Zašto eurozoni treba digitalni euro?

Gotovina još ne nestaje, ali brzo gubi tlo pod nogama. Širom eurozone sve više ljudi plaća karticama, pametnim telefonima i aplikacijama, dok fizički novac igra sve manju ulogu u svakodnevnom životu.

Za Evropsku centralnu banku (ECB), ovaj digitalni prelazak postavlja ozbiljno pitanje: kako očuvati ulogu javnog novca u svijetu koji postaje bezgotovinski? “Digitalni euro centralne banke osmišljen je da funkcioniše poput gotovine, ali u digitalnom obliku”, istakli su, prenosi Juronjuz (Euronews).

“Glavni razlog izdavanja digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu“, rekao je Pjero Čipolone (Piero Cipollone), član Izvršnog odbora ECB-a, u govoru u julu. “Da bismo to učinili, moramo nadopuniti fizičku gotovinu digitalnim oblikom gotovine”.

Većina digitalnih plaćanja danas uključuje privatne kompanije. Kartice su jednostavne za korišćenje, ali su dio komercijalnog sistema. Svaki put kada plaćate, transakcija prolazi kroz privatne mreže koje prate vaše podatke, naplaćuju naknade trgovcima i mogu isključiti ljude koji nemaju bankarske usluge.

“Ono što je posebno zabrinjavajuće u Evropi jeste to što se praznina koju je ostavila smanjena upotreba gotovine popunjava neevropskim rješenjima za plaćanje“, rekao je Čipolone.

Za razliku od kartica ili aplikacija povezanih s privatnim bankama, digitalni euro bi garantovao potpunu privatnost za vanmrežna plaćanja i visok stepen privatnosti za onlajn transakcije.

Digitalni euro bio bi javna infrastruktura – besplatan za korišćenje, široko prihvaćen i neutralan.

Zašto građanima treba digitalni oblik gotovine?

Čipolone ukazuje na to da bez digitalnog eura ECB rizikuje gubitak svoje ključne uloge u svakodnevnim transakcijama.

Između 2019. i 2024. godine udio gotovine u plaćanjima širom eurozone dramatično je pao – sa 68% na 40% u obimu i sa 40% na samo 24% u vrijednosti.

“Nemogućnost korišćenja fizičke gotovine u onlajn transakcijama ili za digitalna plaćanja na prodajnom mjestu lišava nas ključne opcije plaćanja“, rekao je. “To smanjuje otpornost, konkurenciju, suverenitet i, u konačnom, slobodu potrošača da odaberu način plaćanja.“

Upozorio je da će se, ako ECB ne izda digitalni euro, povećati zavisnost od privatnih i često neevropskih pružaoca usluga plaćanja. Ipak, postoji još veći rizik, a on ima veze s monetarnim suverenitetom.

Kako digitalna plaćanja rastu, a gotovina nestaje, sve veći dio evropske finansijske infrastrukture kontrolišu privatne kompanije i strane platforme. Suvereni novac ne zavisi ni od jedne privatne institucije.

Bez javne digitalne opcije plaćanja, ECB se boji gubitka kontrole nad protokom novca kroz ekonomiju.

Digitalni euro bi obezbijedio da novac centralne banke ostane relevantan, ne samo u teoriji već i u svakodnevnom životu – bilo da kupujete onlajn, plaćate prijatelju ili kupujete namirnice.

Evropljani često plaćaju gotovinom

Evropljani već dugo imaju pravo da koriste novac centralne banke širom bloka, ali ako se to pravo ne može digitalno ostvariti, posebno kako se smanjuje upotreba fizičke gotovine, taj stub počinje pucati.

Ekonomista Filipo Tadej (Filippo Taddei) iz Goldmen Saksa (Goldman Sachs) ponovio je ovu zabrinutost u bilješci objavljenoj prošle sedmice.

Mnoga mala preduzeća i potrošači još preferiraju gotovinu, a u nekim zemljama takav način plaćanja raste.

Prema Goldmen Saksu (Goldman Sachs), gotovo 30% malih i srednjih preduzeća u eurozoni preferira gotovinu kao oblik plaćanja – ali ta se brojka penje na preko 50% u Austriji i gotovo 40% u Italiji.

“Ako EU ne stvori standardizovanu platformu koja koristi digitalni euro, rizikujemo dominaciju privatnog novca i stranih sistema, što bi novac centralne banke učinilo manje relevantnim”, rekao je Tadej.

Digitalni euro mogao bi pomoći u uspostavljanju otvorenih standarda za trgovce i pružaoce usluga plaćanja, jačajući sposobnost trgovaca da pregovaraju o naknadama i podstičući veću konkurenciju i inovacije širom Evrope.

Kako bi funkcionisao digitalni euro?

Digitalni euro bi funkcionisao čak i bez internet veze – nudeći sigurnu metodu plaćanja u hitnim slučajevima, poput prirodnih katastrofa ili nestanka struje.

Prema projektu digitalnog eura ECB-a, korisnici bi valuti pristupali putem digitalnog novčanika, koji bi vjerovatno obezbijedila njihova banka ili javno tijelo.

Sredstva bi se mogla uplatiti s bankovnog računa ili fizičkom gotovinom, a primjenjivala bi se ograničenja držanja kako bi se spriječili veliki transferi s bankovnih depozita. Važno je napomenuti da bi digitalni euro štitio privatnost korisnika – ECB ne bi mogao pratiti kupovine ili lične podatke.

Jedan digitalni euro uvijek bi bio jednak jednom euru u gotovini, nudeći javnu, sigurnu alternativu komercijalnim digitalnim plaćanjima.

Kada će biti izdat?

ECB je još u fazi pripreme koja traje do oktobra 2025. Nakon toga, Upravni savjet će odlučiti hoće li nastaviti dalje, ali tek nakon što zakonodavni proces bude završen.

“Nadamo se da ćemo sve političke i pravne odluke donijeti vrlo rano sljedeće godine“, rekao je Čipolone u maju.

Čak i ako bude odobreno, uvođenje će potrajati. ECB očekuje da će razvojna faza trajati između dvije i tri godine, a digitalni euro mogao bi biti izdat između 2027. i 2029. godine.

Predsjednik njemačke centralne banke, Dojče Bundesbank (Deutsche Bundesbank) Joahim Nagel (Joachim Nagel) sugerisao je da je 2028. ili 2029. vjerovatnija godina.

Vodila se velika rasprava o tome mogu li digitalne valute – bilo da ih izdaju centralne banke ili su privatne – zamijeniti dolar.

Ali ECB je bio jasan: digitalni euro nije geopolitika niti izazov postojećem globalnom finansijskom poretku. “To je alat za maloprodajna plaćanja“, rekao je Čipolone. “Namijenjen je Evropljanima, a ne vlasnicima međunarodnih rezervi.“

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), euro je činio 20,06% alociranih globalnih rezervi u prvom kvartalu 2025. – što je rast u odnosu na 19,6% godinu ranije, ali i dalje daleko ispod dominantnog udjela američkog dolara od 53%.

Cilj digitalnog eura je omogućiti Evropljanima kontinuirani pristup javnom novcu u digitalnom svijetu, zaštititi privatnost, podržati finansijsku uključenost i osigurati budućnost jedinstvene valute.

U svijetu u kojem tehnološki giganti i strane platforme oblikuju način na koji plaćamo, ECB želi obezbijediti da Evropa i dalje ima izbor.