NIS suočava u poslovanju u toj zemlji.

U Bugarskoj, NIS upravlja sa mrežom od 22 benzinske stanice.

NIS je ranije ove godine saopštio da razmatra izlazak iz poslovanja i u Rumuniji, gdje je vlasnik 19 benzinskih stanica, iz istih razloga kao i u Bugarskoj.

Petrica Đaković, Forbes Srbija