Revolucija u istraživanju javnog mnjenja: AI preuzima ulogu glavnog političkog analitičara

Gugl (Google) i anketar Skot Rasmusen (Scott Rasmussen) koristiće vještačku inteligenciju za istraživanje političkih stavova Amerikanaca. Okupiće pet do deset ljudi iz svakog kongresnog okruga kako bi odgovorili na pitanja o najhitnijim problemima nacije. Ako bude uspješan, projekat bi mogao preokrenuti napeti svijet političkih anketa naglavačke.

Ranije ove godine, Skot Rasmusen, dugogodišnji anketar i politički komentator, otputovao je u Bouling Grin u Kentakiju, grad poznat po fabrici Corvette i brendu Fruit of the Loom. Nakon obilaska grada, koji se nalazi oko 65 milja sjeverno od Nešvila, vratio se kući sa novom idejom. Da koristi vještačku inteligenciju za transformaciju anketiranja, discipline poznate po svojoj nepouzdanosti i netačnosti koju je proučavao decenijama. Da bi projekat ostvario, udružio se s neočekivanim partnerom – Guglom.

Rasmusen je posjetio Bouling Grin kako bi se upoznao s radom Džigsoa (Jigsaw), Guglovog think-tanka koji se bavi velikim društvenim izazovima. U to vrijeme, radio je s lokalnim vlastima u Kentakiju i okolnom okrugu na eksperimentu usmjerenom na podsticanje građanskog angažmana. Džigso je tražio od stanovnika da odgovore na pitanja o temama koje ih najviše zanimaju. Od potencijalnog otvaranja lanca Dave & Buster’s do debate o legalizaciji marihuane. Guglov alat vještačke inteligencije Sensmejker (Sensemaker), izgrađen na jezičkom modelu Džeminaj (Gemini), zatim bi se koristio za analizu odgovora i odvajanje onoga s čime se stanovnici ne slažu od onoga s čime se slažu.

AI i politička podjela 10-10-80

Rasmusen je za Forbes rekao da je bio zapanjen rezultatima i da ih je vidio kao priliku da napravi fragmentirani politički diskurs. Zašto ne anketirati cijelu zemlju? Cilj je pronaći zajednički imenilac, kaže Rasmusen, koji je osnovao ESPN sa svojim ocem Bilom (Bill)1979. Po njegovom mišljenju, američka politička populacija nije podijeljena 50-50, već 10-10-80. Samo 10 odsto konzervativaca je u sukobu s 10 odsto krajnje ljevice, pa se Rasmusen nada se da će projekat osvijetliti preostalu većinu. „A to je onih 80 odsto koji samo pokušavaju da se drže po strani i izbjegnu da budu učesnici u unakrsnoj vatri.“

Problem s tradicionalnim anketama, tvrdi on, je taj što pitanja zatvorenog tipa omogućavaju ispitivaču da oblikuje ili iskrivljava diskusiju prema odgovorima „da“ ili „ne“, pa se gubi nijansa. „Kada počnete ljudima postavljati pitanja na drugačiji način ili počnete drugačije gledati na njihova mišljenja – čujete stvari za koje nikada niste mislili da biste ih mogli pitati“, rekao je.

Rezultat je ambiciozan projekat: Kako se Sjedinjene Američke Države približavaju svom 250. rođendanu sljedećeg jula, Džigso se udružio s Rasmusenovim Napuljskim institutom, neprofitnom organizacijom posvećenom budućnosti anketa i analitike.

Ova udruživanje ima za cilj inicijativu korišćenja vještačke inteligencije za anketiranje Amerikanaca o budućnosti zemlje. Projekat, nazvan Mi, narod (We The People) , kako je Gugl ekskluzivno rekao za Forbes, okupiće pet do deset ljudi iz svih 435 kongresnih okruga u SAD-u. Oni treba da odgovore na pitanja o tome šta znači biti Amerikanac, koja su najhitnija pitanja s kojima se zemlja suočava i kuda bi nacija mogla dalje da krene.

