Većina evropskih zemalja ne radi dovoljno na povećanju kapaciteta vjetroelektrana

Evropa je u prvoj polovini ove godine izgradila 6,8 gigavata (GW) novih kapaciteta vjetroelektrana, što je manje od očekivanog i nedovoljno da se ispune ciljevi EU za energetsku bezbjednost i klimatske promjene do 2030. Godine, objavila je evropska asocijacija Vind Jurop (Wind Europe).

Osim Njemačke, većina evropskih zemalja ne radi dovoljno na povećanju kapaciteta vjetroelektrana. To je loša vijest za ekonomsku konkurentnost Evrope, navodi se u izvještaju.

Kako se dodaje od 6,8 GW novih kapaciteta vjetroelektrana u prvoj polovini 2025, 5,3 GW je u EU.

„Čak 89% otpada na kopnene vjetroelektrane. Evropa sada ima ukupno 291 GW kapaciteta iz vjetra: 254 GW na kopnu i 37 GW na moru“, navodi se u izvještaju Vind Jurop.

Njemačka napreduje – ostatak Evrope stagnira

Njemačka gradi najviše novih kapaciteta. Ove godine planira da izgradi 5 GW kopnenih vjetroelektrana, skoro tri puta više nego što je gradila u posljednjih pet godina, navodi Vind Jurop.

Glavni razlog je, kako je objašnjeno, što je Njemačka prva počela striktno primjenjivati nova pravila EU o izdavanju dozvola. Kao rezultat, 2024. godine su izdata odobrenja za rekordnih 15 GW novih kopnenih vjetroparkova, a 2025. bi mogla biti još uspješnija, s obzirom na to da je u prvoj polovini godine odobreno 8 GW novih projekata. Njemačke vlasti sada u prosjeku izdaju dozvole u roku od 18 mjeseci – što je u skladu s rokovima predviđenim u Direktivi o obnovljivim izvorima energije (REDIII).

„Većina drugih evropskih država stoji gore. Nijedna od preostalih 26 zemalja EU ne izdaje dozvole u roku od 24 mjeseca, koliko nalaže REDIII. U mnogim državama proces je čak postao komplikovaniji. Uvođenjem tzv. ‘zona ubrzanja za obnovljive izvore’, pojedine vlade prave više zabune nego pojednostavljenja“, piše u izvještaju.

Osim problema s dozvolama, kako se dodaje, ključni izazovi ostaju i sporo proširenje elektroenergetske mreže, stagnacija u elektrifikaciji evropske privrede i loš dizajn aukcija.

 „Vlade moraju ozbiljnije pristupiti energiji vjetra“

„Energija vjetra je konkurentna – ona snižava cijenu struje za građane i privredu. Sigurna je – domaće turbine smanjuju skupe i opasne zavisnosti od uvoza fosilnih goriva. I dobra je za ekonomiju – stvara radna mjesta i poreske prihode. Već sada oko 400.000 ljudi u Evropi radi u sektoru vjetra, a svaka nova turbina doprinosi sa 16 miliona eura evropskom BDP-u. Ipak, vlade i dalje ne uspijevaju da dovoljno brzo izdaju dozvole i grade nove kapacitete“, kaže generalni direktor Vind Juropa, Džajls Dikson (Giles Dikson).

Pogled na 2025. godinu – smanjenje prognoza

Zbog sporog napretka u izdavanju dozvola, razvoju mreže i elektrifikaciji, Evropa će u 2025. izgraditi manje novih kapaciteta vjetra nego što je ranije očekivano. Na početku godine prognoza je bila 22,5 GW, sada se očekuje 19 GW. Za EU se očekivalo 17 GW, a sada 14,5 GW, navodi Vind Jurop.

Do 2030. EU bi trebalo da ima 344 GW kapaciteta iz vjetra: 298 GW na kopnu i 46 GW na moru. Cilj EU je 425 GW ukupno.

„Manje novih kapaciteta znači loše vijesti za konkurentnost Evrope. Industriji su potrebne jeftine zalihe električne energije kako bi bila konkurentna Kini i SAD-u. Ali mnoge vlade i dalje djeluju polovično kada je u pitanju razvoj vjetra. To ne ugrožava samo sektor vjetra, već i šire – radna mjesta i rast u čeličnom, hemijskom i ICT sektoru. Poslovanje u Evropi je mnogo teže ako EU ne ispuni svoje energetske ciljeve“, upozorava Dikson.

Pozitivni signali: više narudžbi i ulaganja

Iako je izgradnja novih kapaciteta ispod očekivanja, narudžbe za turbine i investicije u nove projekte rastu. To pokazuje stalno interesovanje investitora i industrije za razvoj energije vjetra u Evropi.

„U prvoj polovini 2025. Evropa je donijela konačne investicione odluke (FID) u vrijednosti od 34 milijarde eura za nove vjetroparkove – više nego tokom cijele 2024. godine. Tim iznosom će se finansirati 14 GW novih kapaciteta koji bi trebalo da budu pušteni u rad u narednim godinama. Od toga je 22 milijarde eura otišlo na morske vjetroelektrane – za 6 novih projekata, od kojih su 3 u Poljskoj, uključujući i najveću privatnu investiciju u istoriji te zemlje“, piše u izvještaju.

Evropa je, kako se navodi, u prvoj polovini 2025. zabilježila i 11,3 GW čvrstih narudžbi vjetroturbina, što je 19% više nego u istom periodu 2024. godine. Od toga je 8,8 GW na kopnu i 2,5 GW na moru.