Vještačka inteligencija će dati ljudima glas

„Želimo da koristimo vještačku inteligenciju kako bismo ljudima dali glas i izbor u svijetu oko sebe“, rekla je za Forbes Jasmin Grin (Yasmin Green), direktorica Džigsoa i 19-godišnja veteranka Gugla. „Ako ljudi ne osjećaju da imaju glas ili da njihov glas nešto znači njihovim političkim predstavnicima, ne osjećaju se ni uključenima ili osnaženima.“

Na prvi pogled, projekat ima ton prijatne priče o jedinstvu, ali njegove implikacije idu mnogo dalje. Potencijal vještačke inteligencije da transformiše političke ankete je ogroman. Danas, ankete mogu biti manjkave i netačne – najpoznatiji primjer je kada su predvidjele pobjedu Hilari Klinton (Hillary Clinton) na izborima 2016. Obično se dijele na predizborne ankete (da li ćete glasati za određenog kandidata) i ankete javnog mnjenja ali obje vrste imaju sličan format. Anketari zovu ili šalju upitnike i nadaju se odgovorima, a zatim prilagođavaju rezultate demografskim podacima.

Rasmusen kaže da bi za vještačku inteligenciju moglo biti teže da pomogne u predviđanju za koga će neko glasati. Sa druge strane, mogla bi da transformiše način na koji se kampanje organizuju. Primjera radi, kandidat za političku funkciju mogao bi da koristi pitanja generisana vještačkom inteligencijom kako bi otkrio koja su pitanja najvažnija i najosjetljivija za birače. I to na mnogo dubljem nivou od tradicionalnih odgovora “da ili ne”.

Političar tada može kreirati hiper-specifičnu kampanju zasnovanu na tim uvidima. “Sposobnost da se ljudi natjeraju da odgovore svojim riječima, da reaguju na to kako su drugi odgovorili na pitanja – to je revolucionarno za ovu industriju”, rekao je Rasmusen. “To je potpuno drugačija igra.”

Već u punom pogonu na Tajvanu

Grin vidi širi potencijal – navodeći istraživanje tržišta i javnog mnjenja kao primjere. “Kada ljudi od vaših ideja naprave posao, to je zaista potvrda vrijednosti. Dakle, volio bih da se to dogodi”, rekao je Grin. “Naš je posao da potvrdimo da je ovo korisno.” Projekat crpi inspiraciju iz sličnog eksperimenta na Tajvanu. Vlada je 2016. odlučila da premiesti političke debate na onlajn platformu vTaiwan. Ona je ljudima omogućila da raspravljaju i glasaju o zakonskim predlozima – poput toga kako regulisati onlajn prodaju alkohola.

“Umjesto tradicionalne ankete ili istraživanja u kojima su ljudi zaključani u vrlo krute okvire, ove diskusije su generativne i debatne. I to u smislu da ljudima omogućavaju da dođu do novih ideja, novih osjećaja s kojima se drugi mogu povezati”, rekla je za Forbes Odri Tang (Audrey Tang), koja je pomogla u pokretanju projekta prije nego što je postala prva tajvanska ministarka digitalnih poslova. Od tada, vTaiwan je pomogao u sprovođenju otprilike 20 zakonodavnih revizija. Dodatno 2023. je dobio grant od 100.000 dolara od OpenAI-a kao dio programa za „finansiranje eksperimenata u uspostavljanju demokratskog procesa za odlučivanje o tome koja pravila bi sistemi vieštačke inteligencije trebalo da slijede“.

Tržište istraživanja

U poređenju sa vještačkom inteligencijom, posao anketiranja je relativno mali. Prema istraživanju Research and Markets, tržište, koje uključuje kompanije poput Ipsosa, Pew-a, Nielsena i Quinnipiaca, poraslo je na 8,93 milijarde dolara u 2025. To je neznatno povećanje u odnosu na 8,7 milijardi dolara godinu ranije. Očekuje se da će do 2029. stalno rasti na 10,23 milijarde dolara. Kompanije poput Pew-a i Quinnipiaca, koje posluju sa Univerziteta Quinnipiac u Konektikatu specijalizirane su za anketiranje javnog mnjenja, dok se Rasmussen Reports, kompanija koju je Rasmusen osnovao 2003. godine, više fokusira na kandidate.

Njegove veze sa Rasmussen Reports, koju je napustio 2013, mogle bi stvoriti neželjenu percepciju projekta zbog kontroverzi oko navodne konzervativne pristrasnosti kompanije. Kompanija je dugo bila optužena za favorizovanje republikanskih kandidata. Takođe, naginjanje ka starijoj populaciji i davanje rezultata koji favorizuju konzervativce. Tokom američkih izbora 2024. navodno je dijelila rezultate anketa sa zvaničnicima Trampove kampanje. Upitan o navodnoj konzervativnoj pristrasnosti, Rasmusen je pokušao da se distancira od firme koju je osnovao. „Nisam imao nikakve veze sa njima otkako sam otišao. Oni nemaju nikakve veze sa ovim projektom i to zaista nije problem“, rekao je.

Produktivnija primjena

Projekat dolazi u vrijeme kada vještačka inteligencija već ostavlja svoj trag u politici i izbornim procesima širom svijeta. Tokom predsjedničke kampanje u SAD-u 2024, lažni glas predsjednika Džo Bajdena (Joe Biden) rekao je biračima u Nju Hempširu da ne izlaze na birališta. U Indoneziji je politička stranka Golkar koristila vještačku inteligenciju kako bi digitalno oživjela Suharta, diktatora koji je umro 2008. Predsjednik Donald Tramp je više puta objavljivao mimove i video zapise generisane vještačkom inteligencijom na svojoj platformi Truth Social. Prošlog mjeseca podijelio je jedan koji prikazuje bivšeg predsjednika Baraka Obamu (Barack Obama) kako je pritvoren u Ovalnom kabinetu.

Džigso i Napolitanski institut se nadaju da će koristiti vještačku inteligenciju na produktivniji način. Projekat će imati tri faze. Tokom prvog kruga, učesnici će odgovarati na pitanja o slobodi i jednakosti. Na primjer, „Šta za vas znači sloboda?“ Nakon toga, Guglov model vještačke inteligencije će generisati dodatna pitanja kako bi dublje istražio temu, preuzimajući „sokratovsku ulogu“, objasnila je Grin. U ovom slučaju, moglo bi se pitati: „Ako se sloboda zasniva na mogućnosti izražavanja sebe bez osuđivanja, možete li podijeliti primjer vremena kada ste se osjećali najograničenije?“ Ideja je početi široko, a zatim postepeno detaljnije istraživati.

Pristrasnost AI

U drugom krugu, Guglov alat za vještačku inteligenciju će sažeti odgovore iz prvog kruga u glavne teme, tačke diskusije i vizualizacije podataka. Učesnici će zatim moći da odgovore i dodaju svoje misli. U trećem krugu, alat za vještačku inteligenciju će kreirati izjave na osnovu analize svih prethodnih odgovora. Na kraju, učesnici će glasati o tome da li se slažu ili ne slažu sa ovim izjavama, kako bi mogli da vide gdje pronalaze zajednički jezik sa drugima.

Organizatori su svjesni da vještačka inteligencija može pokazati pristrasnost u svojim pitanjima ili analizi odgovora, ili da može previše pojednostaviti osjetljive i lične teme dok pokušava da sažme hiljade odgovora u šire kategorije. Da bi se to spriječilo, Grin kaže da će kompanija redovno procjenjivati vještačku inteligenciju i obavezati se na transparentnost, objavljujući sve odgovore učesnika u cjelosti. Nakon što projekat bude završen, Gugl će objaviti sažetak nalaza i otvoreno podijeliti sve korišćene odgovore, pitanja i upute. Kompanija takođe planira da obavijesti kreatore politika, istraživačke centre i akademike o rezultatima.

Anketa kao razgovor

Za sada je inicijativa u pilot fazi, sa nekoliko stotina učesnika, a projekat će zvanično biti pokrenut u septembru. Neki detalji se još razrađuju ili nisu objavljeni, poput specifičnih tema o kojima će ispitanici razgovarati. Učesnike će regrutovati RepData, eksterni dobavljač kojeg koristi Napolitanski institut. Gugl je saopštio da će podijeliti više detalja o konačnom pristupu regrutaciji kad se približi lansiranje. Naglasio je da će RepData “slijediti rigorozan protokol usklađen sa industrijskim standardima”.

Anketari obično koriste metodu koja se naziva “slučajno uzorkovanje”, koja svima unutar određene populacije daje jednaku šansu da budu uključeni. Zatim se odgovori ispitanika ponekad “ponderišu” kako bi se kompenzovale populacije koje imaju manje šanse da učestvuju u anketama (na primjer, ljudi bez fakultetske diplome). Za projekat We The People, cilj je prikupiti “reprezentativni” uzorak ljudi za svaki kongresni okrug. Dakle, ako je u okrugu 90 odsto bijelaca i 80 odsto republikanaca, reprezentativni uzorak bi to mogao da odražava, objasnio je Rasmusen.

Grin je optimistična u pogledu budućih rezultata. „Sigurna sam da će to funkcionisati poput razgovora kakav biste vodili da imate cijelu Ameriku na jednom mjestu“, rekla je.

Richard Nieva, Forbes

Google And Pollster Scott Rasmussen Will Use AI To Survey Americans’ Political Views